Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

“Aha Amaani ogu Anyakujwahire”

“Aha Amaani ogu Anyakujwahire”

Ekyahandikirwe kyaitu eky’omwaka 2018: “Abo abata okunihira kwabo omuli Yahwe nibaija kugarukwamu amaani.”​—ISAYA 40:31NW.

EBIZINA: 3, 47

1. Ebimu ha bizibu ebi tusemeriire kugumisiriza nibyo biha, baitu habwaki Yahwe aine kuba asemeriirwe habw’abaheereza be abesigwa? (Rora ekisisani ekiri ha rupapura 3.)

OBWOMEEZI omu kasumi kanu tibwanguhire. Ekyokurorraho, baingi omuli inywe nimubonabona habw’endwaire ez’amaani. Abamu mukuzire omu myaka, baitu kandi nimwesanga mwine kurolerra abanyabuzaale banyu abandi nabo abanyakukuzire omu myaka. Abandi nimwesanga nikibagumira kurolerra ab’omu maka ganyu. Kandi nitukimanya ngu baingi omuli inywe nimusobora kuba mutarukurwanisa ekizibu kimu kyonka, baitu mwine n’ebizibu bindi bingi ebimurukurwanisa. Kinu nikisobora kuba nikibatwarra obwire, amaani, na sente nyingi. Baitu mwolekere ngu nimukigumya nk’oku Yahwe arukwija kubakonyera. Kandi nimukigumiza kimu ngu ebintu nibiija kusemera habwokuba Yahwe aturaganiize ngu naija kubisemeza. Yahwe aine kuba asemeriirwe habwokuba mwolekere okwikiriza okwa mulingo gunu!

2. Isaya 40:29 nirutugarramu ruta amaani, baitu nitusobora kwesanga tukozere nsobi ki ey’amaani?

2 Baitu haroho obwoyehurra ngu tokyasobora kugumisiriza habw’ebizibu ebyoine? Obworaaba oyehurra oti, okimanye ngu toli wenka. Haroho abaheereza ba Yahwe aba kara abatungire ebizibu nabo bayehurra omu mulingo nugwo gumu. (1 Ekyabakama 19:4; Yobu 7:7) Kiki ekyabakonyire kubigumisiriza? Bakesiga Yahwe kubaha amaani. Baibuli n’egamba ngu Ruhanga ‘aha amaani ogu anyakujwahire.’ (Isaya 40:29) Baitu ekintu eky’enaku, abamu ha baheereza ba Ruhanga omu kasumi kanu batekereza ngu omulingo omurungi ogw’okumaraho ebizibu ebi baine nukwo kubanza kuleka kuheereza Yahwe. Batekereza ngu kuheereza Yahwe gufokere mugugu omu kiikaro ky’okuba mugisa. Nahabweki balekaho kusoma Baibuli, kugenda omu nso’rokano, hamu n’okutebeza. Kandi eki nikyo kyonyini Setani arukugonza.

3. (a) Kiki ekitusobora kukora kurora ngu Setani tiyaletera okwikiriza kwaitu kuceka? (b) Kiki ekiturukwija kubazaho omu kicweka kinu?

3 Setani tarukugonza tube b’amaani. Kandi n’amanya ngu tuba b’amaani obu twekamba muno omu kuheereza Yahwe. Nahabweki obworayehurra otakyaine amaani omu mubiri n’omu bitekerezo, otakora ensobi y’okuruga hali Yahwe. Weyongere kwirra haihi nauwe. Baibuli egamba ngu: “Alibagumya, alibaha amani.” (1 Petero 5:10; Yakobo 4:8) Ekicweka kinu nikiija kubazaho Isaya 40:26-31 kwoleka omulingo Yahwe asobora kutuha amaani. Hanyuma nitwija kubazaho ebintu bibiri ebisobora kutuletera kuceka omu buheereza bwaitu, kandi nitwija kurora omulingo kuta omu nkora emisingi ya Baibuli kisobora kutukonyera kugumisiriza.

