Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EBYAFAAYO

Ntungire Emigisa Nyingi Kuruga omu Kukoragana n’Abantu ab’Amagezi

Ntungire Emigisa Nyingi Kuruga omu Kukoragana n’Abantu ab’Amagezi

NINYIJUKA ekiro kimu nyenkyakara omu myaka eya ira omu ihanga lya Amerika omu kicweka kya Brookings ekiri omu Masirimuka ga Dakota, kandi obwire bwali nibufuka muno ekikaba nikyoleka ngu hakaba nihagenda kubaho ebirika. Tukaba bantu baingi omu kiju ekitarumu omurro gw’okwota kandi itwena tukaba nitutukumira. Tukaba twemeriire haihi n’ekitanka ekirumu amaizi, kandi nago gakaba nigafuka! Leka mbagambireho ebirukukwata ha bwomeezi bwange nukwo mumanye habwaki twali omu kiikaro eki.

EKA EI NAZALIRWEMU

Isento nyowe Alfred na ise nyowe

Nkazarwa ebiro 7, Maaci 1936. Abazaire bange bakaba baine abaana bbana kandi ninyowe ayali muto wabo. Twaikaraga ha faamu omu Masirimuka ga Dakota. Eka yaitu n’obweraaba yagonzaga muno eby’obulimi, tutakitwale kuba kintu ekirukukirayo obukuru. Omu 1934, abazaire bange bakabatizibwa nk’Abakaiso ba Yahwe. Kusigikirra nk’oku obwomeezi bwabo bakaba babuhaireyo hali Yahwe, kukora eby’agonza nikyo kyali kikuru. Ise nyowe Clarence hamu na isento nyowe Alfred, bakakoraho nka company servant (hati abarukwetwa abateraniza b’abagurusi) omu kitebe kyaitu ekya Conde omu Masirimuka ga Dakota.

Eka yaitu tiyayosaga omu nso’rokano kandi yagendaga nju ha nju kugambiraho abantu okunihira okw’obwomeezi oburungi obw’omu maiso. Eky’okurorraho ky’abazaire bange n’okutendekebwa oku batuhaire kukatukonyera kugonza Yahwe. Nyowe na munyanya nyowe Dorothy, tukafooka batebezi obu tukaba twine emyaka mukaaga. Omu 1943, nkataaha Isomero ly’Omulimo gwa Ruhanga, kandi isomero linu likaba lihyaka.

Ndi payoniya omu 1952

Enso’rokano enkooto twaitwaraga kuba nkuru omu bwomeezi bwaitu. Ninyinjuka omu 1949, haroho oruso’rokano orukooto orwabaireho omu Sioux Falls, omu Dakota eya Masirimuka. Ow’oruganda Grant Suiter akaha orubazo orwiine omutwe “Obaire Okimanyire ngu Empero Eri Haihi?” Akabazaaho muno ensonga erukugamba ngu boona abehaireyo hali Yahwe nk’Abakristaayo basemeriire kukozesa obwomeezi bwabo kutebeza amakuru amarungi ag’Obukama bwa Ruhanga. Hanyuma, y’orubazo oru, nkehayo hali Yahwe nabatizibwa ebiro 12 Novemba, 1949 ha ruso’rokano orw’ekicweka omu Brookings. Egi niyo ensonga habwaki nkaba ndi ha kitanka ekirumu amaizi agarukufuka, nk’oku mbaire mbasoboroliire. Itwena bbana tukaba tulinzire kubatizibwa.

Janwari 1 1952 nkatandika kuhereza nka payoniya nyine emyaka 15. Baibuli egamba: “Gendaga nabantu ab’amagezi, kandi olifoka owamagezi.” Omu ka yaitu hakabamu ab’amagezi baingi abasagikire encwamu yange ey’okuhereza nka payoniya. (Enfumo 13:20) Nakiraga kugenda kutebeza na isentonyowe Julius, ow’akaba aine emyaka 60. N’obwaraaba yali nankiza emyaka nyingi, tukegonza muno omu buhereza. Nkamwegeraho ebintu bingi otwaliremu n’ebyakaba arabiremu omu bwomeezi. Hanyuma y’obwire buke, Dorothy nauwe akatandika kuhereza nka payoniya.

