Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

Weyongere Kuba Muntu Arukwetanga

Weyongere Kuba Muntu Arukwetanga

“Ebi ebiri omu kyana eky’omwoyo nibyo . . . okwetanga.”​ABAGARATIYA 5:22, 23, NW.

EBIZINA: 121, 36

1, 2. (a) Kiki ekisobora kubaho kakuba omuntu atetanga? (b) Habwaki kiri kikuru tubazeho ensonga enu ey’okwetanga?

OKWETANGA guli mulingo ogu Yahwe asobora kutukonyera kukurakuraniza. (Abagaratiya 5:22, 23, NW) Yahwe uwe n’asobora kwetanga kikumi ha kikumi habwokuba ahikiriire. Baitu itwe titusobora habwokuba tituhikiriire. Kandi amananu gali ngu ebizibu byeyongire kukanya biro binu habwokuba abantu tibaine okwetanga. Omuntu atarukwetanga nasobora kugayaara obu kirukuhika ha kukora ebintu ebikuru, rundi nikisobora kumurugiramu kugwa amasomo ge rundi kulemwa omulimo. Omuntu atarukwetanga nasobora kujuma abantu abandi, kutamiira, kurwana, kugaitururwa omu buswere, kutunga amabanja agatarukwetagisa, kwemanyiza engeso embi, kubohwa omu nkomo, kurwara ebitekerezo, kurwara endwara eziruga omu busihani, hamu n’okutwara enda eyatetekaniriize.​—Zabuli 34:11-14.

2 Abantu abatarukwetanga beretera ebizibu kandi babiretera n’abantu abandi. Kandi omulingo gunu ogw’okwetanga nugweyongera kubura omu bantu. Kinu kiri kiti habwokuba Baibuli ekagamba ngu abantu omu biro bya ha mpero baliba batanyina okwetanga.​—2 Timoseo 3:1-3.

3. Habwaki tusemeriire kuba bantu abarukwetanga?

3 Habwaki tusemeriire kuba bantu abarukwetanga? Haroho ensonga ibiri enkuru. Ey’okubanza, omuntu arukwetanga tatunga ebizibu bingi. Omuntu wa mulingo gunu kimwanguhira kutunga enganjani enungi, tarahuka kukwatwa ekininga, tayetuntura, kandi tatunga omwenuubo. Ekyakabiri, obu turaba nitugonza kusigara tuli banywani ba Ruhanga tusemeriire kwanga kwohebwa kandi turwanise okwegomba okubi. Adamu na Hawa ubo bakalemwa kuba n’okwetanga. (Okubanza 3:6) Kandi n’abantu abarukukira obwingi batungire ebizibu habw’okulemwa kwetanga nk’oku Adamu na Hawa balemerwe kwetanga.

4. Abamu tikibanguhira kurwanisa okwegomba okubi. Baitu kintu ki ekirukusobora kubagarramu amaani?

4 Yahwe n’amanya ngu habw’okutahikirra kwaitu, tikitwanguhira kuba bantu abarukwetanga. Nahabweki n’agonza kutukonyera tusingule okwegomba kwona okutali kurungi. (1 Ekyabakama 8:46-50) Kusigikirra nk’oku aine okugonza, Yahwe aikara nagarramu amaani omuntu wena atarukwanguhirwa kurwanisa okwegomba okubi. Omu kicweka kinu nitwija kurora omulingo ekyokurorraho kya Yahwe eky’okwetanga kisobora kutugasira. Kandi nitwija kubazaho eby’okurorraho eby’omu Baibuli, ebirungi n’ebibi, nukwo hanyuma nitwija kurora amagezi agarukusobora kutukonyera.

YAHWE ATUTERIIREHO EKY’OKURORRAHO

5, 6. Yahwe atuterireho kyokurorraho ki eky’okwetanga?

