Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

Yangira Kimu Entekereza ey’Abantu ab’Ensi

Yangira Kimu Entekereza ey’Abantu ab’Ensi

“Mwerinde rundi hataba arukubanyaga omu bifirosofo nebyebisuba ebitarumu . . . ebyensi.”​—ABAKOLOSAI 2:8.

EBIZINA: 38, 31

1. Omukwenda Paulo akahandikira Abakristaayo omu Kolosai n’abatererra hali ki? (Rora ekisisani ekiri ha rupapura 21.)

OMUKWENDA Paulo obwakaba ali omu nkomo kuruga omwaka 60 kuhika 61, akahandikira Abakristaayo ab’omu Kolosai ebbaruha. Akabasoborra ensonga habwaki kyali nikibetagisa kuba “nokwetegereza okwomwoyo,” rundi kurora ensonga nk’oku Yahwe azirora. (Abakolosai 1:9) Paulo akagamba: “Nikyo ndukugamba nti omuntu wena aleke okubahabisa omu bigambo ebyokubabihabiha. Mwerinde rundi [hatabaho] arukubanyaga omu bifirosofo nebyebisuba ebitarumu, okukuratira ebirukwegesebwa abantu nokukuratira ebyokubanza ebyensi, okutakuratira Kristo.” (Abakolosai 2:4, 8) Hanyuma Paulo akasoborra ensonga habwaki entekereza ezimu zikaba zitahikire baitu yaha n’ensonga habwaki abantu baingi bazikiririzaamu muno. Ekyokurorraho, entekereza ezimu nizisobora kuletera omuntu kutekereza ngu aine amagezi kukira abandi. Nahabweki Paulo akahandikira Abakristaayo banu ebbaruha nukwo abakonyere kwetantara entekereza y’ensi n’okwanga ebikorwa ebibi.​—Abakolosai 2:16, 17, 23.

2. Habwaki nitugenda kubazaho entekereza ey’ensi?

2 Abantu ababa n’entekereza y’ensi bagaya emisingi ya Yahwe, kandi kakuba tuterinda, entekereza yabo n’esobora kututahamu naitwe n’etuletera kutandika kugaya amagezi ga Ruhanga. Entekereza y’ensi n’esangwa buli hantu hona nka ha tivi, emikura, ha mirimo n’omu masomero. Nitusobora kukora ki kurora twayerinda entekereza enu? Omu kicweka kinu, nitwija kubazaho ebyokurorraho bitaano ebirukwoleka entekereza ey’ensi kandi turole n’omulingo tusobora kwetantara entekereza enu.

NIKITWETAGISA KWIKIRIRIZA OMU RUHANGA?

3. Abantu bakira kugonza ntekereza ya mulingo ki? Kandi habwaki?

3 “Ninsobora kuba muntu murungi ntabandize kwikiririza omu Ruhanga.” Biro binu entekereza ya mulingo gunu eri omu mahanga maingi. Abantu abarukubaza ekintu kya mulingo gunu nibasobora kuba abatabandize kutekereza Ruhanga obwaraaba aroho, baitu nibasobora kukibaza habwokuba nibagonza kuhurra baine obugabe bw’okukora buli kintu kyona eki barukugonza. (Soma Zabuli 10:4.) Abandi batekereza ngu nibaija kurorwa nk’abantu ab’amagezi obu baragamba, “Ninsobora kuba n’emisingi emirungi ntabandize kwikiririza omu Ruhanga.”

4. Kiki ekiturukusobora kubazaho kukonyera omuntu atarukwikiriza ngu Ruhanga aroho?

4 Kyamagezi kwikiriza ngu Ruhanga taroho? Abantu abamu obu bagenda hali sayansi nibagonza kumanya endugirro y’obwomeezi, beyongera kubuzabuzibwa. Baitu eky’okugarukamu kyorobere. Omuntu n’asobora kugamba ngu enju ekaijaho hataroho omuntu agyombekere? Nangwa tikikusoboka! Hasemeriire kubaho omuntu ayagyombekere. Baitu ebintu byona ebyomeezi bikakorwa omu mulingo ogw’amagezi maingi kukira n’enju. Obutofali oburukusangwa omu mubiri nibusobora kwebaganizamu kukora obutofali bundi oburukubusana nukwo bweyongere omuhendo, ekintu eky’enju etasobora kukora. Kinu nikimanyisa ngu obutofali bwine obusobozi bw’okumanya omulingo busemeriire kwebaganizamu n’okuhereza okumanya oku hali obutofali obwebaganizeho nukwo nabwo busobole kukora ekintu nikyo kimu. Noha ayakozere obutofali bunu kandi yabuha obusobozi bw’okukora ebintu binu? Baibuli n’egarukamu ekikaguzo kinu eti: “Enju yona eyombekwa omuntu; baitu ayayombekere byona nuwe Ruhanga.”​—Abaheburaniya 3:4.

