Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 11

EKIZINA 129 Nitwija Kwikara Nitugumiisiriza

Ikara n’Oheereza Yahwe n’Obworahikwaho Enyikara Ezirukumaramu Amaani

Ikara n’Oheereza Yahwe n’Obworahikwaho Enyikara Ezirukumaramu Amaani

“Oyina okugumisiriza . . . obwibara lyange.”KUS. 2:3.

EBITURAYEGA

Nitusobora kwikara nituheereza Yahwe n’obutuhikwaho enyikara ezirukumaramu amaani.

1. Migisa ki emu eiturukwegondezaamu habwokuba tuli omu kitebe kya Yahwe?

 TWINE omugisa gw’amaani kuba omu kitebe kya Yahwe, omu kasumi kanu akagumire ak’ebiro ebya ha mpero. N’obukiraaba ngu omu nsi enyikara nizeyongera kusiisikara, Yahwe atuhaire ab’oruganda na banyaanya itwe abatwoleka okugonza kwonyini. (Zab. 133:1) Atukonyera kuba n’amaka agarumu okusemererwa. (Bef. 5:33–6:1) Kandi atuha obuhabuzi obutukonyera kuba n’obusinge omu mutima.

2. Kiki ekitusemeriire kukora kandi habwaki?

2 Baitu tusemeriire kuteekamu amaani kwikara nituheereza Yahwe n’obwesigwa. Habwaki? Habwokuba tituhikiriire, abantu abandi nibasobora kukora rundi nibabaza ekintu kikatubiihiza. Ekindi, nitusobora kuhwamu amaani obutwikara nitukora ensobi niyo emu. Nahabweki tusemeriire kwikara nituheereza Yahwe kakuba (1) ow’oruganda rundi munyaanya itwe atubiihiza, (2) outuli nauwe omu buswere obw’atubiihiza, kandi (3) obutwikara nitukora ensobi niyo emu. Omu kicweka kinu, nitwija kubazaaho buli emu ha nyikara zinu. Ekindi, nitwija kubazaaho ebyokurorraho bisatu kuruga omu Baibuli.

IKARA N’OHEEREZA YAHWE OW’ORUGANDA RUNDI MUNYAANYA ITWE OBWAKUBIIHIZA

3. Mitalibaine ki abaheereza ba Ruhanga eibatunga?

3 Omutalibaine. Ab’oruganda na banyaanya itwe abamu betwaza omu mulingo ogututarukugonza. Abandi nibasobora kututwaza kubi rundi nibabaza ebigambo ebirukutusaaliza batakigenderiire. Abagurusi b’ekitebe nibasobora kukora ensobi. Ebintu nka binu obubibaho, nitusobora kutandika kugurukyagurukya mali kinu obukiraaba kiri kitebe kya Ruhanga. Abamu omu kiikaro kyokugumizaamu nibaheereza Ruhanga “nomutima gumu” bali hamu n’ab’oruganda na banyaanya itwe, nibasobora kuleka kukoragana naabo ababasaalize rundi nibaleka kugenda omu nsorrokano. (Zef. 3:9) Baitu eki ky’amagezi? Leka tubazeeho omuntu arukubazibwaho omu Baibuli ayahikirweho enyikara nk’egi.

4. Paulo akatunga mitalibaine ki?

4 Ekyokurorraho kuruga omu Baibuli. Omukwenda Paulo akaba akimanyire ngu Abakristaayo bagenzi be baali batahikiriire. Ekyokurorraho, hanyuma y’okufooka Mukristaayo, baingi bakamugurukyagurukya. (Eng. 9:26) Hanyuma, abamu baamubazaahoga kubi nukwo basiise ibara lye. (2 Kol. 10:10) Paulo akarora ow’oruganda ow’aine obujunaanizibwa nakora encwamu ey’esobora kuba yatabaijwire abandi. (Bag. 2:​11, 12) Kandi omu h’abanywani be nfenanfe arukwetwa Marako akakora ekintu ekyamubihiize muno. (Eng. 15:​37, 38) Paulo akaba n’asobora kwikiriza enyikara zinu kumuleetera kuleka kukoragana naabo abaali bamubihiize. Baitu akaikara aine entekereza ey’ehikire hali Abakristaayo bagenzi be, kandi yagumizaamu naheereza Yahwe n’obwekambi. Kiki ekyakonyiire Paulo kugumiisiriza?

