Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

Kora na Yahwe Buli Kiro

Kora na Yahwe Buli Kiro

“Tuli bakozi hamu na Ruhanga.”​—1 ABAKOLINSO 3:9.

EBIZINA: 64, 111

1. Nitusobora tukora na Yahwe omu miringo ki?

YAHWE obuyahangire abantu, akagonza bakorre hamu nauwe. N’obukiraaba ngu abantu omu kasumi kanu tibahikiriire, abantu abasigwa nibasobora kukora na Yahwe buli kiro. Ekyokurorraho, tuba “bakozi hamu na Ruhanga” obututebeza amakuru amarungi ag’Obukama kandi tukafoora abantu abegeswa. (1 Abakolinso 3:5-9) Mugisa gw’amaani kumanya ngu Ruhanga ow’obusobozi bwona atukomeremu kukora omulimo gunu omukuru muno. Baitu kutebeza tiguli nugwo mulingo gwonka nambere tukorra hamu na Yahwe. Omu kicweka kinu, nitwija n’okurora omulingo tukora nauwe obutukonyera ab’omu maka gaitu n’abomu kitebe, obutwoleka amakune, obutukonyera omu mirimo erukukorwa ekitebe omu nsi yoona, kandi n’obutwongera ha buheereza bwaitu.​—Abakolosai 3:23.

2. Habwaki tutasemeriire kulengesaniza ebiturukukorra Yahwe n’eby’abandi bamukorra?

2 Obuturaaba nitubazaaho ekicweka kinu, kikuru kumanya ngu enyikara zaitu nizahukana. Twijuke ngu emyaka, obwomeezi, hamu n’obosobozi bwaitu tibirukusisana. Nahabweki otalengesaniza eby’osobora kukorra Yahwe n’eby’abandi basobora kumukorra. Omukwenda Paulo akagamba ati: “Omuntu wena ayerengere omulimogwe wenka, kandi nukwo abe nokwenyumizakwe habwe wenka, kunu tihali habwondi.”​—Abagaratiya 6:4.

KONYERA AB’OMU KA YAAWE HAMU N’ABOMU KITEBE

3. Habwaki nitusobora kugamba ngu buli omu arukurolerra eka ye aba nakorra hamu na Ruhanga?

3 Yahwe nagonza tufeeho amaka gaitu. Ekyokurorraho, nikisobora kukwetagisa kukora sente nukwo otunge eby’etaago by’eka yaawe. Baanyina bwenge baingi nikibetagisa kwikara muka nukwo barolerre abaana abakyali bato. Kandi abazaire baitu obubarukuba batarukwesobora, nikisobora kutwetagisa kubarolerra. Ebintu binu nibyetagisa. Baibuli egamba: ‘Baitu omuntu wena obwatalisa abe wenka, nokukira muno abomu njuye, buli ayehakaine okuikiriza, nakira obubi atarukuikiriza.’ (1 Timoseo 5:8) Obw’oraaba oine obujunanizibwa bw’okurolerra eka, n’osobora kuba otarukukorra Yahwe nk’oku wakugondeze. Baitu kinu kitakumaramu amaani! Kisemeza Yahwe obwohikyaho eka yaawe eby’etaago byayo.​—1 Abakolinso 10:31.

4. Abazaire nibasobora bata kwebembeza Obukama, kandi kiki ekibaho obubakora ekintu kinu?

4 Abazaire Abakristaayo nibasobora kukora na Yahwe kakuba bakonyera abaana baabo kweteraho ebigendererwa omu kuheereza Yahwe. Abazaire baingi bakozere ekintu kinu. Ekirugiremu abaana babo bamaliriire nibacwamu kuheereza Yahwe omu buheereza obw’akasumi koona, abandi bacwiremu kugenda n’omu biikaro ebiri hara n’amaka gabo. Abamu nibaheereza nk’abamisani, abandi nk’abapayoniya omu biikaro ebiine obwetaago bw’abatebezi, kandi abandi nibaheereza ha Beseeri. Abaana obubarukuba nibaikara hara, abazaire tibasobora kumara nabo obwire bwingi nk’oku bakugondeze. Baitu bekambisa abaana babo kweyongera kuheereza Yahwe omu biikaro nambere bali. Habwaki? Habwokuba kibaletera okusemererwa obubarora abaana bobo nibebembeza Yahwe. (3 Yohana 4) Abazaire banu behurra nka Hana, ayagambire ngu omwana we Samuiri “ahairweyo” hali Yahwe. Nibehurra ngu kitinisa ky’amaani kukorra hamu na Yahwe omu mulingo gunu.​—1 Samuiri 1:28.