5. Entekereza erukugamba ngu omuntu n’asobora kumanya ebirungi atabandize kwikiririza omu Ruhanga, nitusobora kugigambaho ki?

5 Kandi entekereza erukugamba ngu nitusobora kumanya ebirungi tutabandize kwikiririza omuli Ruhanga? Ky’amananu ngu Ekigambo kya Ruhanga kyoleka ngu n’abantu abatarukwikiririza omu Ruhanga nibasobora kuba n’emisingi emirungi ei baine. (Abarumi 2:14, 15) Ekyokurorraho, omuntu n’asobora kuba natamu abazaire be ekitiinisa kandi n’abagonza. Baitu obwarukuba atarukuhondera emisingi ya Yahwe, n’asobora kukora encwamu ezinyakuli mbi muno. (Isaya 33:22) Haroho abantu baingi ab’amagezi abakimanyire ngu Ruhanga wenka nuwe arukusobora kutukonyera kumaraho ebizibu eby’omu nsi. (Soma Yeremiya 10:23.) Nahabweki tuleke kutekereza ngu nitusobora kumanya ebintu ebirungi tutabandize kwikiririza omu Ruhanga n’okuhondera emisingi ye.​—Zabuli 146:3.

NIKITWETAGISA KUBA N’EDIINI?

6. Abantu baingi baine ntekereza ki erukukwata ha diini?

6 “N’osobora kuba n’okusemererwa n’obworukuba otaine diini yoona.” Abantu baingi batekereza ngu ediini y’abantu emburwa mukoro kandi ngu tiina mugaso. Kandi diini nyingi zegesa ngu haroho omurro ogutaraara, zihambiriza abantu kuhayo sente, rundi zisagika eby’obulemi. Tikirukuhuniriza n’okurora omuhendo gw’abantu abarukugamba ngu baine okusemererwa n’obu baraaba bataine diini nigweyongera! Nibasobora kugamba ngu, “ebya Ruhanga nimbigonza, baitu tindukugonza kuba omu diini yoona.”

7. Ediini ey’amananu n’esobora eta kukuletera okusemererwa?

7 Baitu mali nitusobora kuba n’okusemererwa tutali omu diini yoona? Kihikire kugamba ngu omuntu n’asobora kuba n’okusemererwa kakuba ediini ez’ebisuba ziba zitaroho. Baitu busaho omuntu asobora kutunga okusemererwa kwonyini kakuba aba atali munywani wa Yahwe, “Ruhanga anyakusemeriirwe.” (1 Timoseo 1:11, NW) Buli kintu kyona Yahwe akora akikora kukonyera abandi. Nk’abaheereza be, twine okusemererwa habwokuba tuserra emiringo y’okukonyera abantu bandi. (Engeso Ezabakwenda 20:35) Ekyokurorraho, tekerezaho omulingo okuramya kw’amananu kusobora kukonyera eka kuba n’okusemererwa. Twegesebwa kuba besigwa hali abagonzebwa baitu, kukuza abaana abaine engeso enungi, n’okwoleka abantu ab’omu maka gaitu okugonza kwonyini. Okuramya kw’amananu kukonyera abantu ba Yahwe kukorra hamu omu businge n’okwoleka okugonza hali ab’oruganda omu kitebe.​—Soma Isaya 65:13, 14.

