Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

Baine Okusemererwa Boona Abarukuheereza ‘Ruhanga anyakusemereriirwe’

Baine Okusemererwa Boona Abarukuheereza ‘Ruhanga anyakusemereriirwe’

“Abantu abaine Yahwe nka Ruhanga wabo baine okusemererwa!”​—ZABULI 144:15 NW.

EBIZINA: 44, 125

1. Habwaki Abakaiso ba Yahwe bali bantu abaine okusemererwa? (Rora ekisisani ekiri ha rupapura 15.)

ABAKAISO BA YAHWE bali bantu abaine okusemererwa. Buli murundi barukuba bali hamu ha nso’rokano ez’ekitebe, enso’rokano enkooto, rundi omu biikaro ebindi byona ebibarukwesorolezaamu, baba nibabaza kandi nibaseka. Habwaki baine okusemererwa kwingi? Ensonga enkuru eri ngu habwokuba nibamanya Yahwe, “Ruhanga anyakusemeriirwe.” Nibamuheereza kandi balengaho kumwegeraho. (1 Timoseo 1:11, NW; Zabuli 16:11) Yahwe nuwe Ensoro y’okusemererwa, nahabweki nagonza naitwe tube n’okusemererwa, kandi atuhaire ebintu bingi ebisobora kutuletera kusemererwa.​—Ekyebiragiro 12:7; Omugambizi 3:12, 13.

2, 3. (a) Nikimanyisa ki kuba n’okusemererwa? (b) Habwaki nikisobora kutugumira kuba n’okusemererwa?

2 Kandi iwe? Oine okusemererwa? Kuba n’okusemererwa nikimanyisa kwehurra kurungi, kuba n’okumarwa omu bwomeezi bwawe rundi kuhurra okyanganukire. Baibuli eyoleka ngu abo Yahwe abahaire omugisa nubo basobora kutunga okusemererwa kwonyini. Baitu omu nsi eyiturumu, habwaki kitanguhire kuba n’okusemererwa?

3 Nikisobora kutugumira kuba n’okusemererwa obuturukuba tuli omu nyikara ey’egumangaine, ekyokurorraho, kakuba omu ha bagonzebwa baitu afa rundi abingwa omu kitebe, kakuba obuswere bwaitu bumalirra bulemere, rundi kakuba tuferwa omulimo gwaitu. Nikisobora kutugumira kuba n’okusemererwa kakuba haba haloho okurwana kwa buli kiro omu ka, kakuba abakozi bagenzi baitu ha mulimo rundi abeegi bagenzi baitu ha isomero batusekereza, rundi kakuba tuba nituhiganizibwa rundi tutairwe omu nkomo habw’okuheereza Yahwe. Obwomeezi bwaitu nibusobora kuceka, nitusobora kutunga oburwaire obutarukukira, rundi nitusobora kwenuuba ekihinguraine. Baitu ijuka ngu Yesu Kristo, yagonzaga kuhumuza abantu n’okubaletera okusemererwa. (Matayo 11:28-30) Yesu obwakaba nayegesa omu Kwegesa kwe okwa ha Rusozi, akabazaaho emiringo emu ey’esobora kutukonyera kuba n’okusemererwa n’obuturukuba twine ebizibu bingi habwokuba nitwikara omu nsi erukulemwa Setani.

TOSOBORA KUBA N’OKUSEMERERWA KAKUBA OBA OTAINE ENKORAGANA ENUNGI NA YAHWE

4, 5. Nitusobora kukora ki kutunga okusemererwa kandi tukaikara tusemeriirwe?

4 Ekintu Yesu yabandize kubazaaho kikuru muno. Akagamba ati: ‘Banyine omugisa abasege omu mwoyo: baitu abo Obukama bwomuiguru bwabo.’ (Matayo 5:3) Obutuba baseege omu omwoyo, twoleka ngu nitugonza kumanya Ruhanga kandi ngu nitwetaaga obukonyezi bwe hamu n’oburagirizibwe. Eki tukyoleka tuta? Tukyoleka kurabira omu kwesomesa Baibuli, kworobera Ruhanga, n’okwoleka ngu okumuramya nikyo kintu ekirukukirayo obukuru omu bwomeezi bwaitu. Kukora ebintu binu nikiija kutukonyera kutunga okusemererwa. Nitwija kweyongera kuba n’okwikiriza ngu emirago ya Ruhanga erihaihi kuhikirra. Kandi “okunihira kwomugisa” okuturukusanga omu Baibuli nikwiija kutugumya.​—Tito 2:13.