5 Yahwe amanyire kwetanga kikumi ha kikumi habwokuba ahikiriire omu buli mulingo gwona. (Ekyebiragiro 32:4) Itwe nk’abantu tituhikiriire. Baitu n’obuturaaba tutahikiriire tusemeriire kutekerezaho muno ekyokurorraho kye eky’okwetanga nukwo turole omulingo tusobora kumwegeraho. Kinu nikiija kutukonyera kwetwaza omu mulingo oguhikire kakuba ekintu kitubihiza. Yahwe ayolekere ata okwetanga?

Yahwe amanyire kwetanga kikumi ha kikumi habwokuba emiringo ye yoona ehikiriire

6 Tekereza ha mulingo Yahwe yayetwaize hanyuma ya Setani kumujemera omu rugonjo Adeni. Obujemu bwa Setani nibusobora kuba bwaletiire abahereza ba Yahwe omu Iguru kuhunirra, kuba n’ekiniga, n’okugaya. Obundi naiwe nukwo orukwehurra obworukuba norora okubonabona Setani alesereho. Baitu Yahwe uwe atakwatwe ekiniga ekihinguraine. Baitu akagarukamu Setani omu mulingo oguhikire. Yahwe agumisirize kandi obujemu bwa Setani abukwasire omu mulingo ogw’obwinganiza. (Okuruga 34:6; Yobu 2:2-6) Habwaki ensonga azikwasire omu mulingo gunu? Agumisirize habwokuba tarukugonza omuntu wena kuhwerekerra baitu n’agonza “bona bahike omu kwegarukamu.”​—2 Petero 3:9.

7. Ekyokurorraho kya Yahwe nikitwegesa ki?

7 Ekyokurorraho kya Yahwe nikitwegesa ngu tusemeriire kubanza kutekereza tutakabalize ekintu kyona, kandi titusemeriire kurahuka kukwatwa ekiniga. Nahwebweki otakakozere encwamu yona enkuru, banza ogitekerezeho kumara obwire. Saba Yahwe akuhe amagezi nukwo obaze rundi okole ekintu ekihikire. (Zabuli 141:3) Kyanguhire kwetwaza kubi kakuba habaho ekintu ekirukubihiza. Nikyo orukurorra ngu abantu beyijukya obu baba bakozere rundi babalize ekintu eki batabandize kutekerezaho!​—Enfumo 14:29; 15:28; 19:2.

EBYOKURORRAHO EBIRUNGI N’EBIBI OMU BAHEEREZA BA RUHANGA

8. (a) Ninkaha nambere tusobora kusanga ebyokurorraho ebirungi eby’abantu abasoboire kwetanga? (b) Kiki ekyakonyire Yusufu kwanga okusonasona okw’omukazi wa Potifa? (Rora ekisisani ekiri ha rupapura 3.)

8 Byokurorraho ki omu Baibuli ebirukwoleka ngu kikuru kwetanga? Omuntu ow’okubanza ow’osobora kutekerezaho nuwe Yusufu mutabani wa Yakobo. Akarwanisa ekyohyo obwakaba nakora omu ka ya Potifa, omukuru w’abalinzi ba Faraho. Mukazi wa Potifa obu yarozere Yusufu ali “murungi namaisoge [gali] gokusemerewa,” akalengaho emirundi nyingi kumusonasona abyame nauwe. Kiki ekyakonyire Yusufu kurwanisa okwohebwa kunu? Aine kuba yamazire obwire nayecumitiriza ha bintu ebikaba nibisobora kurugamu kakuba yaikirize kuterana n’omukazi onu. Omukazi onu obu yagondeze kumuhambiriza, Yusufu akairuka yaturuka aheru. Akagamba: “ninsobora nta okukora ekibi kinu ekingi muno nokusisira Ruhanga?”​—Okubanza 39:6, 9; Soma Enfumo 1:10.

