Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

“Ekigambo kya Ruhanga . . . Kyamani”

“Ekigambo kya Ruhanga . . . Kyamani”

“Ekigambo kya Ruhanga kyomezi, [kandi] kyamani.”​—ABAHEBURANIYA 4:12.

EBIZINA: 96, 94

1. Habwaki nokigumya ngu Ekigambo kya Ruhanga kiine amaani? (Rora ekisisani ekiri ha rupapura rwa 21.)

ABAHEEREZA ba Yahwe nibakigumya ngu ekigambo kye ekinyakurumu obutumwa bwe hali abantu, “kyomezi, [kandi] kyamani.” (Abaheburaniya 4:12) Turozere omulingo amaani ga Baibuli gahindwire obwomeezi bwaitu rundi bwomeezi obw’abantu abandi. Abamu obu bakaba batakafokere Bakaiso ba Yahwe, bakaba bali basuma, nibakozesa ebibazi ebirukutokooza obwongo, rundi basihani. Abandi bakaba baine ebitiinisa bingi rundi baine sente nyingi baitu nibehurra baine ekirukubaburaho omu bwomeezi bwabo. (Omugambizi 2:3-11) Ekirungi kiri ngu, abamu batungire ekigendererwa n’okunihira omu bwomeezi bwabo. Ebyokurorraho by’abantu nka banu bikaire nibiturukira omu Watchtower, nambere haba ebicweka ebine omutwe “Baibuli Ehindura Obwomeezi bw’Abantu.” Baitu na hanyuma y’okufoka Bakristaayo twine kwikara nitugumya enkoragana yaitu na Yahwe nitukozesa Baibuli.

2. Amaani g’Ekigambo kya Ruhanga gakakonyera gata abantu omu kyasa ky’okubanza?

2 Baitu kisemeriire kituhuniriza kurora abantu nibakora empinduka z’amaani ziti habw’Ekigambo kya Ruhanga? Nangwa, habwokuba n’Abakristaayo ab’ekyasa eky’okubanza abakaba baine okunihira kw’okugenda omu iguru nabo bakakora empinduka z’amaani. (Soma 1 Abakolinso 6:9-11.) Paulo obwakaba nabazaho abataligwetwa Obukama bwa Ruhanga, akagamba: “Kandi abamu omulinywe nukwo mwasisaine muti.” Ekigambo kya Ruhanga n’omwoyo gwe ogurukwera bikabakonyera kukora empinduka. Baitu na hanyuma y’okufoka Bakristaayo, abamu omuli ubo bakakora ensobi z’amaani ezasisire enkoragana yabo na Yahwe. Ekyokurorraho, Baibuli n’ebazaaho ow’oruganda omu akaba aseserweho amagita ayabingirwe omu kitebe. Hanyuma y’akaire, akegarukamu yagaruka omu kitebe. (1 Abakolinso 5:1-5; 2 Abakolinso 2:5-8) Tikirukugarramu amaani kurora omulingo ab’oruganda n’abanyaanya itwe bakozere empinduka nyingi habw’amaani g’Ekigambo kya Ruhanga?

3. Biki ebiturukugenda kubazaaho omu kicweka kinu?

3 Ekigambo kya Ruhanga kiine amaani maingi muno. Kusigikirra nk’oku Yahwe akituhaire, nitugonza tukikozese kurungi muno. (2 Timoseo 2:15) Ekicweka kinu nikija kutwoleka omulingo tusobora kukozesa amaani g’Ekigambo kya Ruhanga (1) omu bwomeezi bwaitu, (2) omu buheereza bwaitu, hamu (3) n’obuturukuba tuli omu kitebe nitwegeseza ha kituuti. Ebiturukugenda kwegaho nibiija kutukonyera kwoleka okugonza n’okusiima hali Isiitwe anyakutwegesa nukwo twegasire.​—Isaya 48:17.

OMU BWOMEEZI BWAITU

4. (a) Kiki eki tusemeriire kukora kurora Ekigambo kya Ruhanga kyahindura obwomeezi bwaitu? (b) Okora ki kurora watunga obwire bw’okusoma Baibuli?

4 Obu turaaba nitugonza Ekigambo kya Ruhanga kuhindura obwomeezi bwaitu, tusemeriire kwekamba kukisoma buli kiro. (Yosuha 1:8) Abarukukira obwingi twikara twine ebintu bingi eby’okukora, baitu titusemeriire kuleka ekintu kyona otwaliremu n’obujunanizibwa bwaitu kutulemesa kusoma Baibuli. (Soma Abefeso 5:15, 16.) Nitusobora kutunga obwire kugisoma nyenkyakara, nyamisana, rundi obwire bw’ekiro. Nitwikiraniza n’omuhandiki wa Zabuli ayagambire: “Ebiragiro byawe nimbigonza muno, nibyo ntekereza obwire okuira.”​—Zabuli 119:97.