5 Obuturaaba nitugonza kuba n’okusemererwa n’obuturaaba twine emitalibaine, tusemeriire kwikara nitugumya enkoragana yaitu na Yahwe. Omukwenda Paulo akagamba ngu: “Musemererwege omu Mukama waitu ebiro byona: kandi ningarukamu okugamba nti musemererwege.” (Abafiripi 4:4) Obuturaaba nitugonza kuba banywani ba Yahwe, tusemeriire kuba n’amagezi agaruga hali uwe. Ekigambo kya Ruhanga nikigamba ngu: “Anyina omugisa omuntu ogu azora amagezi, nomuntu arukutunga okwetegereza. Nugwo muti gwobwomezi hali abo abagakwataho: Anyina omugisa omuntu wena anyakugakwatira kimu.”​—Enfumo 3:13, 18.

Kurora twaikara tusemeriirwe, kikuru kwikara nituteka omu nkora ebiturukwega kuruga omu Baibuli

6. Kintu ki ekindi ekitusemeriire kukora kwikara twine okusemererwa?

6 Baitu kurora twaikara tusemeriirwe, kikuru kwikara nituteka omu nkora ebiturukwega kuruga omu Baibuli. Yesu akoleka obukuru bw’ekintu kinu obuyagambire ngu: “Obumuraba mubimanyire ebi, munyine omugisa obumubikora.” (Yohana 13:17; Soma Yakobo 1:25.) Kinu kikuru obuturaaba nitugonza kumaraho obwetaago bwaitu obw’eby’omwoyo kandi tukaikara tusemeriirwe. Baitu nitusobora tuta kuba n’okusemererwa n’obuharaaba haroho ebintu bingi ebisobora kutumaraho okusemererwa? Leka turole ekintu ekindi Yesu ekiyabalizeeho omu Kwegesa kwe okwa ha Rusozi.

EMIRINGO EY’ETULETERA OKUSEMERERWA

7. Abo abarukuganya nibasobora bata kuba n’okusemererwa?

7 ‘Banyina omugisa abaganya: baitu abo balihumuzibwa.’ (Matayo 5:4) Nitusobora kuba nitwekaguza, ‘Abo abarukuganya nibasobora bata kuba n’okusemererwa?’ Yesu akaba atarukubazaaho buli muntu wena arukuganya. Abantu ababi baingi nabo nibaganya kandi nibasaasa habwokuba nibahikwaho ebizibu ebiroho “omu biro bya hanyuma,” ebinyakuli “ebiro ebyakabi kaingi.” (2 Timoseo 3:1) Tibatekerezaaho Yahwe oihireho baikara nibetekerezaaho bonka, nahabweki tibasobora kuba n’enkoragana enungi na Yahwe kandi tibasobora kuba n’okusemererwa. Yesu akaba nabazaaho abo abamanyire obwetaago bwabo obw’eby’omwoyo. Banu bo baganya habw’okurora abantu baingi bangire kuhuliiriza Ruhanga kandi tibarukwetwara omu mulingo Ruhanga arukugonza betwaze. Abo abarukuganya nibakyetegereza ngu bakora ensobi, kandi barora ebintu ebibi ebirukubaho omu nsi. Yahwe arora abo abarukuganya, abahumuza nakozesa Ekigambo kye, kandi abaha okusemererwa n’obwomeezi.​—Soma Ezekyeri 5:11; 9:4.

8. Kuba muntu atarukukwatwa bwangu ekiniga nikisobora kita kukukonyera kuba n’okusemererwa omu bwomeezi bwawe?

8 ‘Banyina omugisa abaculezi: baitu abo baligwetwa ensi.’ (Matayo 5:5) Kuba muntu atarukukwatwa bwango ekiniga nikisobora kita kukukonyera kuba n’okusemererwa? Abantu baingi tibaine mbabazi kandi baine ekiniga kingi, ekireeta ebizibu bingi. Baitu obubeega amananu, bahinduka kandi bajwara omuntu “omuhyaka.” Hati niboleka “omutima gwembabazi, noburungi, nobuculezi, nokwebundaza, nokugumisiriza.” (Abakolosai 3:9-12) Kinu kibaletiire kuba n’obusinge, baine enkoragana enungi n’abantu abandi, kandi basemeriirwe. Kandi Ekigambo kya Ruhanga nikigamba ngu “baligwetwa ensi.”​—Zabuli 37:8-10, 29.

