Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

Hondera Ekyokurorraho kya Yahwe Ekyokufaayo n’Embabazi

Hondera Ekyokurorraho kya Yahwe Ekyokufaayo n’Embabazi

“Ahebwe omugisa [anyakutekerezaho] owamasege.”​—ZABULI 41:1.

EBIZINA: 130, 107

1. Abaheereza ba Yahwe boleka bata ngu nibagonzangana?

ABAHEEREZA ba Yahwe omu nsi yoona bali eka emu. Bali b’oruganda na banyaanya itwe abarukugonzangana. (1 Yohana 4:16, 21) Obwiire obumu bafereza muno habw’ab’oruganda bagenzi babo, baitu obwire oburukukira obwingi boleka okugonza kwabo kurabira omu bintu ebitaito ebibakorrangana. Ekyokurorraho, babaliza ab’oruganda bagenzi babo ebigambo ebirungi kandi babatwaza omu mulingo ogw’embabazi. Obutwoleka ngu nitufaaho abantu abandi, tuba nituhondera ekyokurorraho kya Isitwe ow’omu iguru.​—Abefeso 5:1.

2. Yesu akoleka ata okugonza nk’okwa Ise?

2 Yesu nuwe yakizireyo kuhondera ekyokurorraho kya Yahwe. Nauwe yatwazaga abandi omu mulingo ogw’embabazi. Akagamba: “Muije namberendi inywena abajwahire nabalemiirwe, nanyowe ndabahumuza.” (Matayo 11:28, 29) Obutuhondera ekyokurorraho kya Yesu kandi tukoleka ngu ‘nitutekerezaaho ow’amasege,’ nitwija kuletera Yahwe okusemererwa, kandi naitwe nitwija kuba n’okusemererwa. (Zabuli 41:1) Omu kicweka kinu, nitwija kurora omulingo tusobora kufaaho ab’omu ka yaitu, ab’oruganda na banyaanya itwe, hamu n’abo batutangana omu buheereza.

YOLEKA NGU N’OFAAHO AB’OMU KA YAAWE

3. Nyineka nasobora ata kwoleka ngu nafaaho mukazi we? (Rora ekisisani ekiri ha rupapura 27.)

3 Banyineka basemeriire kutekaho ekyokurorraho kandi bakoleka nk’oku barukufaaho ab’omu ka. (Abefeso 5:25; 6:4) Baibuli negamba ngu banyineka basemeriire kwoleka ngu nibafaaho kandi nibetegereza abakazi babo. (1 Petero 3:7) Nyineka anyakwine okwetegereza namanya ngu n’obwaraaba nayahukana hali mukazi we omu miringo nyingi, tasemeriire kumutwara nk’owahansi. (Okubanza 2:18) Afaaho omulingo mukazi we arukwehurra kandi amutamu ekiitinisa. Nyinabwenge omu ihanga lya Canada nagamba ati hali iba: “Omulingo ndukwehurramu guba mukuru muno haluwe, kandi tasobora kungambira ati ‘tosemeriire kwehurra oti.’ Kandi ali muntu arukuhuliiriza kurungi. Obwankonyera kuhindura ha ntekereza yange ha kintu, akikora omu mulingo gw’embabazi.”

Nyineka aikara ali mwesigwa hali mukazi we habw’okuba namugonza kandi n’anoba ekibi

4. Nyineka nasobora ata kwoleka ngu nafaaho enyehurra ya mukazi we obukirukuhika ha mulingo atwazaamu abakazi abandi?

4 Nyineka arukufaaho omulingo mukazi we arukwehurra tazanisa abakazi abandi rundi kuboleka engonzi ezitasemeriire obwarukuba nabaza nabo maiso ha maiso, nakozesa emikura ey’okubalizaaho. (Yobu 31:1) Takozesa emikura ey’okubalizaaho kuzanisa abakazi abandi kandi tagenda ha mikura ya intaneeti ey’etasemeriire. Aikara ali mwesigwa hali mukazi we habwokuba namugonza, nagonza Yahwe kandi n’anoba ekibi.​—Soma Zabuli 19:14; 97:10.