ABO ABATA OKUNIHIRA KWABO OMULI YAHWE NIBAIJA KUGARUKWAMU AMAANI

4. Isaya 40:26 nirutwegesa ki?

Yahwe n’asobora kukuha amaani agarakukonyera kugumisiriza ebizibu

4 Soma Isaya 40:26. Busaho omuntu arasoboire kubara enyunyuzi akazimarayo. Abasayansi nibagamba ngu omu kikonjonjo kimu kyonka, nihasobora kuba harumu enyunyuzi ezirukuhika omu buhumbe 400. Baitu buli nyunyuzi Yahwe akagiha ibara. Eki nikitwegesa ki hali Yahwe? Obwaraaba nafayo hali enyunyuzi ezitaine obwomeezi, tekereza ha mulingo arukukufaho iwe anyakwine obwomeezi! Torukumuheereza ngu habwokuba kiragiro, baitu n’omuheereza habwokuba n’omugonza. (Zabuli 19:1, 3, 14) Isiitwe ow’okugonza amanyire buli kimu kyona ekirukukukwataho. Baibuli egamba ngu “nisoke erya ha mutwe gwawe libazirwe lyona.” (Matayo 10:30) Yahwe nagonza tumanye ngu “amanyire ebihika hali abo abataine omusango.” (Zabuli 37:18NW) Hataroho kugurukyagurukya, Yahwe amanyire buli kizibu kyona eky’orukurabamu, kandi n’asobora kukuha amaani nukwo okigumisirize.

5. Nitusobora kugumya tuta ngu Yahwe n’asobora kutuha amaani?

5 Soma Isaya 40:28. Yahwe nuwe ndugirro y’amaani goona. Banza otekerezeho amaani agayataire omu izooba. Omuhandiiki wa sayansi arukwetwa David Bodanis akagamba ngu omu katikitiki kamu konka, izooba liturukya amaani agasobora kuturukibwa obuhumbe n’obuhumbe bwa bomu ez’amaani ezihulikiire hamu. Omuseruliirizi ondi akabalirra yagamba ngu omu katikitiki kamu konka, izooba liturukya amaani agarukusobora kukozesebwa nk’amasanyarazi omu nsi yoona kumara emyaka 200,000! Hataroho okugurukyagurukya, Yahwe obwaraaba nasobora kuha izooba amaani agarukwingana aho, naitwe n’asobora kutuha amaani kutukonyera kugumisiriza ebizibu.

6. Habwaki nitugamba ngu ekikoligo kya Yesu tikirukulemeera, kandi kinu nikitukwataho kita?

6 Soma Isaya 40:29. Kuheereza Yahwe kituletera okusemererwa kwingi. Yesu akagambira abegeswa be ati: “Muhimbe ekikoligo kyange.” Kandi akongera yagamba ati: “Mulizora okuhumura okwomu mutima gwanyu. Baitu ekikoligo kyange [tikirukulemeera], nenketo yange neyanguhirra.” (Matayo 11:28-30) Ganu mananu! Obwire obumu, nitusobora kwehurra tujwahire obu turukuba nitugenda omu nso’rokano rundi omu buheereza. Baitu twehurra tuta obutugaruka omu ka? Tuhurra tugarwirwemu amaani kandi tuhurra twine amaani g’okweyongera kugumisiriza ebizibu byaitu. Mali, ekikoligo kya Yesu tikirukulemeera.

7. Ha ekyokurorraho ekirukwoleka ngu ebigambo ebiri omu Matayo 11:28-30 by’amananu.

7 Haroho ekintu ekyahikire hali munyaanya itwe omu. Akarwara oburwaire obumuletera kwikara n’ajwaha, obw’okwenuba, kandi n’omutwe gwikara nigumuteera. Nahabweki obwire obumu kimugumira kugenda omu nso’rokano. Baitu kiro kimu akehambiriza yagenda omu ruso’rokano. Hanyuma y’oruso’rokano akagamba ngu: “Orubazo orwahairwe rukaba nirubazaho okuhwamu amaani. Omulingo rwahairwe gukankwataho muno kyandetera kurra. Kinu kikanyoleka ngu kuba omu nso’rokano kintu kirungi.” Akasemererwa habw’amaani agayatairemu kugenda omu ruso’rokano!

8, 9. Omukwenda Paulo akaba namanyisa ki obu yagambire ngu: “Obumba ndi mugara, nubwo [mba] ndi wamani”?