9. (a) Yesu akaba namanyisa ki obuyagambire ngu abaculeezi “baligwetwa ensi”? (b) Habwaki abo “abarumwa enjara nibakwatwa iroho obwokuhikirra” baba n’okusemererwa?

9 Yesu akaba namanyisa ki obuyagambire ngu “abaculeezi baligwetwa ensi”? Abaseserweho amagita baligwetwa ensi obubaliba nibalema nk’abakama kandi nk’abanyakatagara. (Okusuku’rwa 20:6) Obukaikuru n’obukaikuru bw’abantu abataine okunihira okw’okwikara omu iguru baligwetwa ensi obu balikirizibwa kugikaramu ebiro n’ebiro. Nibaija kuba bali abahikiriire kandi baliba n’obusinge hamu n’okusemererwa. Banu nubo abantu Yesu abayabalizeeho ngu: ‘Banyina omugisa abarumwa enjara nibakwatwa iroho obwokuhikirra.’ (Matayo 5:6) Ekyetaago kyabo ekyokurora haroho obuhikiriire kirihikirizibwa Yahwe obwalimaraho obubi bwona. (2 Petero 3:13) Omu nsi empyaka, abantu abahikiriire balitunga okusemererwa kandi tibalyongera kuganya habw’ebintu ebibi ebikorwa abantu ababi.​—Zabuli 37:17.

10. Nikimanyisa ki kuba muntu w’embabazi?

10 ‘Banyina omugisa abembabazi; baitu abo baligirirwa embabazi.’ (Matayo 5:7) Kuba w’embabazi nikimanyisa kuba muntu arukujwahukirra abandi, owarukufaho abandi, ow’arukutwaza abandi omu mulingo gw’engonzi, kandi arukurumirirwa abo abali omu busaasi. Baitu, kuba w’embabazi tikirukugarukira ha kuba n’enyehurra kwonka. Baibuli engamba ngu kuba w’embabazi nikitwarramu n’okugira ekiwakoraho kukonyera abandi.

11. Oruganikyo rw’Omusamaliya omurungi nirutwegesa ki?

11 Soma Luka 10:30-37. Ekyokurorraho kya Yesu ekirukukwata ha Musamaliya ayakonyire mutaahi we nikyolekera kimu kurungi amakuru gw’okoleka embabazi. Embabazi hamu n’orumirirwa Omusamaliya ebiyagiriire omusaija ow’akaba nabonabona, bikamuletera kumukonyera. Yesu obuyamazire kubazaho oruganikyo runu, akagamba ati: “Naiwe nukwo ogende okole oti.” Hati nitusobora kwekaguza: ‘Nanyowe ninkora ekintu nikyo kimu? Nanyowe nkora nk’oku Omusamaliya omurungi yakozere? Obundora abandi baliyo nibabonabona, haroho ebintu ebinsobora kukora kubakonyera? Ekyokurorraho, ninsobora kukonyera abakukuzire omu myaka abali omu kitebe, abafakati, rundi abaana abaine abazaire abatarukuheereza Yahwe? Ninsobora ‘kwekambisa abobugara omu mutima’ nimbagambira ebigambo ebirabahumuza?’​—1 Abasesalonika 5:14; Yakobo 1:27.