5. Kiki ekyakonyiire Paulo kwikara n’agonza Abakristaayo bagenzi be? (Abakolosai 3:​13, 14) (Rora ekisisani.)

5 Paulo yagonzaaga Abakristaayo bagenzi be. Eki kikamukonyera kutateeka omutima ha butahikirra bw’abandi baitu ha miringo yabo enungi. Okugonza kukamukonyera kukora ekintu ekiyahandiikire omu Abakolosai 3:​13, 14. (Soma.) Tekerezaaho omulingo Paulo yaganyiire Marako. N’obukiraaba ngu Marako akamusigaho obwakaba ali omu rugendo rwe orw’okubanza orw’obumiisani, Paulo ataikale amubiihiriirwe. Hanyuma, Paulo obuyahandikiire Abakolosai ebbaruha, akahaisaniza Marako kandi yamweta omukozi mutaahi we ‘ayamuhuumwize muno.’ (Bak. 4:​10, 11) Paulo obwakaba ali omu nkomo omu Rooma, omu bantu boona akasaba Marako nuwe aije amukonyere. (2 Tim. 4:11) Mali, Paulo yaganyiraga ab’oruganda kandi yaikaraga nakorra hamu nabo. Kiki ekitusobora kwegera hali Paulo?

Hakabaho obutetegerezangana hagati ya Paulo, Baranaba, na Marako. Baitu Paulo ataikale ababihiriirwe kandi hanyuma, n’okusemererwa akakorra hamu na Marako (Rora akacweka 5)


6-7. Kiki ekisobora kutukonyera kugumizaamu nitwoleka ab’oruganda na banyaanya itwe okugonza n’obukiraaba ngu tibahikiriire? (1 Yohana 4:7)

6 Isomo. Yahwe n’agonza twikale nitugonza ab’oruganda na banyaanya itwe. (Soma 1 Yohana 4:7.) Kakuba ow’oruganda atutwaza omu mulingo ogutali gw’Ekikristaayo, nitusobora kukigumya ngu n’agonza kuhondera emisingi ya Baibuli kandi ngu takigenderiire kutubiihiza. (Nfu. 12:18) Ruhanga aikara n’agonza abaheereza be abesigwa n’obukiraaba ngu bakora ensobi. Tatulekaho obutukora ensobi, baitu atuganyira kandi taikara atubiihiriirwe. (Zab. 103:9) Nahabweki, kikuru muno naitwe tuhondere ekyokurorraho kya Isiitwe eky’okuganyira.—Bef. 4:32–5:1.

7 Ekindi, ijuka ngu nk’oku empero ey’eyongiire kwirra haihi, nitwetaaga kwikara tuli hamu n’ab’oruganda na banyaanya itwe. Nitunihira ngu okuhiiganizibwa nikwija kweyongera. Kandi nitusobora n’okuteekwa omu nkomo habw’okwikiriza kwaitu. Kakuba eki kibaho, nitwija kwetaaga ab’oruganda na banyaanya itwe kukira na kara. (Nfu. 17:17) Tekerezaaho ekyahikire hali Joseph, a omugurusi w’ekitebe omu ihanga lya Spain. Uwe n’ab’oruganda abandi bakateekwa omu nkomo habw’okwanga kutaaha amahe. N’agamba ati: “Omu nkomo kyali kyanguhire kubiihirirwa ow’oruganda habwokuba twaikaraga hamu obwire bwona. Baitu tukaikara nitugumiisirizangana kandi nituganyirangana kuruga ha mutima. Eki kikatulinda kandi kyatukonyera kwikara omu bumu. Twaikaraga n’abanyankomo abandi abaali batarukuheereza Yahwe. Kiro kimu nkahendeka omukono kandi baagusemba, nahabweki nkaba ntasobora kwekorra ebintu ebimu. Baitu omu h’ab’oruganda yanyogezaaga engoye kandi nankonyera n’omu miringo endi nyingi. Ab’oruganda bakanyoleka okugonza kwonyini obunkaba ninkwetaaga.” Kinu nikitwegesa ngu tusemeriire kumaraho obutetegerezangana hati!