5. Nosobora ota kukonyera ab’oruganda na banyaanya itwe omu kitebe kyawe? (Rora ekisisani ekiri ha rupapura 21.)

5 Obworaaba otaine bujunanizibwa bw’amaani bwokurolerra eka, nosobora kukonyera ab’oruganda nabanyaanya itwe abarwaire, abakuzire omu myaka rundi abaine obwetaago obundi? Rundi n’osobora kukonyera abo abarukubarolerra? Serra omu kitebe kyawe orole nibaha abasobora kwetaaga obukonyezi. Ekyokurorraho, nihasobora kuba haroho munyaanya itwe arukurolerra omuzaire we anyakukuzire omu myaka. N’osobora kumara obwire n’omuzaire wenukwo nauwe akatungaho obwire bw’okukora ebintu ebindi? Rundi n’osobora kukonyera omuntu kwija omu nso’rokano, kugenda kumugurra ebintu, rundi n’osobora n’okubungiraho omuntu omu irwarro. Obworakora ebintu nk’ebi, n’osobora kuba n’okora na Yahwe kugarukamu esaara y’omuntu ondi.​—Soma 1 Abakolinso 10:24.

YOLEKA AMAKUNE

6. Nitusobora tuta kwoleka amakune?

6 Abanyakukorra hamu na Ruhanga bamanyirwe nk’abantu aboleka amakune. Omu Baibuli, ekigambo eky’Oruyonaani ekirukukozesebwa kumanyisa “okukunira” nikimanyisa “kugirra abantu abatutamanyire embabazi.” (Abaheburaniya 13:2) Omu Kigambo kya Ruhanga, nitusobora kusomaho kandi tukegera ha by’okurorraho eby’abantu abayolekere embabazi. (Okubanza 18:1-5) Nikisoboka kandi tusemeriire kukonyera abantu abandi buli mugisa turatunga kukonyera, kababe bali “abomunju yokuikiriza” rundi batali.​—Abagaratiya 6:10.

Tusemeriire kukonyera abantu abandi buli murundi tutunga omugisa gw’okukonyera

7. Tugasirwa tuta obutukunira abo abali omu buheereza obw’akasumi koona?

7 N’osobora kukora na Yahwe obu n’okunira abarukuheereza omu buheereza bw’akasumi koona abarukwetaaga oburaaro. (Soma 3 Yohana 5, 8.) Obworakora oti, nibaija kugasirwa kandi naiwe ogasirwe. Eki Baibuli ekyeta kugarramunugana amaani. (Abarumi 1:11, 12) Wetegereze ekyahikire hali ow’oruganda arukwetwa Olaf. Obwakaba akyali muto, omurolerezo w’ekicweka ow’akaba ataswire akabungira ekitebe kyabo kandi akaba nagonza oburaaro, baitu busaho n’omu omu kitebe akaba nasobora kumukonyera. Olaf akasaba abazaire be abakaba batali Bakaiso ba Yahwe kumwikiriza kuleeta omuroleerezi kwikara omu ka yabo. Bakaikiriza kandi bagambira Olaf ngu uwe akaba naija kuraaraga omu ntebe. Eki nikyo Olaf yakozere, kandi ateyijukye. Wiiki eyiyamazire n’omuroleerezi ekaba nungi muno! Buli nyenkyakara obubabaga nibalya ekyanyenkya babazahoga ebintu ebirukusemeza. Omuroleerezi akekambisa Olaf kandi ekyarugiremu akatandika kuheereza omu buheereza obw’akasumi koona. Emyaka 40 enyakurabireho, Olaf aheeriize nk’omumisaani omu mahanga agatali gamu.

8. Habwaki tusemeriire kugirra abantu abandi embabazi n’obubaraaba batolekere kusiima ha kubanza? Ha ekyokurorraho.

8 Nitusobora kwoleka okugonza abantu abatutamanyire omu miringo nyingi, n’obubarukuba batolekere kusiima ha kubanza. Ekyokurorraho, munyaanya itwe ow’omu ihanga lya Spain akeega Baibuli n’omukazi arukwetwa Yesica ow’akaba naruga omu ihanga lya Ecuador. Kiro kimu obubakab baliyo nibeega, Yesica akatandika kurra kandi yayanga kuculeera. Yesica akagamba ngu obwakaba atakaizire omu Spain, akaba ali munaku muno. Kiro kimu akaba ataine byokulya ebyokuha muhara we oihireho amaizi gonka. Yesica obwakaba nalengaho kugwijagiza omwana we akasaba Ruhanga kumukonyera. Hanyuma y’akasumi kake, Abakaiso ba Yahwe babiri bakabungira Yesica kandi bamuha magazini. Baitu akabatabukira kandi yatemura magazini bamuhaire nagamba ngu: “Binu nibyo ebyokulya ebimurukugonza mpereze muhara wange?” Banyaanya itwe banu bakalengaho kumuhumuza baitu Yesica atabahuliirize. Hanyuma, banyaanya itwe bakasiga ha mulyango gwe ekigega ky’ebyokulya. Hati, obwakaba nayega akaba nacura habwokuba akakyetegereza ngu akanagiriza esaara ye Ruhanga obuyagigarukiremu. Baitu hati Yesica akaba acwiremu kuheereza Yahwe. Mali haroho ebirungi bingi ebyarugiremu habw’abanyaanya itwe banu kuba bagabi.​—Omugambizi 11:1, 6.