ABAROLEREZI B’EBICWEKA BAKANKONYERA

Obu nkaba nkyali muto, abazaire bange bakiraga kuraaza abarolerezi b’ebicweka n’abakazi babo. Jesse na mukazi we Lynn nubo bankonyiire muno. Bakanyekambisa kandi banfaaho. Obu babaga nibabungira ebitebe ebituheriire, bandalizaga nukwo ngende nabo omu buhereza. Nagonzaga muno kuba nabo! Nkaba ningoza kukora muno nkabo kandi ndi payoniya.

Omurolerezi waitu ondi akaba Bud Miller. Uwe na mukazi we bakatandika kutubungira nyine emyaka 18. Omu kasumi ako, nkaba nyine kugenda kurora akatebe akarukwetwa draft board, akacwamuga oha asemeriire kutwarwa omu mahe. Bakaba nibagonza nkole omulimo ogukaba nigugenda kundemesa kworobera ekiragiro kya Yesu eky’okutagwera orubaju. Baitu nkaba ningonza kutebeza amakuru amarungi ag’Obukama. (Yohana 15:19) Obu nahikire ha katebe kanu, nkabasaba bambale nk’omu ha bahereza b’ediini.

Kikansemeza muno ow’Oruganda Miller obu yangambire ngu akaba n’agenda kunsendekereza turole akatebe kanu. Akaba ataine ensoni, kandi akaba atali muntu ow’osobora kutinisiriza. Ebyahandiikirwe akaba abimanyire kurungi. Kugenda nauwe kikampa obumanzi bw’amaani! Omu 1954, akatebe kanu kakaikiriza okusaba kwange. Hati nkaba nyine obugabe kukorra Yahwe ebirukukiraho.

Ndi Mubeseri omuhyaka n’emotoka ya ha famu

Hakarabaho akaire kake, banyeta kuhereza ha Beseri, kukora ha Watchtower Farm, ekaba eri ha kizinga kya Staten omu, New York. Nkakorayo nk’emyaka esatu. Nkega bingi habw’okukora n’ab’oruganda hamu n’abanyaanya itwe baingi ab’amagezi.

OBUHEREZA BWANGE HA BESERI

Tuli ha rediyo WBBR n’ow’Oruganda Franz

Famu enu ekaba ineho rediyo eya WBBR. Abakaiso ba Yahwe bakakozesa rediyo enu kuruga 1924 kuhika 1957. Ababeseri abakoraga ha famu enu bakaba hagati ya 15 na 20. Abarukukira tukaba bato kandi tutarukumanya bingi. Baitu twakoraga n’ow’oruganda Eldon Woodworth ow’akaba akuzire omu myaka kandi aseserweho amagita. Tukamutwara nka ise itwe kandi akatwegesa ebintu bingi. Obumu obutwatungaga obutetegerezangana, ow’Oruganda Woodworth yagambaga, “Yahwe ebi aikaire n’akora birungi muno n’obukiraaba ngu abarukukozesa tibahikiriire.”

Harry Peterson yayekambiraga omulimo gw’okutebeza

Ow’Oruganda Frederick W. Franz nauwe twaikaraga nauwe kandi itwena akatukonyera. Akaba mugezi kandi Baibuli akaba n’agyetegereza kurungi. Yafahoga buli omu nk’omuntu. Harry Peterson nuwe yatucumbiraga. Kyatwanguhiraga kukozesa ibara lye erindi kukira kumweta ibara lye lyonyini erya Papargyropoulos. Nauwe akaba aseserweho amagita kandi yagonzaga muno omulimo gw’okutebeza. Ow’Oruganda Peterson yakoraga kurungi emirimo ye eya Beseri baitu n’omulimo gw’okutebeza tiyagunagirizaga. Buli kwezi yagabaga magaziini nyingi muno. Baibuli akaba agimanyire kurungi kandi yagarukamuga ebikaguzo bingi ebitwamukaguzaga.