IKARA N’OHEEREZA YAHWE OW’OLI NAUWE OMU BUSWERE OBWAKORA EKINTU KIKAKUBIIHIZA

8. Mitalibaine ki abali omu buswere eibatunga?

8 Omutalibaine. Obuswere bwona bubamu emitalibaine. Baibuli egamba ngu abali omu buswere “baliba nobujune omu mubiri.” (1 Kol. 7:28) Habwaki? Habwokuba omusaija n’omukazi boona tibahikiriire, betwaza omu miringo erukwahukana kandi bagonza ebintu ebitarukusisana. Omusaija n’omukazi nibasobora kuba baakuliire omu biikaro ebirukwahukana kandi baarabire omu nyikara ezitarukusisana batakataahire obuswere. Hanyuma y’akasumi, nibasobora kwoleka obugeso obubatararozere obubaali nibajumbirangana. Ebintu nk’ebi nibisobora kuleetaho obutetegerezangana omu buswere. Omu kiikaro ky’okukorra hamu kumaraho ekizibu, buli omu n’asobora kujunaana mutaahi we kandi kunu boona bakora ensobi. Nibasobora kutekereza ngu kwahukana, rundi kugaitururwa nikyo kirabaleetera obusinge. Baitu mali kuruga omu buswere nikisobora kuleetaho obusinge? b Leka tubazeeho omuntu arukubazibwaho omu Baibuli ayagumiisiriize, n’obukiraaba ngu akatunga emitalibaine ey’amaani omu buswere.

9. Mitalibaine ki Abigairi eyiyatungire?

9 Ekyokurorraho kuruga omu Baibuli. Abigairi akaba aswirwe hali Nabbali, Baibuli ow’ebazaaho ngu akaba ali mukaali kandi aine engeso mbi. (1 Sam. 25:3) Nikisobora kuba kyagumiire muno Abigairi kwikara n’omusaija nk’ogu. Baitu, Abigairi akaba aine omulingo ogwanguhire ogw’okuruga omu buswere obu? Ego. Akatunga omugisa gunu, Daudi ow’akaba naija kuba omukama wa Isaleri obuyaizire kuhwerekereza Nabbali habw’okumutwaza kubi n’abasaija be. (1 Sam. 25:​9-13) Abigairi akaba n’asobora kwiruka, naleka Daudi naita iba. Baitu eki atakikole. Oihireho akesengereza Daudi kutaita Nabbali. (1 Sam. 25:​23-27) Habwaki eki nikyo yakozere?

10. Kiki ekisobora kuba kyayekambisize Abigairi kwikara omu buswere n’obukiraaba ngu bukaba burumu ebizibu?

10 Abigairi yagonzaaga Yahwe kandi yateekamuga ekitiinisa endengo za Yahwe ezirukukwata ha buswere. Hataroho kugurukyagurukya, akaba amanyire Yahwe ekiyagambiire Adamu na Hawa, obuyatandikireho obuswere obw’okubanza. (Kub. 2:24) Abigairi akaba akimanyire ngu obuswere ntekaniza erukwera. Habwokuba Abigairi akaba n’agonza kusemeza Ruhanga, akakora kyona ekirukusoboka kujuna ab’omu ka ye, otwaliiremu na iba. Akagira ekiyakoraho bwangubwangu nukwo atange Daudi kwita Nabbali. Akaba ayetekaniize kusaba ekiganyiro n’obukiraaba ngu tali nuwe akaba ali omu nsobi. Mali, Yahwe akagonza Abagairi habw’okwoleka obumanzi n’okutefaaho wenka. Ekyokurorraho kya Abigairi nikyegesa ki abali omu buswere?

11. (a) Yahwe n’agonza abali omu buswere bakole ki? (Abefeso 5:33) (b) Omulingo Carmen yatairemu amaani kwikara omu buswere nikikwegesa ki? (Rora ekisisani.)

11 Isomo. Yahwe n’agonza omusaija n’omukazi baikale hamu n’obubaratunga ebizibu omu buswere bwabo. Yahwe asemererwa, obwarora abali omu buswere nibateekamu amaani kumaraho obutetegerezangana, kwolekangana okugonza, n’okuteekamungana ekitiinisa. (Soma Abefeso 5:33.) Tekerezaaho ekyokurorraho ky’omukazi arukwetwa Carmen. Obwakaba amazire omu buswere emyaka mukaaga, akatandika kwega Baibuli n’Abakaiso ba Yahwe kandi hanyuma akabatizibwa. N’agamba ati: “Iba nyowe akaba atarukugonza nfooke omu h’Abakaiso ba Yahwe. Yanjumaga kandi nantiinisiriza kundekaho.” Baitu, Carmen akagumiisiriza yaikara omu buswere bwe. Akamara emyaka 50, nayekamba kwoleka iba okugonza n’okumuteekamu ekitiinisa. Ayongera agamba ati: “Emyaka obuyagenzere nerabaho, nkeyongera kulengaho kwetegereza omulingo iba nyowe yayehurramuga, n’okumubaliza omu mulingo gw’embabazi. Habwokuba nkimanyire ngu obuswere eri ntekaniza erukwera omu maiso ga Yahwe, nkakora kyona ekindukusobora kubulinda. Nkaikara omu buswere bunu habwokuba ningonza Yahwe.” c Kakuba otunga emitalibaine omu buswere, kigumye ngu Yahwe naija kukusagika kandi akukonyere kugumiisiriza.