Saba Yahwe akuhe amagezi n’okwetanga nukwo bikukonyere kurwanisa ebyohyo

9. Nosobora kwetekaniriza ota kurwanisa ebyohyo?

9 Ekyokurorraho kya Yusufu nikitwegesa ki? Kakuba habaho ekintu kyona ekirukugonza kutucwisa ekiragiro kya Ruhanga, tusemeriire kukyangiraho aho naho. Abamu obu bakaba batakafokere Bakaiso ba Yahwe bakaba baine omukoijo, bali batamiizi, nibanywa etaaba, nibakozesa ebibazi ebirukutokoza obwongo, bali basihani, hamu n’ebindi bingi. Baitu hanyuma y’okubatizibwa, ebintu binu nibisobora kwongera kubasikiriza. Kakuba kikubaho, banza oyekaguze ngu enkoragana yawe na Yahwe erakwatwaho eta obw’oragarukira ebikorwa binu. Manya ebintu ebisobora kukuletera kwohebwa nukwo orole omulingo osobora kubyetantara. (Zabuli 26:4, 5; Enfumo 22:3) Obworatunga okulengwa okwa mulingo gunu, saba Yahwe akuhe amagezi n’okwetanga okurakukonyera kusingura.

10, 11. (a) Abato bahikwaho enyikara ya mulingo ki obu baba bali ha isomero? (b) Kiki ekisobora kubakonyera kwanga ekibi?

10 Ebintu nka binu bihika hali Abakristaayo baingi abanyakuli ensingaanto. Haroho ekyokurorraho kya munyaanya itwe arukwetwa Kim. Abeegi bagenzi be obu barugaga ha wikendi, bagarukaga nibabazaho omulingo babyamire baterana n’abantu abandi. Kim uwe akaba ataine eky’okubazaho. N’agamba ngu, akehurra nk’omuntu “anagiriziibwe kandi nkanyakuli wenka” kandi ngu abeegi bagenzi be bamutwaraga kuba nk’omuntu omudoma habw’okutaba n’omwojo ow’arukwenda. Baitu Kim akakora ekintu kyamagezi. Akaba amanyire ngu omuntu obwaba akyali muto, ekihika ky’okugonza kuterana kiba ky’amaani. (2 Timoseo 2:22) Abeegi abandi bamukaguzaga obwaraba atakateranahoga n’omusaija. Eki kikamuha omugisa gw’okusoborra habwaki akaba atarukugonza kuterana. Inywena abato abangiire ekibi eky’obusihani nitubesimisa kandi na Yahwe nabesimisa.

11 Baibuli eyongera kubazaho ebyokurorraho by’abantu abagwire omu mutego gw’okusihana. Kandi netwoleka n’ebintu bibi ebirugamu obutuba tutetangire. Obworayesanga omu nyikara nk’eya Kim, cumitiriza ha kyokurorraho ky’omusigazi omudomadoma arukubazibwaho omu Enfumo esura 7. Tekereza na ha ky’okurorraho kya Amunoni, n’ebizibu ebi yalesereho habw’engeso ze embi. (2 Samuiri 13:1, 2, 10-15, 28-32) Abazaire nibasobora kubazaho ebyokurorraho binu omu kuramya kwabo okw’eka nukwo kikonyere abana babo kwega kwetanga n’okuba bamagezi.

12. (a) Yusufu akalinda ata enyehurra ye hali bagenzi be? (b) Nyikara za mulingo ki ezirukusobora kutwetagisa kwetanga muno?