NKEGERA HALI ABANYAANYA ITWE AB’AMAGEZI

Obutwakoraga ha famu, twatekanizaga ebijuma eby’emiti hamu n’emikubi ey’ekiraguzi nitugita omu mikebe. Buli mwaka twapakiraga emikebe nyingi nitugisindika ha ofiisi za Beseri. Nkakora na munyaanya itwe omu ou bayetaga Etta Huth kandi akaba aine amagezi maingi. Yakoraga ebirungo ebitwakozesaga omu bijuma n’omu mikubi ey’ekiraguzi. Abanyaanya itwe abaikaraga haihi nabo baijaga nibatukonyera kandi munyaanya itwe Etta yabakonyeraga omu kutekaniza emirimo yabo. Nobukiraaba ngu munyaanya itwe onu akaba amanyire kurungi omulimo gw’okuboha ebintu binu omu mikebe, yatamuga muno ekitiinisa ab’oruganda abakaba baine obujunanizibwa ha famu enu. Itwena akatuteraho ekyokurorraho ekirungi.

Nyowe na Angela tuli na Etta Huth

Angela Romano nuwe yali omu ha banyaanya itwe abato abaizire kukonyera ha famu. Etta akasangwa amukonyireho akasumi kamu obu yayegere amananu. Omu Apuli, 1958, nkaswera Angie, kandi twegondiize omu kuhereza Yahwe habw’emyaka 58. Emyaka enyakurabireho, obwesigwa bwa Angie hali Yahwe bwongiire kugumya obuswere bwaitu. Mugezi kandi n’obutwakutunga emitalibaine ey’amaani, nimwesigira kimu.

KUTANDIKA KUKORA NK’ABAMISAANI N’OKUBUNGIRA EBITEBE

Omu 1957, rediyo ya WBBR ekatundwa. Nkeyongera kuhereza ha Beseri habw’akaire kake, kandi obu naswire Angie twagenda kukora ha kizinga kya Staten nambere twamazire emyaka esatu. Kandi haroho akasumi obu nakoliire abantu abahyakaa abaguzire rediyo yaitu. Hati ekaba neyetwa WPOW.

Nyowe na Angie tutagumanganize obwomeezi bwaitu n’itungo habwokuba tukaba nitugonza kwikara twetegekere kuhereza nambere hakaba obwetago bw’amaani. Omu 1961, bakatusindika kukora nk’abapayoniya ab’embaganiza omu rubuga orukwetwa Falls orukaba nirusangwa omu Nebraska. Baitu obutukaba nitukyahikayo, bakatweta habw’okwezi kumu kugenda omu Isomero ly’Obuhereza bw’Obukama omu Masirimuka ga Lansing, omu New York. Tukagonza muno okutendekebwa okutwatungire kandi tukaba nitutekereza ngu tukaba nitugenda kugaruka Nebraska. Kikatuhuniriza muno obu batusindikire omu kiikaro ekihyaka, ekya Cambodia kugenda kuherezayo nk’abamisaani! Tukarora, tukahurra, kandi tukalya ebintu ebikaba biri bihyaka hali itwe. Tukaba nitugonza muno abantu bahurre amakuru amarungi ag’Obukama.

Tuli na Angela omu 1975, tutakagenzere kubaliza ha tivi

Baitu habw’empinduka omu by’obulemi, tukamalirra tugenzere omu Masirimuka ga Vietnam. Hanyuma y’emyaka ebiri nkarwara muno kandi eky’enaku, tukaba twine kugaruka omu Amerika nukwo mbanze nkire. Obunakizire, tukagaruzaamu kukora nk’abapayoniya.