8 Soma Isaya 40:30. Nitusobora kuba twine obukugu bwingi baitu tutarukusobora kubuta omu nkora habw’ensonga ezitali zimu na zimu. Tekerezaho ekyokurorraho kinu: Omukwenda Paulo akaba n’asobora kukora ebintu bingi, baitu haroho enyikara ezamulemesaga. Obu yagambiire Yahwe omulingo akaba nayehurra, Yahwe akamugambira ati: “Amani gange nigahikirra omu bugara.” Paulo aketegereza Yahwe ekiyamugambiire. Nikyo yagambire ngu: “Obumba ndi mugara, nubwo [mba] ndi wamani.” (2 Abakolinso 12:7-10) Akaba n’amanyisa ki?

9 Paulo akamanya ngu uwe nk’omuntu akaba aine ah’okugarukira. Akaba nayetaga obukonyezi kuruga ha muntu ondi ow’akaba namukirra kimu amaani. Omwoyo gwa Ruhanga ogurukwera gukaba nigwija kumuha amaani obu yakwehuliire ali muceke. Kandi gukaba nigusobora n’okumukonyera omu miringo endi. Gukaba nigusobora kumuha amaani g’okukora ebintu ebyatakusoboire kukora omu maani ge habwe. Naitwe eki nikyo ekisobora kutubaho. Yahwe obwatuha omwoyo gwe ogurukwera, mali gutufora b’amaani!

10. Yahwe akakonyera ata Daudi kugumisiriza ebizibu bye?

10 Daudi, omuhandiki wa Zabuli akarora omulingo omwoyo gwa Ruhanga gwamufoire w’amaani. Akagamba ati: “Baitu obwokukonyera kwawe ndwana nigana lyabantu; obwa Ruhanga wange nguruka omuhuruzi.” (Zabuli 18:29) Haroho ebizibu byaitu obu biba by’amaani tutarukusobora kubyemarra, nibisisana nk’ekisiika ekiraihire eki tutasobora kuguruka. Kakuba twehurra omu mulingo gunu, tusemeriire kusaba Yahwe atukonyere.

11. Omwoyo ogurukwera gutukonyera guta?

11 Soma Isaya 40:31. Isamba, rundi abandi eki beeta ekihungu obu kiba kiri omu mwanya, tikikozesa amaani gakyo gonka. Orwoya orukutagata oruba niruruga ha nsi rukisobozesa kwikara haiguru muno omu mwanya. Orwoya runu rukonyera ekihungu kuhurruka kugenda hara kitakozeseze amaani maingi. Nahabweki obworatungaga ekizibu ky’amaani, tekereza ha kihungu. Wesengereze Yahwe akozese omwoyo gwe ogurukwera kukuha amaani. (Yohana 14:26) Obwire bwona, bube bwa nyamusana rundi obw’ekiro, tutatiina kusaba Yahwe kutuha omwoyo gwe ogurukwera. Kukira muno, nitusobora kumusaba obukonyezi bwe obu turukuba tutungire obutetegerezangana n’omu ha b’oruganda rundi munyaanya itwe omu kitebe. Baitu, kiki ekireta obutetegerezangana?

12, 13. (a) Habwaki obwire obumu Abakristaayo batunga obutetegerezangana? (b) Ebyahikire hali Yusufu nibitwegesa ki hali Yahwe?

12 Obutetegerezangana bubaho habwokuba tituhikiriire. Obwire obumu omuntu nasobora kukora rundi kubaza ekintu nikitubihiza, rundu itwe nitusobora kubihiza abandi. Ekintu kinu nikisobora kulenga kwikiriza kwaitu. Baitu kandi, nikisobora kutuha omugisa gw’okwoleka ngu tuli besigwa hali Yahwe. Omu mulingo ki? Nikisobora kutukonyera kumanya omulingo tusobora kukorra hamu omu bumu n’ab’oruganda hamu n’abanyaanya itwe. Yahwe n’abagonza n’obu baraaba batahikiriire, nahabweki naitwe tusemeriire kubagonza.

Yahwe atanagiirize Yusufu, kandi naiwe tarukwija kukunagiiriza (Rora akacweka 13)

13 Yahwe tatangira abaheereza be kuhikwaho okulengwa. Ebyahikire hali Yusufu nibigumya ensonga enu. Yusufu obwakaba akyali musigazi, abaana ba ise bakamukwatirwa ihali. Bakamutunda omu bwiru kyamurugiramu kutwarwa omu nsi ya Misiri. (Okubanza 37:28) Yahwe akaba narora buli kimu ekikaba nikigenda omu maiso, kandi nitukigumya ngu kikamusaasa kurora omulingo munywani we omwesigwa yatwaziibwe kubi. Baitu nabwo Yahwe atatange ebintu binu ebibi kumuhikaho. Hanyuma y’akasumi, Yusufu obu bamuhangiriire ngu akaba nagonza kuhamba muka Potifa, kandi bamuteka omu nkomo, Yahwe nabwo atatange ekintu kinu kubaho. Baitu Yahwe akaba anagiriize Yusufu? Nangwa. Baibuli negamba ngu “[Yahwe] akaba ali hamu nawe; kandi ebi ebiyakoraga yabihaga omugisa.”​—Okubanza 39:21-23.