5. Nyinabwenge nasobora ata kwoleka ngu nafaaho iba?

5 Ninyeka obwahondera ekyokurorraho ky’omutwe gwe, Yesu Kristo, mukazi we kimwanguhira kumutamu ekitiinisa. (Abefeso 5:22-25, 33) Omukazi obwatamu iba ekitiinisa, alengaho kumanya enyehurra ye kandi amutwaza omu mulingo ogw’embabazi obwarukuba aine bingi eby’okukora omu kitebe rundi obwarukuba naraba omu bizibu. Nyineka omu omu ihanga lya Bungereza nagamba ati: “Haroho mukazi wange obw’arora mpindwire ha nyetwaza yange eyabuli kiro kandi amanya ngu haroho ekirukuntarubaniza. Hanyuma ahondera omusingi oguli omu Enfumo 20:5, n’obu kiba nikimanyisa ngu aine kulinda obwire obuhikire kunkaguza omulingo ndukwehurramu obukirukuba kiri kintu ekinsobora kumugambira.”

6. Itwena nitusobora tuta kwekambisa abaana kutekerezaaho abandi n’okuboleka embabazi, kandi abaana nibaija kugasirwa bata?

6 Abazaire obubatwazangana omu mulingo ogurukwoleka ngu nibafaahongana, baba nibateraho abaana babo ekyokurorraho. Basemeriire n’okwegesa abaana babo kutekerezaaho abantu abandi n’okuba b’embabazi. Ekyokurorraho, Abazaire nibasobora kutendeka abaana babo kutairukira omu Kyombeko ky’Obukama. Rundi obubarukuba bali nambere hali abantu baingi nibasobora kugambira abaana babo kulinda abantu abakuru kutunga ebyokulya nukwo nabo bongereho. Baitu nabwo, buli omu omukitebe nasobora kusagika abazaire. Nahabweki tusemeriire kusiima omwana obw’arakora ekintu ekihikire, ekyokurorraho, kakuba atukingurraho orwigi tukatahamu. Kinu nikiija kuletera omwana kwehurra kurungi kandi nikiija kumukonyera kwega ngu “okugaba kwomugisa okukira okuhebwa.”​—Engeso Ezabakwenda 20:35.

YOLEKA NGU N’OFAAHO AB’OMU KITEBE

7. Yesu akafaaho ata enyehurra y’omusaija ow’akaba afiire amatu, kandi ekyokurorraho kya Yesu nikitwegesa ki?

7 Kiro kimu, Yesu akaba ali omu kiikaro ekirukwetwa Dekapoli kandi “baleta namberali omufu wamatu, atarukugamba kurungi.” (Marako 7:31-35) Yesu akamukiza baitu kinu atakikorre omu maiso g’abantu. Habwaki? Habw’okuba omusaija onu akaba atarukuhurra, nasobora kuba yali nayehurra atatekaine omu bantu baingi. Yesu akafaaho enyehurra y’omusaija onu, kandi “yamwiha omu kitebe” yamutwara nambere abantu bakaba batali kandi nuho yamukiriize. Itwe titusobora kukora eby’amahano, baitu tusemeriire kutekereza ha byetaago n’enyehurra y’ab’oruganda kandi tuboleka embabazi. Omukwenda Paulo akagamba ngu: “Kandi tutekerezege okwekambisangana okugonzangana, nokukora engeso ezisemiire.” (Abaheburaniya 10:24) Yesu aketegereza enyehurra y’omusaija ow’akaba afiire amatu kandi yamutwaza omu mulingo ogw’embabazi. Eki kakyokurorraho kirungi hali itwe.

Okugonza kutusobozesa kukora kyona ekirukusoboka kukonyera ab’oruganda na banyaanya itwe abakuzire omu myaka rundi abaine obulema

8, 9. Nitusobora tuta kwoleka ngu nitufaaho abakuzire n’abaine obulema? (Ha ebyokurorraho.)