12 Haroho omurundi ogundi obu Yusufu yataireho eky’okurorraho kirungi eky’okwetanga. Kinu kikabaho abagenzi be obu baizire Misiri kugura eby’okulya. Yusufu atabagambire ngu nuwe mugenzi wabo habwokuba akaba nagonza kumanya eki bakaba nibatekerezaho. Obu yayehuliire kubi, akaruga omu bagenzi be yagenda harubaju yarra. (Okubanza 43:30, 31; 45:1) Kakuba ow’oruganda rundi munyaanya itwe akora ekintu kikakubihiza, ekyokurorraho kya Yusufu eky’okwetanga nikisobora kukukonyera kwerinda kubaza rundi kukora ekintu kyona eky’orayeyijukya hanyuma. (Enfumo 16:32; 17:27) Rundi obworaaba oine abanyabuzaale ababingirwe omu kitebe, nikyetagisa oleme enyehurra yawe nukwo oleke kubaza nabo buli kaire. Ekintu kinu tikyanguhire. Baitu nikija kukwanguhira obworaikara nomanya ngu nohondera ekyokurorraho kya Yahwe kandi ngu nokora eby’arukugonza.

Busaho omuntu asemeriire kweyesiga natekereza ngu busaho kyohyo ekisobora kusingura

13. Daudi ebi yarabiremu omu bwomeezi bwe nitubyegeraho ki?

13 Ekyokurorraho ky’Omukama Daudi nakyo nikitugasira. Saulo na Simei obu bamwenderiize, Daudi atakwatwe kiniga kandi atakozese obusobozi obw’akaba aine kubakora kubi. (1 Samuiri 26:9-11; 2 Samuiri 16:5-10) Baitu haroho Daudi obu yalemerwe kwetanga. Nitwijuka ngu kiro kimu akasihana na Basiseba kandi omurundi ogundi akakwatwa ekiniga habw’omururu gwa Nabali. (1 Samuiri 25:10-13; 2 Samuiri 11:2-4) Haroho ebintu ebitusobora kwegera hali Daudi. Eky’okubanza, abarolerezi b’abantu ba Ruhanga nibetagisa muno kwetanga nukwo batakozesa kubi obusobozi bwabo. Ekyakabiri, Busaho muntu asemeriire kweyesiga natekereza ngu uwe nasobora kusingura buli kyohyo kyona ekirukwija.​—1 Abakolinso 10:12.

AMAGEZI AGARUKUSOBORA KUKUKONYERA

14. Kiki ekyahikire hali ow’oruganda omu, kandi habwaki omulingo twetwaza guli mukuru ebintu nka binu obu bibaho?

14 Nosobora kukora ki kurora wayeyongera kuba muntu arukwetanga? Haroho ekintu ekyahikire hali ow’oruganda arukwetwa Luigi. Omusaija omu akaba navuga motoka yatomera motoka ye. N’obukiraba ngu ayatomiire nuwe akaba ali omu nsobi, akatandika kukunganiza Luigi kandi yagonza n’okumurwanisa. Luigi akasaba Yahwe kumukonyere kutakwatwa ekiniga kandi yalengaho kumuhozahoza. Baitu omusaija onu akeyongera bweyongera kukungana. Luigi akahandika ebirukukwata ha motoka y’omusaija onu nukwo agende agikanikise baitu nabwo yamusiga nakyakungana. Obu harabireho wiiki emu, Luigi akagarukayo kurora omukazi ow’akaba atebiize. Omusaija ayamukunganize nuwe yali iba omukazi onu. Omusaija omu akaswara kandi yasaba ekiganyiro habw’engeso ze embi. Kandi yagamba ngu akaba nagenda n’okukanika motoka ya Luigi omu bwangu. Omusaija onu akaija nauwe yaikarra kuhuliriza mukazi we ebyakaba nayega kandi yabigonza muno. Obwire obu Luigi akarora kiri ky’amagezi kwebundaaza ngu okuculeera kwe ha kiro ky’obutandwa kukaba kukuru kandi yarora ngu kakuba nauwe yatabukire ebintu byakubaire bisisikaliire kimu.​—Soma 2 Abakolinso 6:3, 4.

Omulingo twetwazamu nigusobora kukwataho obuheereza bwaitu (Rora akacweka 14)

15, 16. Okwega Baibuli nikisobora kukukonyera kita iwe n’eka yaawe kweyongera kuba bantu abarukwetanga?