KONYERA OMU KUKORA EMIRIMO Y’EKITEBE

9, 10. (a) Abaisareri bakaba baine migisa ki ey’okwehayo kukonyera? (b) Mukasumi kanu, miringo ki ab’oruganda basobora kwehayo kukonyera omu kitebe?

9 Omu busumi obwaire, Abaisareri bakaba baine emigisa erukwahukana ey’okukonyera. (Okuruga 36:2; 1 Ekyebyomubusinge 29:5; Nehemiya 11:2) Omu kasumi kanu, haroho emigisa nyingi ey’okukora nk’omukonyezi obu nohayo obwire, ebintu, hamu n’obukugu kukonyera ab’oruganda nabanyaanya itwe. Kakuba okora eki, noija kutunga okusemererwa kandi Yahwe naija kukuha emigisa.

10 Ekigambo kya Ruhanga nikyekambisa abasaija kukora na Yahwe obu nibaheereza nk’abaheereza rundi abagurusi omu kitebe. (1 Timoseo 3:1, 8, 9; 1 Petero 5:2, 3) Abakora ekintu kinu baba nibagonza kukonyera abandi omu kuramya n’omu bintu ebindi. (Engeso Ezabakwenda 6:1-4) Abagurusi bakakusabire kukonyera ha kutangirra, kukora omu bitabu, kutekaniza ebicweka eby’okutebezaamu, kudabiriza rundi kukora omulimo ogundi gwona? Ab’oruganda abakonyera omu miringo enu bagamba ngu begondeza omu kukora ekintu kinu.

Abo abakonyera omu mirimo y’ekitebe bamalirra batungire abanywani abahyaka (Rora akacweka 11)

11. Munyaanya itwe agasiirwe ata omu kukora ha habyombeko by’ekitebe?

11 Abo abehayo kukonyera omu mulimo gw’okwombeka, bakira kutunga abanywani bahyaka. Munyaanya itwe omu arukwetwa Margie amazire emyaka 18 nakonyera omu kwombeka Ebyombeko by’Obukama. Nambere haba okwombeka, afaaho banyaanya itwe abakyali bato kandi abakonyiire omu kubatendeka. Nagamaba ngu, kukora omulimo gunu guli gumu ha miringo eitusobora kugarramungana amaani. (Abarumi 1:12) Kandi obuyatungire ebizibu mubwomeezi bwe, abanywani abatungire obwabaire nakora omu kwombeka nubo bamugarwiremu amaani. Wakehayoga kukonyera omu mulimo gw’okwombeka ebyombeko by’ekitebe? N’osobora kukonyera n’obworaaba ataine obukugu bwona omu kwombeka.

12. N’osobora ota kukonyera hanyuma y’ebigwererezi kubaho?

12 Omulingo ogundi ogutusobora kukora na Yahwe nukwo kukonyera ab’oruganda obubahikwaho ebigwererezi. Ekyokurorraho, nitusobora kuhayo sente. (Yohana 13:34, 35; Engeso Ezabakwenda 11:27-30) Omulingo agundi ogutusobora kukonyera nukwo kusemeza rundi kuddabiriza ebisisirwe ebigwererezi. Munyaanya itwe arukwetwa Gabriela kuruga omu ihanga lya Poland, akasemererwa muno obuyarozere ab’oruganda kuruga omu bitebe ebindi baizire kumukonyera hanyuma y’enju ye kusiiswa okusandaara kw’amaizi. Obwatekerezaho ebiyarabiremu, tafaayo habw’ebintu ebiyaferiirwe baitu ateeka omutima ha bintu ebiyatungire. Nagamba ngu: “Ebinarabiremu nibingumya ngu kuba omu kitebe Ekristaayo guli mugisa gw’amaani kandi nuho tutungira okusemererwa.” Nabandi baingi abatunga obukonyezi hanyuma y’ebigwererezi nabo nukwo behurra. Kandi boona abakora na Yahwe omu kukonyera ab’oruganda na banyaanya itwe banu, batunga okusemererwa n’okumarwa.​—Soma Engeso Ezabakwenda 20:35; 2 Abakolinso 9:6, 7.