8 Faaho abo abakuzire omu myaka hamu n’abalema. Akokurorwaho akakuru ak’ekitebe Ekikristaayo nuko okugonza, hatali omulingo kirukukoramu. (Yohana 13:34, 35) Okugonza kutuletera kukora kyona ekiturukusobora kukonyera ab’oruganda nabanyaanya itwe abakuzire omu myaka rundi abalema kugenda omu nso’rokano hamu n’omu buheereza. Tubakonyera n’obukiraaba ngu tikyanguhire rundi ngu tibaine bingi ebibarukukora. (Matayo 13:23) Michael, arukugendera omu kagaali akabalema, nasiima muno obukonyezi atunga kuruga omu b’omu ka ye hamu n’aboruganda omu kitebe. Nagamba ngu: “Habw’obukonyezi boona obubarukumpa, kinsobozesa kuba omu nso’rokano ezimu hamu n’omu buheereza. Nkira kugonza okutebeza okw’omu rwijwire.”

9 Omu Beseeri ezirukukira obwingi, harumu ab’oruganda n’abanyaanya itwe abesigwa abakuzire omu myaka rundi abamu baine obulema. Abaroleerezi aba ha Beseeri abarukufaaho baboleka okugonza obubabateraho entekaniza ey’okutebeza kurabira omu kuhandika ebbaruha rundi kukozesa amasimu. Bill, ow’emyaka 86 ey’obukuru kandi anyakukira kuhandikira abantu abahara amabbaruha, nagamba ngu: “Nitusiima muno habw’omugisa ogw’okusobora kuhandika amabbaruha.” Nancy, ow’alihaihi kuhikya emyaka 90, nagamba ngu: “Kuhandika amabbaruha tinkirora nk’okwijuza bwijuza amabbahasa. Bunu buheereza. Abantu nibetaaga kumanya amananu!” Ethel, ayazairwe omu mwaka 1921, nagamba ngu: “Nyikara ninsaasa obwire bwona. Obwire obumu ndemwa n’okwejweka engoye.” Baitu n’obukiraaba kiri kiti, agonza muno kutebeza n’akozesa esimu kandi aine abantu abagarukira. Barbara, anyakwine emyaka 85 ey’obukuru, nasoborra ngu: “Habw’obwomeezi bwange kuba buceke, kingumira kuba omu buheereza obutayosa. Baitu okutebeza ninkozesa esimu kiinkonyire kusobora kubaza n’abantu abandi. Nisiima muno Yahwe!” Omubwire obuli hansi y’omwaka gumu, abanyakukuzire omu myaka abamu bakamara omu buheereza esaaha ezirukwingana omu 1,228, bahandika ebbaruha ezirukuhika omu 6,265, batebeza nibakozesa amasimu emirundi erukuhingura omu 2,000, kandi bagaba ebitabu ebirukuhika 6,315! Nitukigumya ngu nibasemeza Yahwe habw’amaani agabarukutamu.​—Enfumo 27:11.

10. Nitusobora tuta kukonyera ab’oruganda kugasirwa omu nso’rokano?

10 Faaho abandi obw’orukuba oli omu nso’rokano. Twoleka ngu nitufaaho abantu abandi obutukora kyona ekirukusoboka kukonyera ab’oruganda n’abanyaanya itwe kugasirwa omu nso’rokano. Omu mulingo ki? Ogumu ha miringo nukwo kuhika omu bwire nukwo tutabahugura. Obwire obumu ebintu ebituba tutarukunihira bituletera kukerererwa. Baitu obuturaaba tukira kukerererwa, tusemereriire kutekerezaaho omulingo ekintu kinu kikwataho ob’oruganda n’omulingo tusobora kukora empindukahinduka kwoleka ngu nitubafaaho. Ijuka ngu Yahwe hamu n’Omwana we nubo baba baturaliize kwija omu ns’orokano zinu. (Matayo 18:20) Nahabweki tusemeriire kubatamu ekitiinisa obu nitwetantara kukerererwa.