8. Matayo 5:3 nesobora kutukonyera eta kumanya ekintu kyonyini ekisobora kutuletera okusemererwa?

8 Hati nitusobora kugamba ngu omuntu nasobora kutunga okusemererwa obwarukuba atarukuheereza Ruhanga? Kiki ekiretera abantu kusemererwa? Abamu, basemezebwa emirimo yabo, emizaano, rundi ebintu ebi bakira kugonza kukora. Abandi behurra kurungi obu barolerra amaka gabo n’abanywani babo. Nobukiraaba ngu ebintu binu bireta okusemererwa, obwomeezi nibwetaaga ekirukukira hali binu. Nitwahukanaho ebisoro, nahabweki twine obusobozi bw’okumanya Omuhangi waitu n’okumuramya. Obu yatuhangire, akatutamu okugonza kw’okumuramya kandi obu tumuramya tutunga okusemererwa. (Soma Matayo 5:3.) Ekyokurorraho, tutunga okusemererwa kandi tuhurra tugarwirwemu amaani obu twesorooza kuso’rokano hamu n’ab’oruganda n’abanyaanya itwe. (Zabuli 133:1) Kandi ebintu ebindi ebituletera okusemererwa harumu okuba n’oruganda orw’ensi yoona, kuba n’obwomeezi oburukusemeza Yahwe, hamu n’okuba n’okunihira okurungi okw’ebiro eby’omu maiso.

NIKITWETAGISA KUBA N’ENDENGO EZIRUKUKWATA HA NGESO?

9. (a) Abantu baine ntekereza ya mulingo ki erukukwata ha kuterana? (b) Habwaki Baibuli egamba ngu kibi kusigaho omugonzebwa waawe okaterana n’omuntu odi?

9 “Kibi ki ekiri omu katerana n’omuntu ondi aheeru y’obuswere?” Abantu nibasobora kutukaguza: “Habwaki mwine ebiragiro bingi? Musemeriire kwegonza.” Baitu Ekigambo kya Ruhanga kitanga obusihani. * (Rora obugambo obuli hansi.) (Soma 1 Abasesalonika 4:3-8.) Yahwe aine obusobozi bw’okutuha ebiragiro habwokuba nuwe yatuhangire. Natugambira ngu omusaija n’omukazi abanyakuswerangaine omu butongole nubo bonka abasemeriire kuterana hamu. Yahwe atuha ebiragiro habwokuba atugonza. Amanyire ngu kakuba tubihondera, obwomeezi bwaitu nibwija kweyongera kusemera. Ab’omu ka enyakuhondera ebiragiro bya Ruhanga nibaija kweyongera kuba n’okugonza, kutamungana ekitiinisa, kandi nibaija kwehurra baine obulinzi. Baitu Ruhanga n’aija kufubira abantu boona abamanyire ebiragiro bye baitu bakamujemera bakigenderiire.​—Abaheburaniya 13:4.

10. Omukristaayo nasobora kukora ki kurora yayetantara obusihani?

10 Baibuli etugambira omulingo tusobora kwetantara obusihani. Tusemeriire kwetantara kurora ebintu ebimu. Yesu akagamba: “Omuntu wena anyakurora ha mukazi namwegomba, buli amazire kumusihanaho omu mutimagwa. Rundi eriso lyawe eryobulyo liraba nirikutabaijura, olihemu, olinage hara.” (Matayo 5:28, 29) Nahabweki tusemeriire kwetantara ebisisani eby’orwanju n’okuhuliiriza ebizina eby’obuhemu. Paulo akahandiika yagamba: “Mufise ebicweka byanyu eby’omubiri ebiri omu nsi obukirukuhika ha busihani.” (Abakolosai 3:5, NW) Kandi tusemeriire kwetantara kutekereza rundi kubaza ha bintu ebitahikire.​—Abefeso 5:3-5.

EMIRIMO YAITU ESEMERIIRE KUKIRA EKINTU KINDI KYONA?

11. Kiki ekisobora kutuletera kugonza omulimo omurungi?

11 “Omulimo murungi nigusobora kukuletera okusemererwa.” Abantu nibasobora kututererra kutamu amaani maingi n’obwire bwingi ha mirimo ey’ensi, kukira muno emirimo erukutuletera kuba ruranganwa n’okuba baguuda. Kusigikirra nk’oku abantu baingi batekereza ngu omulimo murungi nugwo guleeta okusemererwa, naitwe nitusobora kwesanga tutandikire kutekereza nka bo.

