Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

Sagika Obulemi bwa Yahwe!

Sagika Obulemi bwa Yahwe!

“Osemeriire, ai Mukama Ruhanga waitu, okuhabwa ekitinisa nokutinwa nobusobozi: baitu niwe wahangire byona.”OKUSUKU’RWA 4:11.

EBIZINA: 12, 150

1, 2. Buli omu hali itwe asemeriire kugumya ki? (Rora ekisisani ekiri ha kutandika kw’isomo linu.)

NK’OKU tusangirwe tubalizeho omu kicweka ekihoire, Setani agamba ngu Yahwe tasemeriire kulema abantu. Agamba ngu Yahwe talema omu bwinganiza kandi ngu abantu nibasobora kutunga okusemererwa kw’amaani kakuba berema. Setani eby’arukugamba bihikire? Baitu banza oyekaguze, abantu obu bakubaire niberema kandi nibomeera ebiro n’ebiro, bakusoboire kutunga okusemererwa kukira obu babakubaire nibalemwa Ruhanga? Iwe habwawe, wakutungire okusemererwa okurukukiraho kakuba oyecwaho Yahwe?

2 Busaho omuntu arukusobora kukugarukiramu ebikaguzo ebi. Buli omu hali itwe asemeriire kubyecumitirizaho muno. Obu nubwo turakyetegereza ngu obulemi bwa Yahwe nubwo burukukirayo oburungi kandi ngu nubwo tusemeriire kusagika. Kinu nitukigumya habw’okuba Baibuli nukwo eyoleka. Leka turole Baibuli eky’ebazaho ha busobozi bwa Yahwe kulema iguru n’ensi.

YAHWE NUWE AINE OBUSOBOZI BW’OKULEMA

3. Habwaki Yahwe nuwe wenka aine obusobozi bw’okulema?

3 Yahwe wenka nuwe arukukirayo obusobozi omu iguru n’omu nsi habwokuba nuwe Ruhanga ow’amaani goona kandi Omuhangi wa byona. (1 Ekyebyomubusinge 29:11; Engeso Ezabakwenda 4:24) Yohana akatunga okwolekwa okw’omu iguru nambere yarozere abakama abarukuhika 144,000 abarukwija kulema na Kristo nibagamba: “Osemeriire, ai Mukama Ruhanga waitu, okuhabwa ekitinisa nokutinwa nobusobozi: baitu niwe wahangire byona, kandi nkokuwagondeze bikabaho, kandi bikahangwa.” (Okusuku’rwa 4:11) Yahwe akahanga ebintu byona, nahabweki aine obusobozi bw’okulema buli muntu anyakuli omu nsi rundi omu iguru.

4. Habwaki kuba n’obusobozi bwokwecweramu kitarukumanyisa ngu twine obugabe bw’okujemera Ruhanga?

4 Setani atahange ekintu kyona. Nahabweki taine obusobozi bw’okulema iguru n’ensi. Setani n’abantu ababandize bakahakaniza Yahwe obu bajemiire obulemi bwe. (Yeremiya 10:23) Mananu ngu bakaba bahairwe obusobozi bw’okwecweramu. Baitu eki kikaba nikabaha obugabe bw’okwanga obulemi bwa Yahwe? Nangwa. Obusobozi bw’okwecweramu buha omuntu obugabe bw’okukomamu eky’arukugonza n’okukora encwamu hatali obugabe obw’okujemera Yahwe Omuhangi waitu. Eki nikyolekera kimu ngu kujemera Ruhanga kuba kukozesa kubi obugabe. Nk’abantu, nitwetagisa obulemi n’obwebembezi bwa Yahwe.

Buli kiragiro kyona, omusingi, rundi encwamu ey’eruga hali Yahwe ehikire kandi nungi

5. Habwaki encwamu za Ruhanga ziba z’obwinganiza obwire bwona?

5 Tekereza ha nsonga endi erukwoleka habwaki Yahwe aine obusobozi bw’okulema. Akozesa obusobozi bwe omu bwinganiza obuhikiriire. Natugambira ati: “Nyowe, ndi Mukama arukugira embabazi, nincwa ebyobulyo, ninkora okuhiki’ra omu nsi: baitu ebigambo ebi nibyo ndukusemererwaho.” (Yeremiya 9:24) Yahwe tarukwetagisa ebiragiro by’abantu kumukonyera kucwamu ekihikire. Baitu nuwe ataho orulengo orw’ebintu ebihikire. Kandi akaha abantu ebiragiro n’asigikirra ha bwinganiza bwe obuhikiriire. Omuhandiiki wa Zabuli akagamba ngu: “Okuhiki’ra nomusango nibyo bigumya ekitebe kyawe.” Nahabweki, buli kiragiro kyona n’encwamu yoona ey’eruga hali Yahwe eba ehikire. (Zabuli 89:14; 119:128) Setani agamba ngu Yahwe tali Mulemi w’obwinganiza. Baitu kandi, Setani wenka tasobora kuletaho obwinganiza omu nsi.