Nkatandika kubungira ebitebe nk’omuroleerezi omu Maaci, 1965. Twegondiize omu mulimo gunu habw’emyaka 33, kandi tukonyire muno omu kutekaniza enso’rokano enkooto. Omulimo gunu nkagwegondezamu habwokuba enso’rokano enkooto zindetera okusemererwa kwingi. Tukamara emyaka nyingi nitubungira ebitebe ebiri New York n’aheeru y’orubuga runu, kandi enso’rokano enkooto ezirukukira twaitungiraga omu kizaaniro ekirukwetwa Yankee.

TUKAGARUKA KUKORA HA BESERI N’OKWEGESA AMASOMERO AG’EKITEBE

Nyowe na mukazi wange tuhairwe kukora emiringo nyingi empyaka kandi emu egumire. Omu 1995, bakansaba kutandika kwegesa Isomero Erirukutendeka Abagurusi n’Abahereza b’Ekitebe. Hanyuma y’emyaka esatu, bakatweta kukora ha Beseri. Kikansemeza kugaruka ha Beseri hanyuma y’emyaka 40. Nuho nkaba ntandikiire obuhereza obw’akasumi koona. Nkabanza kukora omu kicweka eky’eby’obuhereza kandi nakora nk’omwegesa w’amasomero maingi. Omu 2007, Akatebe Akalemi kakakora akatebe kandi akakaba nikajunanizibwa n’amasomero goona aga ha Beseri, kandi ninyowe akaba n’agarolerra.

Mpinduka nyingi ezizire nizikorwa omu masomero aga ha Beseri. Isomero ly’Abagurusi likatandika 2008. Kandi omu myaka ebiri eyahondiireho, abagurusi 12,000 bakatendekebwa omu kiikaro kya Patterson na ha Beseri ya Brooklyn. Isomero linu hati nirisangwa omu biikaro ebingi. Omu 2010, Isomero Eritendeka Abagurusi n’Abahereza b’Ekitebe likahindurwa lyayetwa Isomero ly’Ab’Oruganda Abatakaswire, kandi bakatandikaho isomero erihyaka erirukwetwa Isomero ery’Abali omu Buswere.

Amasomero ganu abiri gakateranizibwa omu Sebutemba 2014, gafooka isomero linu erirukwetwa Isomero ly’Abatebezi ab’Enjiri y’Obukama. Abegi nibasobora kuba abali omu buswere, ab’oruganda abatakaswire, rundi banyaanya itwe abatakaswirwe. Abantu baingi omu nsi ezirukwahukana bakasemererwa kuhurra ngu isomero linu likaba nirigenda kuba n’omu mahanga gabo. Nikisemeza kumanya ngu baingi nibaija kutunga omugisa gw’okuba omu masomero ganu. Kandi nikinsemeza kurora ngu baingi abanayegeseze omu isomero linu bakaba bakozere empinduka omu bwomeezi bwabo kusobora kutunga kutendekebwa kunu.

Obundukwijuka obwomeezi bwange bwona, kuruga obu nkaba ntakabatizibwe omu kiju eki tukaba turumu, kuhikira kimu hati, kindetera kusiima Yahwe habw’okunyikiriza kutangaana abantu ab’amagezi. Bankonyire kweyongera kumanya Yahwe n’okumuhereza. Abamu nkaba nimbakira obukuru kandi abandi nibankira. Kandi abaingi bakaba nibaruga omu nyikara ezitarukusisana eyange. Baitu ebikorwa n’entekereza yabo ekanyoleka ngu bagonzaga muno Yahwe. Ninsiima muno habw’okutunga abanywani baingi ab’amagezi omu kitebe kya Yahwe abanyegeseze bingi.

Kinsemeza kuba hamu n’abeegi kuruga omu biikaro byona eby’ensi