Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

“Muraba Mubimanyire Ebi, Munyina Omugisa Obumubikora”

“Muraba Mubimanyire Ebi, Munyina Omugisa Obumubikora”

“Ebyokulya byange nukwo kukora ayantumire ebyagonza, nokuhikiriza emirimoye.”​—YOHANA 4:34.

EBIZINA: 80, 35

1. Entekereza ey’ensi ey’okwefaaho nesobora kutukwataho eta?

HABWAKI kitanguhire kuta omu nkora ebitwega kuruga omu Baibuli? Emu ha nsonga niyo ngu, kusobora kukora ekintu ekihikire, omuntu aine kuba mwebundaazi. Tikyanguhire omuntu kwikara ali mwebundaazi omu biro binu ebya ha mpero habwokuba abantu abarukukira obwingi abatwetoroire bali “abegonza bonka, nabagonza erupiya, nabemyehembo, nabekuniki” kandi abantu tibamanyire kwetanga. (2 Timoseo 3:1-3) Itwe nk’abaheereza ba Ruhanga nitukimanya ngu engeso eza mulingo gunu mbi, baitu kandi nitusobora kurora abantu abarukwetwaza bati nibasisana nk’abarukwegonza kandi abarukuhika ha businguzi. (Zabuli 37:1; 73:3) Nitusobora kwesanga nitwekaguza: ‘Mali kwebembeza ebyetaago by’abandi tikuli kusiisa obwire? Abantu baraikara nibantamu ekitiinisa obundayebundaaza,?’ (Luka 9:48) Kakuba tuleka entekereza y’ensi ey’okwefaaho ekatutahamu, nitwija kusiisa enkoragana yaitu n’ab’oruganda bagenzi baitu kandi nikiija n’okugumira abantu abandi kutumanyirra nk’Abakristaayo. Baitu kakuba twega ha byokurorraho eby’abaheereza ba Ruhanga abayebundaize kandi tukabyegeraho, nikiija kuturugiramu ebirungi.

2. Ebyokurorraho by’abaheereza ba Yahwe abesigwa ab’omu busumi bwa kara nibitwegesa ki?

2 Kiki ekyakonyire abaheereza ba Ruhanga abesigwa ab’omu busumi bwa kara kuba banywani be? Biki ebibakoraga kumusemeza? Kiki ekyabakonyeraga kwikara nibakora ebintu ebihikire? Obutusomaho ebyokurorraho byabo omu Baibuli kandi tukabyecumitirizaho, okwikiriza kwaitu kweyongera kuguma.

EKITUKONYERA KWIKARA TWINE OKWIKIRIZA OKUGUMIRE

3, 4. (a) Yahwe atwegesa ata? (b) Habwaki kumanya bumanya ebirukukwata hali Ruhanga kitarukumara kusobora kwikaza okwikiriza kwaitu kugumire?

3 Yahwe atuhaire ebintu ebiratukonyera kwikara twine okwikiriza okugumire. Tutunga obuhabuzi oburungi kandi tutendekwa Baibuli, ebitabu ebiturukibwa omwiru omwesigwa kandi ow’amagezi, omukura gwaitu, tivi yaitu eya JW Broadcasting, hamu n’ensorrokano ez’ekitebe hamu n’enkooto. Baitu Yesu akooleka ngu kumanya kwonka tikirukumara. Akagamba: ‘Ebyokulya byange nukwo kukora ayantumire ebyagonza, nokuhikiriza emirimoye.’​Yohana 4:34.

4 Hali Yesu, kukora Ruhanga eby’agonza kukaba kuli nk’okulya eby’okulya. Eby’okulya eby’ekiriisa bituletera kwehurra kurungi kandi byombeka emibiri yaitu. Omulingo nugwo gumu kukora Ruhanga ebyagonza kituletera kwehurra kurungi kandi kyongera kugumya okwikiriza kwaitu. Ekyokurorraho, wali ogenzereho omu buheereza ojwahire baitu hanyuma y’obuheereza wagaruka omu ka oine okusemererwa kandi noyehurra ogarukirwemu amaani?

5. Kuba bantu ab’amagezi kitugasira kita?

5 Obutukora Yahwe ebyagonza tukole, tuba nitwoleka amagezi. (Zabuli 107:43) Kandi abantu abaine amagezi batunga ebintu bingi ebirungi. “Ebintu byona ebyorukusobora okwegomba tibirukuinganizibwa nago nekimu. . . . Nugwo muti gwobwomezi hali abo abagakwataho: anyina omugisa omuntu wena anyakugakwatira kimu.” (Enfumo 3:13-18) Yesu akagamba ngu: “Muraba mubimanyire ebi, muyina omugisa obumubikora.” (Yohana 13:17) Abegeswa be bakutungire okusemererwa obubakukozere Yesu ebiyabaragiire kukora. Bakaba baine kuta omu nkora ebiyabegeseze n’okuhondera ekyokurorraho kye omu bwomeezi bwabo bwona.