Titusemeriire kuleka ekintu kyona, n’obubwakuba obujunanizibwa bwaitu kutulemesa kusoma Baibuli buli kiro

5, 6. (a) Habwaki kwecumitiriza kiri kintu kikuru? (b) Mulingo ki omurungi ogw’okwecumitirizamu? (c) Ogasirwe ota habw’okusoma Baibuli n’okugyecumitirizaho?

5 Baitu, kusoma busoma Baibuli tikirukumara. Tusemeriire kwecumitirizaho ebiturukusoma rundi tubitekerezaho muno. (Zabuli 1:1-3) Obu nubwo turasobora kukorra ha magezi agali omu Baibuli. Nahabweki, Baibuli tube nitugisomera ha mpapura rundi ha byoma bya kali magezi, tusemeriire kuleka ebi turukusoma bihindule obwomeezi bwaitu.

6 Mulingo ki omurungi ogw’okwecumitirizamu? Hanyuma y’okusoma Baibuli, tusemeriire kubanza kwekaguza: ‘Kinu nikyoleka ki hali Yahwe? Ekinsomere nyikaire ninkita nta omu nkora? Mpinduka ki ezindi ezinkyayetagisa kukora?’ Obu twecumitiriza ha bitusomere kitukonyera kubita omu nkora. Obu nubwo amaani g’Ekigambo kya Ruhanga garahindura obwomeezi bwaitu.​—2 Abakolinso 10:4, 5.

OMU BUHEEREZA

7. Nitusobora tuta kukozesa kurungi Ekigambo kya Ruhanga omu buheereza bwaitu?

7 Kikuru tukozese muno Ekigambo kya Ruhanga obu turukuba nitutebeza kandi nitwegesa. Ow’oruganda omu akagamba, “kakuba oba n’otebeza na Yahwe nju ha nju, niwe wakwikaire n’obaza rundi wakumulekere abaze?” Obu tusomera omuntu Baibuli, tuba tulekere Yahwe nuwe amubalize. Kukozesa ekyahandikirwe ekirukuhikaana n’enyikara enyakuroho nikisobora kukira ebigambo byaitu. (1 Abasesalonika 2:13) Okira muno kukozesa Baibuli obwoba oli omu buheereza?

Obutusomera omuntu ekyahandiikirwe, tuba nituleka Yahwe nuwe abaze nauwe

8. Habwaki tutasemeriire kusoma busoma ebyahandikirwe kwonka obu turukuba nitutebeza?

8 Baitu, kusoma busomera omuntu ekyahandikirwe tikirukumara. Abantu abarukukira obwingi tibetegereza eki Baibuli eba ebalize. Kinu nukwo kyali kiri omu kyasa eky’okubanza, kandi n’omu kasumi kanu nukwo kiri. (Abarumi 10:2) Titusemeriire kutekereza ngu omuntu ou tusangire ayetegeriize ekyahandikirwe eki tusomere. Nitusobora kumukonyera kumanya ensonga enkuru kandi tumusoborre amakuru gayo. Omu mulingo gunu, Ekigambo kya Ruhanga nikisobora kuhika ha mitima n’ebitekerezo by’abantu.​—Soma Luka 24:32.

9. Obu turaaba tutakasomere ekyahandikirwe, nitusobora kugamba ki kukonyera omuntu kutekamu Baibuli ekitinisa? Ha ekyokurorraho.

9 Omulingo twanjuramu ekyahandikirwe nikisobora kukonyera omuntu kutamu Baibuli ekitinisa. Ekyokurorraho, nitusobora kugamba, “Leka turole omulingo Omuhangi waitu arukubazaho ensonga enu.” Rundi obu turukuba nitubaza n’omuntu atali omu diini ezeyeta Zikristaayo, nitusobora kumugambira, “Leka turole omulingo Ebyahandikirwe Ebirukwera birukutugambira.” Kakuba tutangana omuntu atarukufaho eby’ediini nitusobora kumukaguza, “Wali ohulireho ebigambo binu ebya ira?” Obu turaikara tumanyire ngu buli muntu aine obuhangwa bwe n’enyikiriza ye erukwahukanaho, nitwija kukora kyona ekirukusoboka kurora enyanjura yaitu yamusikiriza.​—1 Abakolinso 9:22, 23.

10. (a) Kiki ekyahikire ha w’oruganda omu? (b) Omu buheereza bwawe, Ekigambo kya Ruhanga kyolekere kita ngu kiine amaani?

10 Baingi bakizoire ngu kukozesa Baibuli kiine omulingo kikwataho omuntu ou barukuba nibatebeza. Ekyokurorraho, ow’oruganda omu akabungiraho omugurusi akaba amazire emyaka nyingi nasoma magazine zaitu. Kiro kimu, omu kiikaro ky’okusigayo kwonka Watchtower empyaka, ow’oruganda onu akacwamu kubanza kusomera omusaija onu ekyahandikirwe ekirukusangwa omu 2 Abakolinso 1: 3, 4, ekirukugamba: “Isitwe owokuganyira, kandi Ruhanga owokuhumuza kwona [atuhumuza] omu muhito gwaitu gwona.” Enkarra zinu zikakwataho omugurusi onu yasaba ow’oruganda agarukemu kuzisoma. Hanyuma omugurusi onu akagamba ngu uwe na mukazi we bakaba nibetaga kuhumuzibwa. Ekyahandikirwe kinu kikamuletera kugonza kumanya ebirukukiraho ebya Baibuli eyegesa. Kukozesa Baibuli omu buheereza kintu kikuru!​—Engeso Ezabakwenda 19:20.