13. Tugumya tuta okugonza kwaitu hali Yahwe obutwehayo kukonyera abandi? Bazaaho ekyokurorraho.

13 Munyaanya itwe arukwetwa Stephanie hamu n’abatebezi abandi abali omu kiikaro kye bakakorra hamu na Ruhanga obu nibakonyera Abakaiso ba Yahwe abasuhukiire omu ihanga lya Amerika habw’obulemu omu mahanga gaabo. Bakakonyera abasuhuki banu kutunga amaju hamu n’ebyokukozesa eby’omunju. Nagamba ati: “Kitusemeza muno kubarora baine okusemererwa n’okusiima habw’okugonza okubolekwa oruganda orw’ensi yoona. Ab’oruganda banu batekereza ngu tubakonyiire kandi kunu nubo batukonyiire. Okugonza, obumu, okwikiriza, hamu nokwesiga Yahwe ebiboleka bigumize okugonza kwaitu hali Yahwe, kandi kinu kituletiire kweyongera kusiima ebintu byona ebitutunga kurabira omu kitebe.”

YONGERA HA BUHEEREZA BWAWE HALI YAHWE

14, 15. (a) Isaya akaba aine entekereza ya mulingo ki? (b) Abakristaayo nibasobora kwoleka bata ngu baine entekereza nk’eya Isaya?

14 Wakugondeze kweyongera kukora na Yahwe? Nosobora kugenda nambere hali obwetaago bw’abatebezi? Gali mananu ngu tikirukwetagisa kugenda hara kwoleka ngu oli mugabi. Baitu haroho ab’oruganda na banyaanya itwe abarukusobora kukora ekintu eki. Baine entekereza nk’eya Nabbi Isaya. Yahwe obuyakagwize ngu: “Ndituma oha, kandi noha alitugendera?” Isaya akagamba ati: “Nyowe ndi hanu; tuma nyowe” (Isaya 6:8) Oyetegekere kandi n’osobora kukonyera omu kitebe kya Yahwe? N’osobora kukonyera omu miringo ki?

15 Yesu akabazaaho omulimo ogw’okutebeza n’okwegesa ati: “Ebyokugesa biingi mali, baitu abakozi bake. Nukwo musabege Omukama wokugesa, atume abakozi omu byokugesabye.” (Matayo 9:37, 38) N’osobora kuheereza nka payoniya omu biikaro nambere hali obwetaago obw’abatebezi? Rundi haroho omuntu ow’osobora kusagika kukora ekintu kinu? Ab’oruganda na banyaanya itwe bahurra ngu omulingo omurungi gw’okwolekamu okugonza kwabo hali Yahwe hamu n’abataahi babo, nukwo kuheereza nka bapayoniya omu biikaro nambere hali obwetaago bwabatebezi. N’osobora kutekerezaaho emiringo endi kusobora kwongera ha buheereza bwawe? Obworakora ekintu kinu, noija kuba n’okusemererwa.

16, 17. Miringo ki endi ey’osobora kwongera ha buheereza bwawe hali Yahwe?

16 Wakugondeze kuheereza ha Beseeri rundi kukonyera omu mulimo gw’okwombeka ebyombeko habw’ekiro nka kimu rundi nka wiiki? Ekitebe kya Yahwe kiikara nikyetaaga abantu abetegekere kugenda kuheereza nambere hali obwetaago kandi abarukusobora kukora buli mulimo ogurabahebwa n’obu kiraaba ngu nibasobora kuba baine obukugu omu kukora emirimo endi. Omuntu wena anyakwetegekere kwefereza kandi akaheereza honahona nambere hali obwetago w’omuhendo hali Yahwe.​—Zabuli 110:3.

17 Wakugondeze kutendekwa nukwo oyeyongere kuheereza Yahwe? N’osobora kusaba kugenda omu Isomero ely’Abatebezi ab’Obukama. Isomero linu litendeka ab’oruganda na banyaanya itwe abakuzire omu by’omwoyo abasangirwe nibakora omu buheereza bw’akasumi koona, nukwo ekitebe kibakozese omu mulingo ogurukukiraho. Abo abagenda omu isomero linu baine kuba betegekere kuheereza honahona nambere baratumwa. Wakugondeze kwongera ha buheereza bwawe omu mulingo gunu?​—1 Abakolinso 9:23.

18. Birungi ki ebiruga omu kukorra hamu na Yahwe buli kiro?

18 Habwokuba tuli bantu ba Yahwe, tuli bantu barungi, bagabi, bembabazi kandi twine okugonza. Tufaahongana buli kiro. Kinu kituletera okusemererwa hamu n’obusinge. (Abagaratiya 5:22, 23) N’obworaaba oli omu nyikara ya mulingo ki, noija kuba n’okusemererwa kakuba okorra hamu na Yahwe kandi okahondera eky’okurorraho kye eky’okuba mugabi.​—Enfumo 3:9, 10.