6. Nsonga ki endi habwaki Yahwe nuwe asemeriire kulema?

6 Ensonga endi habwaki Yahwe nuwe aine obusobozi bw’okulema niyo ngu aine okumanya n’amagezi agarukumusobozesa kulema iguru n’ensi. Kinu nitukirorra omu busobozi obu yahaire Omwana we obw’okukiza endwara ezikaba zitarukusobora kutambwa dakitale ondi wena. (Matayo 4:23, 24; Marako 5:25-29) Ebintu binu by’amahano hali itwe baitu tibiri by’amahano hali Yahwe. Amanyire omulingo omubiri gukozerwe kandi n’asobora kugukiza ekizibu kyona. N’asobora kuhumbuura abafu, kandi nasobora n’okutanga ebigwererezi kubaho.

7. Yahwe n’akira ata amagezi buli omu weena omu nsi enu eya Setani?

7 Ensi enyakuli omu busobozi bwa Setani tesobora kubamu obusinge, nobu bwakuba omunda y’ihanga rundi hagati y’amahanga. Yahwe wenka nuwe amanyire omulingo gw’okuleta obusinge omu nsi. (Isaya 2:3, 4; 54:13) Naitwe nitwehurra nk’oku omukwenda Paulo yayehuliire obu yagambire ngu: “Okuhama okwobuguda obwamagezi nokumanya ebya Ruhanga ka kwingi! Ebyobulyobye tibirukuse’rwa, nemihandaye terukulengwa!”Abarumi 11:33.

OBULEMI BWA YAHWE NUBWO OBURUKUKIRAYO OBURUNGI

8. Noyehurra ota habw’omulingo Yahwe alema?

8 Nk’oku turozere, Baibuli n’eyolekera kimu ngu Yahwe nuwe aine obusobozi bw’okulema. Kandi n’etuha n’ensonga ezirukwoleka ngu nuwe Mulemi arukukirayo oburungi. Emu ha nsonga ezi niyo ngu alema omu kugonza. Twehurra tuli haihi nauwe obu tutekereza ha mulingo “aijuire okuganyira kandi owembabazi, aikaraho okutabihirwa, asagire ebyokuganyira namazima.” (Okuruga 34:6) Ruhanga atutamu ekitiinisa. Aturolerra n’okukira omulingo tusobora kwerolerra. Setani agamba ngu Yahwe tagondeza abaheereza be ebintu ebirungi, baitu eki kisuba. Yahwe akahika n’okuhayo Omwana we omugonzebwa nukwo tutunge okunihira kw’okwomerra ebiro n’ebiro.Soma Zabuli 84:11; Abarumi 8:32.

Yahwe atufaho kukira n’omulingo tusobora kwefaho

9. Nitumanya tuta ngu Yahwe n’atufaho buli omu nk’omuntu?

9 Kutwarra hamu, Yahwe agonza abantu be bona. Baitu kandi, afayo na hali buli omu nk’omuntu. Tekereza ha kyabaireho omu busumi bwa kara. Habw’emyaka nka 300, Yahwe akakozesa abacwi b’emisango kwebembera ihanga lye n’okuliha obusinguzi hali abanyanzigwa balyo. Nobukiraaba kyali kiti, yaroraga buli omu nk’omuntu. Omu ha bantu abayafireho akaba mukazi arukwetwa Rusi. Akaba atali Mwisareri, baitu akaba ayerekeseze ebintu bingi kusobora kuheereza Yahwe. Yahwe akamuha omusaija hamu n’omwana omwojo. Baitu ekirukukira n’eki, mutabani wa Rusi akaba omu ruzaaro nambere Masiya akaba n’aruga. Kandi Yahwe akahandikisa ebyafayo bya Rusi omu Baibuli, ekitabu eki yakiruka ibara Rusi. Notekereza Rusi n’aija kwehurra ata obwalihumbuuka akamanya ebintu binu byona?Rusi 4:13; Matayo 1:5, 16.

10. Habwaki nitugamba ngu obulemi bwa Yahwe tibubonabonesa abantu?

10 Obulemi bwa Yahwe tibubonabonesa abantu. Boona abamworobera bahurra baine obugabe kandi basemeriirwe. (2 Abakolinso 3:17) Daudi akabazaho ati Yahwe: “Ekitinisa nobukuru biri omu maisoge: Amani nokusemererwa biri omu kiikarokye.” (1 Ekyebyomubusinge 16:7, 27) Omuhandiki wa Zabuli arukwetwa Esani akagamba: “Bayina omugisa abantu abamanyire iraka eryokusemererwa;. Ai Mukama, bagendera omu musana ogwamaiso gawe. Ibara lyawe balisemere’rwa obuire okwira: kandi omu kuhiki’ra kwawe numwo banyumizibwa.”Zabuli 89:15, 16.