OBWORUKUBA OLI OMU KITEBE N’OYEGESEZA HA KITUUTI

11. Ab’oruganda abegeseza ha kituuti baine bujunanizibwa ki?

11 Tugonza kuba omu nso’rokano zaitu entaito hamu n’enkooto. Kuramya Yahwe niyo eba ensonga enkuru etutwara omu nso’rokano zinu. Kandi n’ebintu ebitwega omu nso’rokano bitugasira omu bwomeezi bwaitu. Enu niyo ensonga habwaki ab’oruganda abegeseza omu maiso ha kituuti basemeriire kugutwara guli mugisa kandi obujunanizibwa bw’amaani. (Yakobo 3:1) Baine kukora kyona ekirukusoboka kurora ngu ebi barukwegesa nibisigikirra ha Baibuli. Naiwe obworaaba oine omugisa gw’okwegeseza ha kituuti, n’osobora kukozesa ota Baibuli kuhika ha mitima yabo abarukukuhuliriza?

12. Ow’oruganda arukuha orubazo asemeriire kukora ki kurora orubazo rwe rwasigikirra ha Byahandikirwe?

12 Ebyahandikirwe nibyo ebisemeriire kuba bikuru omu buli rubazo rwona. (Yohana 7:16) Nahabweki werinde kurora ngu omulingo oha orubazo hamu n’ebyokurorraho ebyokozesa tiwabifoora bikuru kukira Baibuli. Ekintu ekindi, ijuka ngu okusoma omu Baibuli nikyahukanaho n’okwegesa kuruga omu Baibuli. Kandi kakuba osoma ebyahandikirwa bingi muno, abaingi tibarukwija kubiijuka. Nahabweki banza oyecumitirize ha byahandikirwe eby’orukugenda kusoma kandi obisoborre kurungi n’okozesa n’ebyokurorraho. (Nehemiya 8:8) Obworaaba oine orupapura orw’okusigikirraho kuha orubazo, lengaho kurusoma n’okusoma ebyahandikirwe kurungi nukwo obyetegereze. Fayo kwetegereza akakwate akali hagati y’ebyahandikirwe n’ensonga ezitairwe ha rupapura. Komamu ebyahandikirwe eby’orasoma ebirukwihayo ensonga eziri ha rupapura. (Haroho amagezi marungi agahairwe omu kitabu Benefit From Theocratic Ministry School Education isomo lya 21 kuhika 23.) Kandi ekirukukirayo obukuru, saba Yahwe akukonyere kusoborra kurungi ebitekerezo bye nk’oku birukusangwa omu Baibuli.​—Soma Ezera 7:10; Enfumo 3:13, 14.

13. (a) Munyaanya itwe omu akakwatwaho ata ekyahandikirwe ekyasomerwe omu ruso’rokano? (b) Okwasirweho ota habw’omulingo ebyahandikirwe bikozesebwa omu nsorokano zaitu?

13 Munyaanya itwe omu kuruga omu ihanga lya Australia obwakaba akyali muto, haroho ebintu bingi ebibi ebyamuhikireho. Nobu kiraba ngu obwire bukahika yafooka omu ha Bakaiso ba Yahwe, akaikara nagurukyagurukya Yahwe obwaraaba namugonza. Kiro kimu obwakaba ali ha ruso’rokano akahurra ekyahandikirwe kuruga omu Baibuli ekyamukwasireho muno. Obu yakyecumitirizeho muno kandi yakiserulizaho akesanga atungire ebyahandikirwe bindi bingi. Obu nubwo yananukire ngu Yahwe namugonza. * (Rora obugambo obuli hansi.) Naiwe orahulireho ekyahandikirwe nikisomwa omu ruso’rokano kyakukwataho nk’oku munyaanya itwe onu yakwasirweho?​—Nehemiya 8:12.

14. Nitusobora kwoleka tuta ngu nitugonza kandi ngu nitutwara Ekigambo kya Ruhanga kuba ky’omuhendo?

14 Kanitusiima muno Yahwe habw’Ekigambo kye, Baibuli! Akaraganiza ngu nikiija kugumaho kandi omurago ogu aguhikiriize. (1 Petero 1:24, 25) Nahabweki twekambe kusoma Baibuli buli kiro, tute omu nkora eby’erukutwegesa, kandi tugikozese kukonyera abandi. Kinu nikiija kwoleka ngu nitugonza kandi nitusiima ekisembo kinu. N’okukira byona, nikiija kwoleka ngu nitugonza Yahwe Ruhanga ayagihandikisize.

^ kac. 13 Rora akasanduko “ Ekyamuletiire Kuhinduka.”