11. Habwaki ab’oruganda ababa n’ebicweka omu nso’rokano basemeriire kuhondera oburagirizi obuli omu 1 Abakolinso 14:40?

11 Obuturaaba nitufaaho ab’oruganda, nitwija kuhondera oburagirizi bwa Baibuli oburukugamba ngu: “Baitu byona bikorwege kurungi, kandi biheranizibwege.” (1 Abakolinso 14:40) Ab’oruganda abaine ebicweka bahondera oburagirizi bunu obubamara ebicweka byabo omu bwire obubahairwe. Omu mulingo gunu, baba nibafaaho hatali hali ogu arukuha ekicweka ekirukuhonderaho wenka baitu baba nibafaaho n’ekitebe kyona. Tekerezaaho abantu omulingo barakwatwaho kakuba enso’rokano zihinguza obwire. Ab’oruganda abandi bagenda engendo eziraihire kugaruka omu maka gaabo. Abandi baba abaine kutunga ebiruka bwango. Abamu bali omu buswere n’abantu abatarukuheereza Yahwe, nahabweki haroho obwire obubaba nibanihirwa kuba bamazire ira kuhika omu ka.

12. Habwaki tusemeriire kugonza n’okutamu abagurusi ekitiinisa? (Rora akasanduuko “ Yoleka ngu n’Ofaaho Abo Abarukwebembera omu Kitebe.”)

12 Abagurusi bakora n’amaani omu kitebe hamu n’omu buheereza, nahabweki tusemeriire kubatamu ekitiinisa kandi tukaboleka okugonza. (Soma 1 Abasesalonika 5:12, 13.) Busaho kugurukyagurukya n’o’siima habwabyona ebibakora. Kinu nosobora kukikora kakuba oborobera kandi okabasagika, habwokuba “nibarolerra obwomezi bwanyu, nkabantu abalijunanizibwa.”​—Abaheburaniya 13:7, 17.

FAAHO ABO AB’OTANGANA OMU BUHEEREZA

13. Kiki ekiturukwegera ha mulingo Yesu yatwazamuga abantu?

13 Omu bunabbi oburukukwataho Yesu. Isaya akagamba ngu: “Orubingo oruhendekere talirucwa, ekibugo ekicucuka talikiraza.” (Isaya 42:3) Okugonza Yesu okwakaba ainiire abantu kukamuletera kubarumirirwa. Aketegereza enyehurra y’abo abaali nibehurra bahoirwemu amaani kandi bali baceke nibasisana “orubingo oruhendedere” rundi “ekibugo ekicucuka,” nahabweki akaboleka embabazi kandi yabagumisirizaaga. N’abaana nabo bagonzaaga kuba na Yesu. (Marako 10:14) Amananu gali ngu, itwe titusobora kwetegereza abantu rundi kubegesa nka Yesu. Baitu nitusobora kwoleka okufaaho hali abo abaturukutebeza omu kiikaro kyaitu kurabira omu mulingo tubazamu nabo, obwire obutubaza nabo, n’obwire obutumara nitubaza nabo.

Ebigambo ebitukozesa hamu n’iraka eritukozesa bisemeriire kwoleka embabazi kandi ngu nitufaaho abandi

14. Habwaki tusemeriire kutekerezaaho muno omulingo tubazaamu n’abantu?

14 Tusemeriire kubaza tuta n’abantu? Abantu baingi omu kasumi kanu “bajwahire nibararanga” habw’enguzi n’obwemi obunyakwijwire omu by’obusubuzi, eby’obulemi, hamu n’omu bwebembezi bw’amadiini omu nsi. (Matayo 9:36) Eki kiretiire baingi kutesiga omuntu wena kandi n’okutaba n’okunihira kwona. Egi niyo ensonga habwaki ebigambo n’iraka ebitukozesa bisemeriire kwoleka ngu twine embabazi kandi nitubafaaho. Abantu baingi bagonza kuhurra obutumwa bwaitu hatali ngu habwokuba nitukozesa Baibuli kurungi baitu habwokuba nitubafaaho kandi nitubatamu ekitiinisa.