11. Nitusobora kweyongera kunanuka tuta ngu obulemi bwa Yahwe nubwo oburukukirayo oburungi?

11 Obutweyongera kwecumitiriza ha burungi bwa Yahwe, kyongera kutugumya ngu obulemi bwe nubwo oburukukira oburungi. Twehurra nk’omuhandiiki wa Zabuli ayagambire ngu: “Ekiro kimu omu zigati zawe nikikira orukumi.” (Zabuli 84:10) Yahwe nuwe yatuhangire, nahabweki amanyiire kimu ekirukusobora kutusemeza. Atuha ebintu bingi muno kukira n’omuhendo oguturukwetaga. Ekintu kyona Yahwe eky’atusaba kukora kiba habw’oburungi bwaitu. Nobukirukuba nikyetagisa okwerekesa, nitwija kutunga okusemererwa obu turamworobera.Soma Isaya 48:17.

12. Nsonga ki enkuru ei tusigikirraho kusagika obulemi bwa Yahwe?

12 Baibuli n’eyoleka ngu hanyuma y’obulemi bwa Yesu obw’emyaka 1000, abantu abamu balihyemera Yahwe. (Okusuku’rwa 20:7, 8) Kiki ekiribaletera kufooka beemi? Omu kasumi ako, Setani aliretamu abantu omutima gw’okwefaho bonka. Aikaire nakozesa akakodyo kanu. Nasobora kuletamu abantu ekitekerezo ekirukugamba ngu nobu baraaba batorobiire Yahwe nibasobora kwomerra ebiro n’ebiro. Baitu tukimanyire ngu n’aija kuba nabiiha. Nahabweki tusemeriire kwekaguza, ‘Ndihabisibwa ekisuba kye?’ Obu turaaba nitugonza Yahwe kandi nitugumya ngu murungi kandi ngu nuwe aine obusobozi bw’okulema, nitwija kunuga ekisuba eki. Nitwija kuba nitugonza kulemwa Yahwe wenka, habwokuba obulemi bwe burumu okugonza.

OTALIREKA KUSAGIKA OBULEMI BWA YAHWE

13. Tusagika tuta obulemi bwa Yahwe?

13 Nk’oku turozere, Yahwe aine obusobozi bw’okulema kandi omulingo alema nugwo ogurukukirayo oburungi. Tusemeriire kusagika obulemi bwe n’omutima gwaitu gwona. Kukora ebintu nkoku Yahwe abikora kiba nikyoleka ngu nitusagika obulemi bwe. Obu tukora kyona ekirukusoboka kukora ebintu nk’oku Yahwe yakubikozere, tuba nitwoleka ngu nitumugonza kandi ngu nitusagika obulemi bwe.Soma Abefeso 5:1, 2.

14. Abanyineka n’abagurusi b’ekitebe nibasobora kuhondera ekyokurorraho kya Yahwe omu mulingo ki?

14 Baibuli etwoleka ngu Yahwe akozesa obusobozi bwe omu mulingo ogw’okugonza. Abanyineka n’abagurusi b’ekitebe abagonza kusagika obulemi bwa Yahwe nibaija kuhondera ekyokurorraho kye nibetantara kuba bakaali rundi bakama. Omukwenda Paulo akalengaho n’amaani ge goona kuhondera ekyokurorraho kya Ruhanga na Yesu. (1 Abakolinso 11:1) Atabihize bagenzi be kandi atabahambirize kukora ebihikire. Baitu akabekambisa kukora ebihikire omu mulingo ogw’embabazi. (Abarumi 12:1; Abefeso 4:1; Firemoni 8-10) Kinu nikyoleka ngu akaba nahondera ekyokurorraho kya Yahwe. Obu twoleka abandi okugonza, tuba nitusagika obulemi bwa Yahwe.

15. Tutusagika tuta obulemi bwa Yahwe omu kitebe?

15 Omulingo gundi ogu twoleka ngu nitusagika obulemi bwa Yahwe nukwo kukoragana n’okutamu ekitiinisa abo abahairwe obusobozi omu kitebe. Nobu tuba tutarukwetegereza rundi tutarukwikiraniza kurungi n’encwamu ei bakozere, tweyongera kubasagika. Tali nukwo abantu ab’omu nsi betwaza baitu itwe nukwo twetwaza habwokuba twikiriize Yahwe kuba Mulemi waitu. (Abefeso 5:22, 23; 6:1-3; Abaheburaniya 13:17) Kinu kituletera okusemererwa habwokuba Yahwe atugondeza ebirungi.