6. Habwaki tusemeriire kwikara nituta omu nkora ebiturukwega kuruga omu Baibuli?

6 Naitwe omu kasumi kanu nikitwetagisa kuta omu nkora ebiturukwega. Katukozese ekyokurorraho kinu, makanika aine ebikwato by’okukozesa kukanika kandi amanyire n’okukanika. Omulingo ogumu gwonka ebintu binu bisobora kumukonyera nukwo kakuba abikozesa. Nasobora kuba atungire obukugu habw’okumara emyaka nyingi nakanika, baitu obwaraaba nagonza kuba makanika omurungi, nikiba nikimwetagisa kwikara nata omu nkora ebiyayegere. Nikyo kimu naitwe, obutwatandikire kwega amananu, tukatunga okusemererwa habwokuba tukata omunkora ebitwasomere omu Baibuli. Baitu kusobora kwikara tusemeriirwe, buli kiro twine kwikara nituta omu nkora ebintu Yahwe arukutwegesa.

7. Kiki ekitusemeriire kukora kwegera ha by’okurorraho ebiri omu Baibuli ?

7 Omu kicweka kinu, nitugenda kubazaho ezimu ha nyikara nambere kisobora kutugumira kwikara tuli bebundaazi. Nitwija kurora omulingo abaheereza ba Yahwe abesigwa ab’omu busumi bwa kara basoboire kwikara bali bebundaazi. Baitu tutagarukira ha kusoma busoma ebintu binu. Leka tubyecumitirizeho kandi tubite omu nkora.

ABANDI NABO BAROLE NK’ABARUKWINGANA NAIWE

8, 9. Obwebundaazi bwa Paulo oburukubazibwaho omu Engeso Ezabakwenda 14:8-15 nibutwegesa ki? (Rora ekisisani ekiri ha rupapura 3.)

8 Ruhanga nagonza abantu aba buli mulingo “okujunwa nokuhika omu kumanyira kimu amazima.” (1 Timoseo 2:4) Abantu boona abatakegere amananu obarora ota? Omukwenda Paulo akatebeza Abayudaaya abakaba baine ebibamanyire hali Yahwe. Baitu akatebeza n’abantu abaramyaga abaruhanga ab’ebisuba. Kutebeza abantu banu kikalenga okwikiriza kwe. Omu mulingo ki?

9 Paulo obwakaba ali ha rugendo rwe orw’okubanza nk’omumisaani, akagenda na Baranaba omu rubuga rwa Rusitura. Abantu ab’omu rubuga runu bakatwara Paulo na Baranaba nk’abantu abahaiguru muno kandi bakatandika n’okubeeta Zeu na Hereme, aganyakuli mabara g’abamu ha baruhanga abebisuba abaramibwaga omu ruguba oru. Ekintu kinu kikaletera Paulo na Baranaba okwehurra kurungi? Notekereza kutwazibwa omu mulingo gunu kikabasemeza kandi kyabahumuza kusigikirra nk’oku baali batungire okuhiganizibwa omu mbuga ibiri ezibaali bakarugamu? Bakatekereza ngu abantu kubanyirra muno bati kikaba nikigenda kukonyera abantu baingi kuhuliiriza amakuru amarungi? Nangwa! Bakabihirwa muno batokera haiguru nibagamba: “Abasaija kiki ekibakoleze kiti? Naitwe tuli bantu abakwasirwe ebibi nka inywe.”​—Engeso Ezabakwenda 14:8-15.

10. Habwaki Paulo na Baranaba batarayetwaize nk’abantu abahaiguru muno hali abantu ba Rukaoniya?

10 Paulo na Baranaba obubagambire ngu nabo bali bantu, bakaba nibamanyisa ngu tibahikiriire. Bakaba batarukumanyisa ngu endamya yabo ekaba nesisana n’ey’abantu ab’omu rubuga rwa Rukaoniya. Paulo na Baranaba bakaba batumirwe Ruhanga kugenda kukora nk’abamisaani. (Engeso Ezabakwenda 13:2) Bakaba baseserweho omwoyo ogurukwera kandi baine okunihira okurungi. Baitu enu ekaba etali nsonga y’okubaletera kwehemba. Baali bakimanyire ngu abantu ab’orubuga oru kakuba baikiriize amakuru amarungi, nabo bakaba nibasobora kutunga okunihira kw’okugenda omu iguru.