15 Kusoma Baibuli buli kiro n’okugyecumitirizaho nikisobora kukonyera muno Abakristaayo kwega kwetanga. Ijuka Ruhanga eki yagambire Yosuha: “Ekitabu kinu ekyebiragiro kitaliruga omu kanwa kawe, baitu olikitekererezamu nyamusana nekiro, nukwo okolege byona nkokubyahandikirwemu: baitu nubwo oliterekereza omuhanda gwawe, kandi nubwo olibona omugisa.” (Yosuha 1:8) Baitu kwesomesa Baibuli nikisobora kukonyera kita omuntu kwega kwetanga rundi kweyongera kuba muntu arukwetanga?

Kwesomesa Baibuli buli kiro nikisobora kukukonyera kuba muntu arukwetanga

16 Twegere ngu Baibuli erumu ebyokurorraho bingi ebirukwoleka omugaso gw’okwetanga n’ebirukwoleka omulingo tusobora kubonabona kakuba tutetanga. Yahwe akaba aine ensonga habwaki yabihandikisize. (Abarumi 15:4) Kintu ky’amagezi kusoma Baibuli, kugyega, n’okugyecumitirizaho. Lengaho kurora omulingo eby’orukusoma birukukukwataho n’omulingo birukukwata hali eka yaawe. Saba Yahwe akukonyere kuta omu nkora obuhabuzi obwosomere omu Kigambo kye. Obworarora ngu oine eki kyakuburamu, ikiriza ngu okyaine obuceke. Hanyuma kigambire Yahwe omu kusaba, kandi otemu amaani nambere osemeriire kusemezamu. (Yakobo 1:5) Kozesa ebitabu byaitu kuseruliiriza amagezi agarukusobora kukukonyera.

17. Bintu ki abazaire ebi basobora kukora kusobora kukonyera abaana babo kwega kwetanga?

17 Nosobora kukora ki kurora wakonyera abaana baawe kuba bantu abarukwetanga? Abazaire bakimanyire ngu abaana babo batazarwe baine omulingo gunu. Nahabweki baine kwegesa abaana babo emiringo emirungi kuraba omu kyokurorraho eki barukubateraho. (Abefeso 6:4) Obworarora abaana baawe bataine omulingo gw’okwetanga, wekebere orole obworaaba nobateraho ekyokurorraho ekirungi. Nosobora kubateraho ekyokurorraho kirungi kuraba omu kugendaga omu buheereza butoosa, kubahoga omu nso’rokano, n’okutwara okuramya kw’eka nk’ekintu ekikuru. Kandi otatiina kwangirra abaana baawe obu kirukuba kyetagisize! Yahwe akateraho Adamu na Haawa ebiragiro by’okuhondera. Ebiragiro binu bikaba bisemeriire kubakonyera kutamu obusobozi bwa Yahwe ekitiinisa. Nikyo kimu n’abazaire, obu bahana abaana babo kandi bakabateraho ekyokurorraho ekirungi, nikisobora kubegesa kwetanga. Kugonza Ruhanga n’okutamu obusobozi bwe ekitiinisa biri bimu ha bintu ebikuru eby’osobora kwegesa abaana baawe kuba nabyo.​—Soma Enfumo 1:5, 7, 8.

18. Habwaki tusemeriire kwerinda obu turukuba nitutunga abanywani?

18 Tube bazaire rundi tutali, itwena twine kwerinda muno obu turukuba nitutunga abanywani. Abanywani baawe obu baraaba nibagonza Yahwe, nibaija kukwekambisa kweteraho ebigendererwa ebirungi n’okwetantara ebizibu. (Enfumo 13:20) Nibaija kukuteraho ekyokurorraho ekirungi eky’okwetanga. Kandi okimanye ngu nabo nibaija kwegera ha ekyokurorraho kyawe. Obu turayega kwetanga, Yahwe n’aija kutusiima, tutunge obwomeezi oburungi, kandi tugabane ebintu ebirungi n’abantu abatugonza.