14. Twetantara ki obutuleka ekiniga?

14 Ekyokurorraho ekindi nikyo ekya Daudi. Abantu abarukukira obwingi nibasobora kuba batakatwazibwaga kubi nk’oku Daudi yatwazibwe. Baitu nobwaraaba yatwazibwe kubi muno, ekiniga kitamukozese ebitahikire. Akagamba ati: ‘Leka okubihirwa, oruge omu kiniga: otabihirwabihirwa; tikirukugasa, [baitu] nukuleta obubi.’ (Zabuli 37:8) Ensonga erukukirayo obukuru habwaki tusemeriire ‘kuleka’ ekiniga, eri ngu habwokuba nitugonza kwegera hali Yahwe. Yahwe “tatukozire nkebibi byaitu okubiri” baitu atuganyire emirundi nyingi. (Zabuli 103:10) Kandi haroho ebizibu bindi ebiretwa ekiniga. Ekyokurorraho, ekiniga nikisobora kutuletera oburwaire bwa puresa hamu n’obulemezi omu kwikya. Ekiniga nikisobora kusiisa obune hamu n’obuta, kandi nikisobora kukuletera ebizibu omu nda yaawe. Ekintu ekindi ekiniga kiremesa omuntu kutekereza omu mulingo oguhikire. Nitusobora kubaza rundi kukora ekintu nitumalirra tubihize omuntu, kandi naitwe nikituletera kumara obwire bwingi twenubire. Ekintu kirungi eky’okukora nukwo kwetantara ekiniga. Baibuli egamba: “Omutima ogutekaine guha omubiri obwomeezi.” (Enfumo 14:30, NW) Hati tusobora kukora ki kakuba omuntu atubihiza, kandi nitusobora kugarraho tuta obusinge hagati yaitu n’ow’oruganda? Nitusobora kuta omu nkora obuhabuzi obw’omu Baibuli.

KAKUBA AB’ORUGANDA BATUBIHIZA

15, 16. Tusemeriire kukora ki kakuba ow’oruganda rundi munyaanya itwe atubihiza?

15 Soma Abefeso 4:26. Abantu abatali Bakaiso ba Yahwe obu batutwaza kubi tikitusaliza muno. Baitu ow’oruganda rundi munyaanya itwe, rundi omunyabuzale obwabaza rundi akora ekintu ekirukutubihiza, tuhurra kituhinguraineho. Baitu kakuba twesanga ngu nikitugumira kwebwa ekintu omuntu atukozere? Turacwamu kwikara tubihirwe kumara emyaka nyingi? Rundi turahondera emisingi ya Baibuli ey’okugonjoora bwangu ensonga? Obu turamara obwire bwingi tutagonjoire ensonga, nikiija kutugumira kumaraho obutetegerezangana.

16 Kakuba ow’oruganda akubihiza baitu kikakugumira kweganyira ensonga, nosobora kukora ki kugarraho obusinge? Eky’okubanza, saba Yahwe. Mwesengereze akukonyere kubaza kurungi n’ow’oruganda. Ijuka ngu ow’oruganda ogu nauwe munywani wa Yahwe. (Zabuli 25:14) Nauwe Ruhanga n’amugonza. Yahwe atwara banywani be omu mulingo ogw’embabazi, kandi nagonza naitwe tuboleke embabazi. (Enfumo 15:23; Matayo 7:12; Abakolosai 4:6) Ekyakabiri, banza oyecumitirizeho muno haby’orukugenda kugambira ow’oruganda. Otatekereza ngu kibaire kigendererwa kye kukubihiza. Tomanya ebaire nsobi rundi niiwe atamwetegeriize. Kirungi kwikiriza ngu niiwe osobora kuba olesere ekizibu eki. Nosobora kutandika nogamba oti: “Rundi ninyowe asobora kuba akwetegeriizege kubi. Baitu haroho ekintu eky’obalizege ijo, nahurra . . .” Kakuba olemwa kugarraho obusinge ha bwire obu, otajwaha baitu lengaho n’obundi. Sabira mugenzi waawe. Saba Yahwe amuhe emigisa kandi akukonyere kurora ebirungi eby’ow’oruganda byonka. Okimanye ngu Yahwe naija kusemererwa habw’amaani ganu ag’oratekamu kugarraho obusinge hagati yaawe n’ow’oruganda.