Kiki ekyorukwegera ha bintu Abigairi yakozere kwikazaaho obuswere bwe? (Rora akacweka 11)


IKARA N’OHEEREZA YAHWE KAKUBA OHWAMU AMAANI

12. Nitusobora kwehurra tuta hanyuma y’okukora ekibi eky’amaani?

12 Omutalibaine. Nitusobora kuhwamu amaani kakuba tukora ekibi eky’amaani. Baibuli eyoleka ngu obutukora ekibi, nitusobora kwehurra twine omutima “ogucwekere.” (Zab. 51:17) Ow’oruganda Robert akakora n’amaani kumara emyaka nyingi kusobora kufooka muheereza omu kitebe. Baitu akakora ekibi eky’amaani kandi yakyetegereza ngu akaba agobiize Yahwe. N’agamba ati: “Omuntu wange ow’omunda akandumiiriza muno. Nkahurra mpoiremu amaani. Narraga muno ninsaba Yahwe. Ninyijuka haroho obunatekeriize ngu, Yahwe tasobora kusiisa obwire bwe nkumpuliiriza. Mubihiize muno. Nkozere ekintu ekirukuswaza ibara lye.” Obutukora ekibi, nitusobora kutekereza ngu Yahwe takyatugonza, kandi nituhurra nitugonza kuleka kumuheereza. (Zab. 38:4) Obworaaba nukwo orukwehurra oti, tekerezaaho ekyokurorraho eky’omuntu arukubazibwaho omu Baibuli, ayagumizeemu naheereza Yahwe n’obukiraaba ngu akakora ekibi eky’amaani.

13. Bibi ki eby’amaani Petero ebiyakozere kandi kiki ekyamuletiire kubikora?

13 Ekyokurorraho kuruga omu Baibuli. Omu bwire bw’ekiro Yesu atakaisirwe, omukwenda Petero akakora ensobi ezihonderaine ezamurugiremu kukora ekibi eky’amaani. Eky’okubanza, Petero akooleka ngu nayeyesiga ekihinguraine obuyagambire ngu naija kwikara na Yesu, abakwenda abandi n’obubaramurugaho. (Mar. 14:​27-29) Obubakaba bali omu musiri gwa Gesesemane, Petero akalemwa kwikara narora. (Mar. 14:​32, 37-41) Ekitebe ky’abantu obukyaizire kukwata Yesu, Petero akamusigaho. (Mar. 14:50) Hanyuma, Petero akehakana Yesu emirundi esatu, yahika n’okurahira ngu tamumanyire. (Mar. 14:​66-71) Petero aketwaza ata, obuyakimanyire ngu akozere ekibi eky’amaani? Akarra muno, obundi habwokuba akaba nayehurra kubi habw’ekibi ekyakozere. (Mar. 14:72) Tekerezaaho obusaasi Petero obuyahuliire hanyuma y’esaaha nke kurabaho akarora munywani we Yesu naitwa ha muti. Petero aine kuba yayehuliire nk’ow’atakyaine mugaso!

14. Kiki ekyakonyiire Petero kwikara naheereza Yahwe? (Rora ekisisani ekya ha kyesweko.)

14 Kiki ekyakonyiire Petero kugumizaamu naheereza Yahwe? Eky’okubanza, atesoroole hali abandi; akagenda hali abegeswa bataahi be kandi baine kuba baamuhuumwize. (Luk. 24:33) Ekyakabiri, Yesu obuyahumbuukire akabonekera Petero, kandi nikisobora kuba ngu akakikora nukwo amugarremu amaani. (Luk. 24:34; 1 Kol. 15:5) Ekindi, omu kiikaro ky’okumujunaana, Yesu akamugambira ngu naija kutunga obujunanizibwa oburukukiraho. (Yoh. 21:​15-17) Petero akaba akimanyire ngu asiisire muno, baitu ataleke kuteekamu amaani kukora ekihikire. Habwaki? Habwokuba akaba akimanyire ngu Mukama we Yesu, nakyamugonza. Kandi n’abegeswa bagenzi be bakagumizaamu nibamusagika. Ekyokurorraho kya Petero nikitwegesa ki?