12. Mali omulimo omurungi nigusobora kukuletera okusemererwa?

12 Baitu, gali mananu ngu omulimo obugurukukufora w’amaani kandi ruranganwa, kiri kiragiro ngu nigwija n’okukuletera okusemererwa? Nangwa. Tekereza ha kintu kinu. Setani akaba n’agonza kuba w’amaani kandi ruranganwa. Nitusobora kugamba ngu, akatunga eby’akaba nagonza. Baitu aine ekiniga kandi tasemeriirwe. (Matayo 4:8, 9; Okusuku’rwa 12:12) Okwahukanaho na Setani, tekereza ha kusemererwa oku tutunga obu tukonyera omuntu kumanya ebirukukwata hali Yahwe n’ebiro birungi eby’omu maiso eby’aturaganiize. Tiharoho omulimo ogurukusobora kutuletera okusemererwa nka kunu. Ekintu ekindi, abantu obu baba nibagonza kutunga omulimo omurungi, bagurwanira, batabuka, kandi bakwatirwangana ihali. Baitu nabwo bamalirra batatungire okusemererwa oku babaire nibaserra. Baibuli n’egamba ngu kuba “kuhondera omuyaga.”​—Omugambizi 4:4.

13. (a) Emirimo yaitu tusemeriire kugitwara tuta? (b) Kiki ekyaletiire Paulo okusemererwa kwonyini?

13 Tukimanyire ngu twine kwebaisaho, kandi tikiri kibi kutunga omulimo oguturukugonza. Baitu omulimo gwaitu tigusemeriire kuba kintu ekirukukirayo obukuru omu bwomeezi bwaitu. Yesu akagamba: “Busaho muntu asobora kukorra bakama babiri, baitu alinobaho omu, nagonza ondi; rundi aligumira homu, nagaya ondi. Timurukusobora kukorra Ruhanga [n’itungo].” (Matayo 6:24) Kuheereza Yahwe n’okwegesa abantu Baibuli nibiija kutuletera okusemererwa kw’amaani. Kinu nikyo kyahikire hali omukwenda Paulo. Obwakaba akyali muto, omutima gwe gwona akaguta ha kutunga omulimo omurungi muno. Baitu hanyuma y’akasumi, akatunga okusemererwa kwonyini obu yarozere omulingo Ekigambo kya Ruhanga kyahindwire obwomeezi bw’abantu abayatebiize. (Soma 1 Abasesalonika 2:13, 19, 20.) Omu nsi tiharumu omulingo gwona ogurukusobora kutuletera okusemererwa kukira omulimo gw’okuheereza Yahwe n’okwegesa abantu ebirukumukwataho!

Kitusemeza obu tukonyera abantu kwega hali Ruhanga (Rora akacweka 12, 13)

NITUSOBORA KUMARAHO EBIZIBU EBIRI OMU NSI?

14. Habwaki abamu bagamba ngu abantu nibasobora kumaraho ebizibu eby’omu nsi?

14 “Abantu nibasobora kumaraho ebizibu byabo.” Abantu baingi bagonza entekereza enu. Habwaki? Kuba gaali mananu, kyakubaire nikimanyisa ngu titurukwetaga oburagirizi bwa Ruhanga kandi ngu nitusobora kukora buli kimu eki turukugonza. Nosobora kuba wali ohulireho abantu nibagamba ngu ebizibu nk’obulemu obucwi bw’ebiragiro, oburwaire, hamu n’enaku nibikeeha. Okuseruliiriza okumu nikugamba ngu: “Ensonga habwaki enyikara y’abantu neyeyongera kusemera eri ngu habwokuba abantu bacwiremu kufoora ensi ekiikaro ekirungi.” Ganu mananu? Abantu batungire amagezi agasobora kubakonyera kumaraho ebizibu omu nsi? Leka tulengeho kwetegereza ensonga enu.