15. Miringo ki eyitusobora kwolekamu abantu ab’omu kicweka kyaitu ngu nitubafaaho?

15 Haroho emiringo nyingi ei tusobora kwolekamu okufaaho hali abantu abali omu kicweka kyaitu. Tusemeriire kukaguza omu mulingo ogurukuhaisa ekitiinisa kandi ogw’embabazi. Payoniya omu akaheerezaho omu kicweka nambere abantu baingi baine ensoni, nahabweki yayetantaraga kukaguza abantu ebikaguzo ebisobora kubaletera kuswara kakuba baba batamanyira ekyokugarukamu ekihikire. Akaba atasobora kukaguza ngu, “Omanyire ibara lya Ruhanga?” rundi ngu “Nomanya Obukama bwa Ruhanga nikyo kiki?” Oihireho, yakozesaga ebigambo nka, “Nyegere kuruga omu Baibuli ngu Ruhanga aine ibara. Wakugondeze nkwoleke ibara eri omu Baibuli?” Enkora enu tesobora kukora buli hamu, habwokuba abantu, n’omulingo bakoramu ebintu nibyahukana. Baitu tusemeriire kwikara nitutwaza abantu ab’omu kicweka kyaitu omu mulingo ogw’embabazi kandi ogw’ekitiinisa. Kurora twakora ekintu kinu, nikitwetagisa kubamanya kurungi.

16, 17. Nitusobora kwoleka tuta embabazi obuturukuba nitucwamu (a) obwire obutusemeriire kubungiramu bantu? (b) obwire tusemeriire kumara nitubaza n’abo?

16 Abantu tusemeriire kubabungira di? Obutuba nitutebeza nju ha nju, abantu baba batarukutunihira habwokuba baba bataturaliize. Nahabweki kikuru muno kubungira abantu omu bwire nambere basobora kugonza kubaza naitwe. (Matayo 7:12) Ekyokurorraho, abantu ab’omu kiikaro kyawe bagonza kwimuka bakereriirwe ha kumalirra kwa wiiki? Eki nikimanyisa ngu nosobora kutandika n’otebeza ab’oratangaana omu muhanda, kutebeza okw’omu rwijwire, rundi kugarukira abantu ab’orukumanya ngu nibaija kuba betegekere kubaza naiwe.

17 Tusemeriire kubaza n’abantu kumara kasumi ki? Abantu abarukukira obwingi baine bingi eby’okukora, nahabweki nikisobora kuba kirungi kakuba tubaza omu bugufu, kukira muno ha murundi ogw’okubanza kubaza nabo. Kirungi kumara obwire butaito omu kiikaro kyokumara obwire bwingi nitubaza nabo. (1 Abakolinso 9:20-23) Abantu obubarora ngu nitumanya nk’oku baine bingi eby’okukora, nibasobora kubaza naitwe omurundi ogundi obuturabarora. Kakuba twoleka emiringo ey’omwoyo ogurukwera, nitwija kuba tuli “bakozi hamu na Ruhanga.” Yahwe nasobora n’okutukozesa kukonyera omuntu kwega amananu.​—1 Abakolinso 3:6, 7, 9.

18. Nitusobora kunihira kutunga migisa ki kakuba twoleka ngu nitufaaho abandi?

18 Nahabweki leka tukole kyona ekirukusoboka kufaaho ab’omu maka gaitu, ab’oruganda na banyaanya itwe, hamu n’abo abatutangaana obutuba tuli omu buheereza. Obu nubwo turatunga emigisa omu kasumi kanu hamu n’omu kasumi ak’omu maiso. Nk’oku Zabuli 41:1, 2 egamba: “Ahebwe omugisa [anyakutekerezaho] owamasege: Mukama alimujuna omu biro byobujune. Mukama alimulinda, alimwomeeza, kandi uwe alihebwa omugisa hansi.”