11. Nitusobora kwoleka tuta ngu nitwebundaaza nka Paulo obuturukuba nitutebeza?

11 Gunu guli gumu ha mulingo ogutwolekeramu ngu nitwebundaaza nka Paulo. Titwetwara kuba b’embaganiza habwokuba ngu tuhairwe omulimo gw’okutebeza, rundi habwokuba ngu haroho ebintu Yahwe atukonyire kuhikiriza. Nitusobora kwekaguza: ‘Abantu ab’omu kiikaro ekintebezamu mbatwara nta? Haroho ekika ky’abantu ekinsoroora?’ Abakaiso ba Yahwe omu nsi yoona nibalengaho kuserra abantu abarukugonza kuhurra amakuru amarungi. Abamu bahika n’okwega orulimi orundi n’emitwalize ey’abantu abatwarwa kuba bahansi. Baitu tibetwara kuba ba haiguru kukira abo abubarukutebeza. Baitu balengaho kwetegereza buli muntu n’ekigendererwa ky’okukonyera abantu baingi kwikiriza amakuru amarungi ag’Obukama.

SABIRA BAGENZI BAAWE NOYATURA AMABARA GABO

12. Epafura akooleka ata ngu mali akaba nafaaho abandi?

12 Omulingo ogundi ogutwolekamu ngu nitwebundaaza nukwo kusabira “abo abatungire okuikiriza okwomuhendo mwingi nkaitwe”, kandi abo nubo Abakristaayo bagenzi baitu. (2 Petero 1:1) Kinu nikyo kintu Epafura yakozere. Baibuli emubazaaho emirundi esatu yonka. Paulo akahandiikira Abakristaayo ab’omu Kolosai obwakaba akwatiirwe omu nju ye nk’omunyankomo yabazaho ati Epafura: “Nayekamba obutosa okubasabira.” (Abakolosai 4:12) Epafura akaba amanyire kurungi ab’oruganda, kandi yabafahoga muno. Paulo akamweta “omukwatwa mutahi wange,” ekirukumanyisa ngu Epafura nauwe akaba aine ebizibu ebye habwe. (Firemoni 23) Baitu ebizibubye bitamutange kufaaho abandi n’okubakonyera omu byetaago byabo. Epafura akasabira Abakristaayo bagenzi be, naitwe nitusobora kukora ekintu nikyo kimu obuturukuba nitusaba kandi nitusobora n’okwatura amabara gabo. Esaara eza mulingo gunu z’amaani nuno.​—2 Abakolinso 1:11; Yakobo 5:16.

13. Nosobora ota kuhondera ekyokurorraho kya Epafura obworukuba n’osaba?

13 Tekerezaho omuntu ow’osobora kusabira noyatura ibara lye. Omu kitebe kyanyu, nosobora kuba oine abanywani ab’omanyire rundi amaka ag’omanyire ngu gaine ebizibu. Nibasobora kuba baine encwamu ezitanguhire ezibaine kukora, rundi baine ebyohyo ebibaine kurwanisa. Nosobora kusabira ab’oruganda abanyakwine amabara gabo ha mukura ogwa jw.org. Nosobora kusabira n’abagenzi baitu abaferiirwe abagonzebwa babo, abahikirweho ebigwererezi, n’abarukubonabona habw’ebizibu bya sente. Twine Abakristaayo bagenzi baitu baingi abarukwetaga esaara zaitu. Obutubasabira kyoleka ngu titurukufaaho ebyetaago byaitu byonka baitu nitufaaho n’ebabandi. (Abafiripi 2:4) Esaara eza mulingo gunu Yahwe azihurra!

‘ORAHUKEGE OKUHURRA’

14. Kiki ekirukwoleka ngu Yahwe ahuliiriza kurungi?

14 Kuba bantu abarukuhuliiriza kurungi guli mulingo ogundi ogutusobora kwolekamu ngu tuli bebundaazi. Yakobo 1:19 negamba ngu buli muntu “arahukege okuhurra.” Yahwe nuwe arukukirayo omu kuhuliiriza. (Okubanza 18:32; Yosuha 10:14) Ekyokurorraho, soma ebiri omu kitabu ekya Okuruga 32:11-14. (Soma.) Nobukiraaba kyaali kitarukwetagisa Musa kwesoborraho, Yahwe akamuleka yayesoborraho. Iwe nosobora kuhuliiriza n’obugumisiriza kandi nohondera amagezi g’omuntu ow’omanyire ngu omu bwire obw’enyuma akaba aine entekereza etahikire? Baitu Yahwe uwe ahuliiriza n’obugumisiriza abantu boona obu bamusaba n’okwikiriza.