Lengaho kukonyera abantu abandi, orole okusemererwa buli omu okwaratunga (Rora akacweka 12)

12. Habwaki tuba n’okusemererwa obutwoleka abantu abandi embabazi?

12 Habwaki tuba n’okusemererwa obutwoleka abandi embabazi? Habwokuba obutwoleka abandi embabazi, tuba nitugaba kandi Yesu akagamba ngu okugaba kutuletera okusemererwa. Kandi ensonga endi eri ngu tuba nitusemeza Yahwe. (Engeso Ezabakwenda 20:35; soma Abaheburaniya 13:16.) Omukama Daudi akagamba ngu omuntu anyakugirra abandi embabazi: “Mukama alimulinda, alimwomeeza, kandi uwe [aliheebwa] omugisa hansi.” (Zabuli 41:1, 2) Kakuba twoleka abandi embabazi kandi tukabarumirirwa, Yahwe nauwe naija kutugirra embabazi kandi nitwija kusemererwa ebiro n’ebiro.​—Yakobo 2:13.

ENSONGA HABWAKI “ABASEMIIRE OMU MUTIMA” BAINE OKUSEMERERWA

13, 14. Habwaki kikuru kuba bantu “abasemiire omu mutima”?

13 Yesu akagamba ati: ‘Banyina omugisa abasemiire omu mutima: baitu abo balirora Ruhanga.’ (Matayo 5:8) Kusobora kuba abasemiire omu mutima, tusemeriire kulinda ebitekerezo byaitu hamu n’enyehurra zaitu biri byecumi rundi bitaine kamogo koona. Ekintu kinu kikuru obuturaaba nitugonza Yahwe asiime okuramya kwaitu.​—Soma 2 Abakolinso 4:2; 1 Timoseo 1:5.

14 Abo abasemiire omu mutima nuba basobora kuba n’enkoragana enungi na Yahwe, ayagambire ngu: ‘Banyina omugisa abogya engoye zabo.’ (Okusuku’rwa 22:14) Ebigambo “abogya engoye zabo” nibimanyisa ki? Hali abaseserweho amagita, ebigambo binu nibimanyisa ngu Yahwe nabarora nk’abantu abasemiire, naija kubaha obwomeezi obutafa omu iguru kandi nibaija kutunga okusemererwa ebiro byona. Hali ekitebe ekingi, abaine okunihira okw’okwikara omu nsi ebiro byona, ebigambo binu nibimanyisa ngu Yahwe abaikiriza kuba banywani be habw’okuba abatwara nk’abahikiriire. Baibuli n’egamba ngu “kandi bayogya eby’okujwara byabu, babyeza omu sagama Eyomwana Gwentama.”​—Okusuku’rwa 7:9, 13, 14.

15, 16. Abasemiire omu mutima balirora bata Ruhanga?

15 Yahwe akagamba ngu: “Baitu omuntu talimbona naba omwomezi.” (Okuruga 33:20) Hati abasemiire omu mutima nibasobora bata ‘kurora Ruhanga’? Ekigambo eky’oruyonani ekirukuhindirwa “balirora” nikisobora kumanyisa kuteramu akasisani, kwetegereza, rundi kumanya. Nahabweki ebigambo “balirora Ruhanga” nibimanyisa kwetegereza Ruhanga muntu wa mulingo ki n’okugonza emiringo ye. (Abefeso 1:18) Yesu akoleka emiringo ya Ruhanga, nikyo yagambiire ngu: “Anyakundozire nyowe, arozire Isenyowe.”​—Yohana 14:7-9.

16 Kwongererezaaho, turora Ruhanga obuturora omulingo atukonyeramu omu bwomeezi bwaitu. (Yobu 42:5) Nitusobora n’okurora rundi tukata omutima ha mirago emirungi Yahwe eyaraganiize abo abaikara basemiire omu mutima kandi bakamuheereza n’obwesigwa. Kandi abaseserweho amagita balirora Yahwe n’amaiso gabo obubalihumbuuka bakagenda omu iguru.​—1 Yohana 3:2.