15. Habwaki tusobora kugamba ngu ebizibu omu nsi by’amaani?

15 Abantu basoboire kumaraho obulemu? Abantu abarukuhingura omu bukaikuru 60 bakafera omu Bulemu obw’Ensi Yoona obw’Okubanza n’Obwakabiri. Omwaka 2015 gwonka, abantu abarukuhika omu bukaikuru 12.4 bakairuka baruga omu maka gabo habw’obulemu rundi okuhiganizibwa. Kinu kiretiire omuhendo gw’abantu abanyakwirukire kuruga omu maka gabo kweyongera kuhika obukaikuru 65. Kandi Obucwi bw’ebiragiro? Omu biikaro ebimu, haroho ebikorwa by’obucwi bw’ebiragiro ebi basoboire kukehya. Baitu n’obu biraba bikehere, ebindi bitandikireho. Nk’ekyokurorraho, kucwa ebiragiro kurabira ha intaneti, ab’omu maka beyongire kurwana, ebikorwa bya nkagunaga byeyongire, hamu n’obuli bw’enguzi bukanyire. Kandi oburwaire? Mananu ngu abantu bazoire emibazi y’endwaire ezimu. Baitu omu 2013, okuseruliiriza kukoleka ngu buli mwaka, abantu abarukuhika obukaikuru 9 abatakahikize emyaka 60 baitwa oburwaire nk’obw’omutima, ekisararu, kokoro, sukali hamu n’ebindi bingi. Kandi obunaku? Banka y’ensi yoona ekagamba ngu kuruga omwaka 1990 kuhika 2012, omuhendo gw’abantu abanaku muno omu kizinga kya Afrika gweyongire kuruga ha bukaikuru 280 kuhika 330.

16. (a) Habwaki Obukama bwa Ruhanga bwonka nubwo busobora kumaraho ebizibu omu nsi? (b) Isaya n’omundiiki wa Zabuli bakagamba ngu Obukama bwa Ruhanga bulikora ki?

16 Ebintu binu tibirukutuhuniriza. Biro binu, abantu abarukwebembera ebitongole by’entahya n’eby’obulemi nibegondeza bonka. Tibarukusobora kumaraho obulemu, obucwi bw’ebiragiro, oburwaire, hamu n’obunaku. Obukama bwa Ruhanga bwonka nubwo busobora kubimaraho. Tekereza ha kintu Yahwe arukwija kukorra abantu. Obukama bwe nibwija kumaraho byona ebirukuleta obulemu, nk’okwegondeza, obuli bw’enguzi, omutima gw’ihanga, ediini ez’ebisuba, hamu na Setani. (Zabuli 46:8, 9) Obukama bwa Ruhanga nibwija kumaraho obucwi bw’ebiragiro. Na hati, Obukama bwa Ruhanga nibwegesa obukaikuru n’obukaikuru bw’abantu okugonza, hamu n’okwesigangana. Busaho gavumenti endi yona esobora kukora ekintu kya mulingo gunu. (Isaya 11:9) Yahwe ali haihi kumaraho oburwaire kandi ahe abantu boona obwomeezi obuhikiriire. (Isaya 35:5, 6) N’aija kumaraho obunaku kandi akonyere abantu boona kutunga okusemererwa omu bwomeezi kandi batunge enkoragana enungi hamu nauwe. Kinu ky’omuhendo mwingi kukira sente.​—Zabuli 72:12, 13.

“MUMANYE OKUKIBAHIKIRIIRE OKWANUKURU ABANTU”

17. Kiki ekirukusobora kukukonyera kwanga entekereza y’ensi?

17 Hati, kakuba ohurra entekereza y’abantu etarukwikiraniza n’enyikiriza yawe, lengaho kwetegereza Baibuli eky’egamba ha kintu eki. Kibazeho n’ow’oruganda rundi munyaanya itwe anyakukuzire omu by’omwoyo. Wekaguze habwaki abantu nibagonza entekereza ya mulingo ogu, habwaki etahikire, n’omulingo osobora kugyanga. Kakuba tukora Paulo eki yagambire, nitusobora kwerinda entekereza ey’ensi. Akagamba ngu: “Mugenderege omu magezi hali abo abali heru . . . Mumanye okukibahikiriire okwanukuru abantu omu omu.”​—Abakolosai 4:5, 6.

^ kac. 9 Empindura ezimu eza Baibuli zongeramu enkarra omu Yohana 7:53–8:11 kandi kunu tizirukusangwa omu Baibuli eyabandize. Abantu abamu basomere enkarra zinu batunga entekereza etahikire erukugamba ngu omuntu ataine ekibi nuwe wenka arukusobora kucwera omuntu ondi omusango gw’obusihani. Baitu ekiragiro Ruhanga yahaire Isareri kikagamba kiti: “Omusaija obwalisangwa nabyama nomukazi aswirwe iba abo bombi balifa.”​—Ekyebiragiro 22:22.