15. Nitusobora kuhondera tuta ekyokurorraho kya Yahwe eky’okuhuliiriza abandi?

15 Wekaguze: ‘Yahwe obwaraaba yasoboire kwebundaaza yahuliiriza Iburahimu, Rakeri, Musa, Yosuha, Manoha, Eriya, na Hezekiya, nanyowe tinsemeriire kukora ekintu nikyo kimu? Ninsobora kwongera kutamu Abakristaayo bagenzi bange boona ekitiinisa obu nimpuliiriza amagezi agabarukumpa kandi ningahondera nambere kirukuba kisobokere? Haroho omuntu omu kitebe kyaitu rundi omu ka yaitu ou nsobora kwongera kuhuliiriza? Ekintu kinu ndakikora nta?’​—Okubanza 30:6; Ekyabacwi 13:9; 1 Ekyabakama 17:22; 2 Ekyebyomubusinge 30:20.

“RUNDI [YAHWE] ALIRORA HA BUBI OBUNKOZIRWE”

Daudi akagamba: “Mumuleke akyene!” Kakuba yali niiwe, wakukozere ki? (Rora akacweka 16, 17)

16. Omukama Daudi aketwaza ata Simei obuyamutwaize kubi?

16 Obwebundaazi butukonyera kuba n’okwetanga abandi obubatutwaza kubi. (Abefeso 4:2) Haroho ekyokurorraho kirungi muno ekirukusangwa omu 2 Samuiri 16:5-13. (Soma.) Simei, omunyabuzaale w’Omukama Saulo akajuma Daudi n’abaheereza be kandi akabahungurra amabaale. Daudi akaba aine obusobozi bw’okutanga Simei, baitu atakikole oihireho akagumisiriza engeso embi eza Simei. Kiki ekyakonyire Daudi kuba n’okwetanga okwa mulingo gunu? Nitusobora kumanya ekyamukonyire kakuba twekebiija Zabuli eyakasatu.

17. Kiki ekyakonyire Daudi kuba n’okwetanga, kandi nitusobora tuta kuhondera ekyokurorraho kye?

17 Daudi akahandiika Zabuli eyakasatu omu kasumi nambere mutabani we Abusalomi akaba namuserra kumwita. Omu kasumi kanu, nuho Simei yatandikiiremu kwenderaza Daudi baitu Daudi uwe aketanga. Kiki ekyamukonyiire kwetanga? Omu Zabuli 3:4, niturora ebigambo Daudi ebiyagambire: “Ninkunga [Yahwe] niraka lyange, nauwe angarukamu, nayema ha rusozirwe orurukwera.” Kakuba tutwazibwa kubi, tusemeriire kusaba Yahwe nk’oku Daudi yakozere. Obu nubwo Yahwe aratuha omwoyo gwe ogurukwera kusobora kugumisiriza. Kakuba omuntu akutwaza kubi, nosobora kwetanga rundi kumuganyira? Nokigumya ngu Yahwe nafaayo obwarora nobonabona kandi ngu naija kukukonyera n’okukuha emigisa?

“AMAGEZI NIGO GARUKUKIRA BYONA”

18. Nitwija kugasirwa tuta obuturaata omu nkora oburagirizi bwa Yahwe?

18 Obutukora ekintu ekitumanyire ngu kihikire, kyoleka ngu tuli b’amagezi kandi Yahwe atuha emigisa. Omu Enfumo 4:7, Baibuli egamba ngu: “Amagezi nigo garukukira byona.” Nobukiraaba ngu amagezi gasigikirra ha kumanya, tigagarukira ha kwetegereza ebintu kwonka. Amagezi gatwarramu encwamu ezitukora. Enkubebe nazo zooleka amagezi obuzahura eby’okulya ebiziraalya obusumi obw’omu njura. (Enfumo 30:24, 25) Kristo anyakwetwa “amagezi ga Ruhanga,” akora ebintu ebirukusemeza Ise obwire bwona. (1 Abakolinso 1:24; Yohana 8:29) Obuturaikara nitwoleka amagezi tukacwamu kukora ebihikire, kandi tukaikara tuli bebundaazi, naitwe Ruhanga naija kutuha empeera. (Soma Matayo 7:21-23.) Nahabweki ikara n’okora ekirukukwetagisa nukwo ekitebe kiikale kiri kiikaro nambere abantu boona baramiza Yahwe n’obwebundaazi. Nikyetagisa obwire bwingi n’okugumisiriza kusobora kuta omu nkora ekintu ekitumanyire ngu kihikire. Baitu kukita omu nkora nikiba nikyoleka obwebundaazi, kandi obwebundaazi obu nibwija kutuletera okusemererwa hati n’ebiro byona.