NITUSOBORA KUBA N’OKUSEMERERWA N’OBUTURAABA TWINE EBIZIBU

17. Habwaki abantu abalengaho kuleetaho obusinge baba n’okusemererwa?

17 Ekintu ekindi, Yesu akagamba ati: ‘Banyina omugisa abateraniza abantu omu businge.’ (Matayo 5:9) Obutukora kyona ekirukusoboka kugarraho obusinge hagati yaitu n’abantu abandi, kituletera okusemererwa. Yakobo akagamba ngu: “Ekyana eky’okuhikirra kibyarwa omu businge hali abo abarukuleta obusinge.” (Yakobo 3:18) Nahabweki obw’oraaba oine omuntu omu kitebe rundi omu ka ou mutarukukoragana kurungi, saba Yahwe akukonyere kuba muntu arukuserra obusinge. Yahwe naija kukuha omwoyo gwe ogurukwera ogurakukonyera kukurakuraniza emiringo ey’Ekikristaayo, kandi noija kutunga okusemererwa. Yesu akoleka ngu kikuru kulengaho kuletaho obusinge obuyagambire ngu: “Baitu obwoba olesere ekihongwa kyawe ha kyoto, noijukiraho mwene wanyu ayina ekigambo haliwe, osigeyo ekihongwa kyawe omu maiso gekyoto, ogarukeyo, obanze omale okuterana na mwene wanyu, ogarukeyo ohonge ekihongwa kyawe.”​—Matayo 5:23, 24.

Omwoyo gwa Yahwe nigwija kukukonyera kukurakuraniza emiringo ey’Ekikristaayo, kandi noija kutunga okusemererwa

18, 19. Habwaki Abakristaayo baba n’okusemererwa n’obubaba nibahiganizibwa?

18 ‘Inywe muyina omugisa obubarabajumaga, obubarabahiigaga, obubarabahangirraga ebigambo ebibi byona okubaranga nyowe.’ Yesu akaba namanyisa ki? Akongera yagamba ngu: “Musemererwe, mukyanganuke muno: baitu empera yanyu nyingi omu iguru: baitu nukwo bahiigaga bati banabi ababandize inywe.” (Matayo 5:11, 12) Abakwenda obubatiirwe kandi baragirwa kulekeraaho kutebeza, bakaruga “omu maiso gorukurato basemeriirwe.” Ky’amananu batasemererwe habwokuterwa. Baitu bakasemererwa “obwokutekerezebwa basemeriire okugizibwa ensoni” habw’ibara lya Yesu.​—Engeso Ezabakwenda 5:41.

19 Omu kasumi kanu, abantu ba Yahwe nabo bagumisiriza n’okusemererwa obubarukuba nibahiganizibwa habw’ibara lya Yesu. (Soma Yakobo 1:2-4.) Okusisanaho abakwenda, naitwe titurukwegondeza omu kubonabona rundi kuhiganizibwa. Baitu kakuba twikara tulibesigwa hali Yahwe, naija kutuha obumanzi oburatukonyera kugumisiriza. Wetegereze ekyahikire hali ow’oruganda Henryk Dornik na mukuru we. Omu Agusto 1944, bakasindikwa omu kampu ey’enkomo. Abaali nibabahiganiza bakagamba ngu: “Tikirukusoboka kubasonasona kukora ekintu kyona. Kubonabonesebwa rundi kwitwa habw’ediini yabo nikibaletera okusemererwa.” Henryk akagamba ngu: “N’obundaaba nkaba tarukugonza kubonabonesebwa rundi kwitwa habw’okwikiriza kwange, nkaba nyine okusemererwa habwokuba nkaba nyolekere obumanzi kandi nsigaire ndi mwesigwa hali Yahwe.” Akongera yagamba ngu: “Kusaba kukanyiriza haihi na Yahwe, kandi akanyoleka ngu nasobora kunkonyera.”

20. Habwaki kitusemeza kuheereza “Ruhanga anyakusemeriirwe”?

20 Yahwe, “Ruhanga anyakusemeriirwe” obwaba atusemereriirwe, nitusobora kuba n’okusemererwa n’obuturukuba nituhiganizibwa, kakuba eka yaitu eba nehakaniza enyikiriza zaitu, kakuba turwaara, rundi tukaikura. (1 Timoseo 1:11, NW) Nitusobora kuba n’okusemererwa habwokuba Ruhanga waitu “atarukusobora okubiha,” aturaganiize ebirungi bingi. (Tito 1:2) Yahwe obwalihikiriza byona ebiyaraganiize, tituliijuka ebizubu byona ebiturukurabamu omu kasumi kanu. Amananu gali ngu, titurukusobora kutunga ekisisani kyonyini omulingo obwomeezi buliba omu nsi empyaka n’okusemererwa okutulitunga! Mali, ‘tulikyanganuka obwobusinge obwingi.’​—Zabuli 37:11.