OBU TWIKARA NITWEJUNAANA HABW’EBIBI EBITWAKOZERE KARA

17. Yahwe atukonyera omu mulingo ki kusemeza enkoragana yaitu nauwe obu tuba tusisire, kandi habwaki tusemeriire kwikiriza obukonyezi obu?

17 Abamu behurra nk’abatasemeriire kuheereza Yahwe habwokuba bakakora ekibi ky’amaani. Kwejunana nikusobora kutumaraho obusinge, okusemererwa, n’amaani. Omukama Daudi akaikara nayejunana muno kandi akagamba: “Obunaculiire, amagufa gange gakura obwokurra kwange okwiza obwire. Baitu nyamusana nekiro omukono gwawe gwandemeraga.” Ekirungi, Daudi akatunga obumanzi bwamukonyera kukora ebintu Yahwe agonza abeheereza be kukora. “Nkakugambira ekibi kyange, kandi wanganyira okusiisa okwebibi byange.” (Zabuli 32:3-5) Obworaaba wakozere ekibi ky’amaani, manya ngu Yahwe ayetegekere kukuganyira. Nagonza kukukonyera kusemeza enkoragana yaawe nauwe. Baitu oine kwikiriza obukonyezi Yahwe atuha kurabira omu bagurusi b’ekitebe. (Enfumo 24:16; Yakobo 5:13-15) Nahabweki otaikaraho kubagambira! Kutunga obwomeezi obutahwaho rundi kutabutunga nikiija kusigikira ha kintu kinu. Hati, kakuba Yahwe akuganyira baitu okaikara noyejunana, osemeriire kukora ki?

18. Ekyokurorraho kya Paulo nikikonyera kita abo boona abarukwehurra nk’abatasemeriire kuheereza Yahwe?

18 Obwire obumu, omukwenda Paulo yayehurraga kubi habw’okwijuka ebibi ebiyakozere obusumi bwa kara. Akagamba: “Baitu ninyowe muto owabakwenda, atasemeriire okwetwa omukwenda, baitu nkahiiga ekanisa ya Ruhanga.” Nobwaraaba yayehuliire ati, akagamba: ‘Baitu obwembabazi za Ruhanga nkokundi nukwo ndi.’ (1 Abakolinso 15:9, 10) Yahwe akaba amanyire ngu Paulo akaba muntu atahikiriire. Baitu Yahwe akaba nagonza Paulo akimanye ngu namugonza nk’oku ali. Obworaaba mali noyeijukya habw’ekintu eki wakozere baitu wakigambiraho Yahwe n’abagurusi, obu kiraaba kyali nikyetagisa nabo kukimanya, hataroho kugurukyagurukya, Yahwe akakuganyira. Kigumye ngu Yahwe akuganyire kandi ikiriza ekiganyiro kye!​—Isaya 55:6, 7.

19. Ekyahandiikirwe eky’omwaka 2018 nikyo kiha, kandi habwaki nikyo kisemeriire?

19 Nk’oku turukweyongera kutaha omu biro by’empero, tukimanye ngu nitusobora kutunga ebizibu bindi bingi. Baitu twijuke ngu nk’oku Yahwe, ‘aha amaani ogu ajwahire; nogu atanyina mani amwongeraho amaani,’ naiwe naija kukuha kyona eky’orukwetaga kusobora kweyongera kumuheereza. (Isaya 40:29; Zabuli 55:22; 68:19) Omwaka 2018, nitwija kwikara nitwijukibwa ekintu kinu buli murundi turagenda omu nso’rokano tukarora ha bigambo by’ekyahandiikirwe eky’omwaka gunu, ebirukugamba: “Abo abata okunihira kwabo omuli Yahwe nibaija kugarukwamu amaani.”​Isaya 40:31NW.