16. Encwamu ezi tukora nizisobora kwoleka zita ngu nitusagika obulemi bwa Ruhanga?

16 Omulingo tukora encwamu zaitu guli mulingo gundi ogu twoleka ngu nitusagika obulemi bwa Yahwe. Yahwe tatuteriireho ebiragiro by’okuhondera omu buli nyikara yona ey’obwomeezi. Oihireho, atugambira entekereza ye. Ekintu kinu kitukonyera kwetegereza eki turukwetagisibwa kukora. Ekyokurorraho, Yahwe tahaire Abakristaayo orukarra orukwoleka engoye ezi basemeriire kujwara n’ezi batasemeriire kujwara. Baitu atugambira ngu tusemeriire kuzooka kurungi n’okwetamu ekitiinisa nk’Abakaiso be. (1 Timoseo 2:9, 10) N’agonza tutekereze ha mulingo encwamu zaitu zikwataho abandi. (1 Abakolinso 10:31-33) Obu tucwamu nitusigikirra ha mulingo Yahwe arukurora ensonga, twoleka ngu nitugonza kandi nitusagika obulemi bwe.

Musagike obulemi bwa Yahwe omu ncwamu yanyu n’omu bintu ebi mukora nk’eka (Rora akacweka 16-18)

17, 18. Abaswerangaine nibasobora kwoleka bata ngu nibasagika obulemi bwa Yahwe?

17 Tekereza ha mulingo Abakristaayo abali omu buswere basobora kwoleka ngu nibasagika obulemi bwa Ruhanga. Hanyuma y’okutaaha obuswere, nibasobora kusanga ngu ebintu tibiri nk’oku bakaba nibanihira. Nibasobora n’okutunga ebizibu by’amaani. Kakuba kinu kibaho nibasobora kwegera ha mulingo Yahwe yatwaize ihanga lya Isareri erya kara. Yahwe akesoborraho ngu akaba ali nka nyineka hali abantu be. (Isaya 54:5; 62:4) Ihanga linu likabihiza Yahwe emirundi nyingi. Enkoragana egi ekaba n’esisana n’obuswere obwijwire ebizibu. Baitu Yahwe atarahukirize okwita enkoragana ye na Isareri. Baitu akabaganyira emirundi nyingi muno kandi yalinda endagano ye.Soma Zabuli 106:43-45.

18 Abakristaayo abali omu buswere balengaho kuhondera ekyokurorraho kya Yahwe. Nobu batunga ebizibu omu buswere bwabo, tibabimaraho omu miringo erukutangwa omu Baibuli. Nibamanya ngu Yahwe atwara ebirahiro ebikorwa ha kiro ky’obuswere kuba bikuru kandi n’agonza omusaija na mukazi we bagume hamu. Ensonga emu yonka esobora kusigikirwaho okugaiturura n’okutaaha obuswere obundi nukwo kakuba omu asihana. (Matayo 19:5, 6, 9) Abakristaayo obu batamu amaani gabo goona kugumira omu buswere, baba nibasagika obulemi bwa Yahwe.

19. Tusemeriire kukora ki kakuba tukora ensobi?

19 Itwena tituhikiriire, kandi obumu tukora ebintu ebirukusaaliza Yahwe. Nauwe akimanyire, nikyo yatuteriireho ekicunguro kya Kristo. Nahabweki kakuba tukora ensobi, tusemeriire kusaba Yahwe atuganyire. (1 Yohana 2:1, 2) Omu kiikaro ky’okubihirwa kwonka habw’ensobi yaitu, tulengeho kwega isomo kuruga omu nsobi egi. Nitugonza kwikara hali Yahwe habwokuba n’aija kutuganyira n’okutukonyera kugarukamu kwemerra n’okweyongera kumuheereza.Zabuli 103:3.

20. Habwaki tusemeriire kusagika obulemi bwa Yahwe omu kasumi kanu?

20 Omu nsi empyaka, buli muntu aliba aliba nasagika obulemi bwa Yahwe kandi alyega emiringo ye ey’okuhikirra. (Isaya 11:9) Baitu, n’omu kasumi kanu, omuntu wena arukusagika obulemi bwe nasobora kwegera ha ntekereza ye n’omulingo arukugonza tukwatemu ebintu. Obwire obutali bwa hara, busaho muntu arukwija kuhakaniza obulemi bwa Ruhanga. Nahabweki leka tukole kyona ekirukusoboka kworobera Yahwe, kumuheereza tutalekeriire, n’okuhondera ekyokurorraho kye. Omu miringo enu nitwija kuba nitusagika obulemi bwa Ruhanga.