Yohana 21:​15-17 eyoleka ngu Yesu akaikara n’agonza Petero, kandi eki kikekambisa Petero kugumizaamu naheereza Yahwe (Rora akacweka 14)


15. Yahwe n’agonza tugumye ki? (Zabuli 86:5; Abarumi 8:​38, 39) (Rora ekisisani.)

15 Isomo. Yahwe n’agonza tukigumye ngu n’atugonza kandi ayetekaniize kutuganyira. (Soma Zabuli 86:5; Abarumi 8:​38, 39.) Twehurra kubi obutukora ekibi. Eki ky’obuhangwa kandi tikiri kibi. Baitu leka twetantale kutekereza ngu Yahwe takyatugonza rundi ngu tasobora kutuganyira. Oihireho, tusemeriire kuserra obukonyezi ahonaaho. Robert, outubalizeehoga n’agamba ati: “Nkakora ekibi habwokuba nkaba nintekereza ngu tindukwetaaga obukonyezi bw’abandi kusingura okwohebwa.” Akakyetegereza ngu akaba asemeriire kugambiraho abagurusi. N’agamba ati: “Obunabalize nabo, ahonaaho nkehurra ngu Yahwe nabakozesa kunyoleka ngu nakyangonza. Kandi nabo bonka bakanyoleka okugonza. Bakankonyera kukigumya ngu Yahwe takandekereho.” Naitwe nitusobora kukigumya ngu Yahwe n’atugonza muno kandi atuganyira obutwegarukamu ebibi byaitu, tukaserra obukonyezi, kandi tuketantara kwongera kukora ekibi. (1 Yoh. 1:​8, 9) Eki kitukonyera kutahwamu amaani kakuba tukora ekibi.

Oyehurra ota, obworora abagurusi nibateekamu amaani kukukonyera? (Rora akacweka 15)


16. Habwaki ocweriiremu kimu kwikara n’oheereza Yahwe?

16 Yahwe asiima muno habw’amaani tuteekamu kumuheereza omu biro binu ebya ha mpero ebigumire. Baitu n’asobora kutukonyera kugumizaamu nitumuheereza, n’obuturahikwaho enyikara ezirukumaramu amaani. Nitusobora kweyongera kugonza ab’oruganda na banyaanya itwe kandi tubaganyire obubatusobeza. Nitusobora kwoleka ngu nitugonza Ruhanga kandi nituteekamu ekitiinisa entekaniza ey’obuswere eyiyataireho, kuraba omu kukora kyona ekiturukusobora kumaraho ebizibu ebiijaho omu buswere. Kakuba tukora ekibi, tusemeriire kuserra obukonyezi kuruga hali Yahwe, tukigumye ngu n’atugonza kandi atuganyiire, kandi tugumizeemu nitumuheereza n’obwekambi. Nitusobora kukigumya ngu Yahwe naija kutuha emigisa kakuba ‘tutajwaha omu kukora kurungi.’—Bag. 6:9.

NITUSOBORA TUTA KUGUMIZAAMU NITUHEEREZA YAHWE . . .

  • ow’oruganda rundi munyaanya itwe obwabaza rundi akakora ekintu kikatusaaliza?

  • outuli nauwe omu buswere obwakora ekintu kikatubiihiza?

  • kakuba twikara nitukora ensobi?

EKIZINA 139 Werole Oli omu Nsi Empyaka

a Amabara agamu gahindwirwe.

b Ekigambo kya Ruhanga kyegesa ngu tikiri kirungi abali omu buswere kwahukana kandi kyoleka ngu kakuba baahukana tibasemeriire kwongera kutaaha obuswere n’omuntu ondi. Baitu haroho enyikara ezimu nambere Abakristaayo basobora kucwamu kwahukana n’ogu oubali nauwe omu buswere. Rora ebyongiirweho 4 “Kwahukana omu Buswere” omu kitabu Wegondeze omu Bwomeezi Ebiro n’Ebiro!

c Ekyokurorraho ekindi kiri omu omu vidiyo Otahabisibwa Obusinge obw’Ebisuba!—Darrel na Deborah Freisinger ha jw.org.