Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 32

Leka Okugonza Kwawe Kweyongere

Leka Okugonza Kwawe Kweyongere

“Nikyo ndukusaba nti okugonza kwanyu kweyongereyongerege okusaga.”​—BAF. 1:9.

EKIZINA 106 Kukurakuraniza Okugonza

EBITURAYEGA *

1. Nibaha abaakonyire kutandikaho ekitebe eky’omu Firipi?

OMUKWENDA Paulo, Sira, Luka, hamu na Timoseo obubahikire omu Firipi, ekiikaro ekyali kiri hansi y’obulemi bwa Roma, abantu baingi baali nibagonza kumanya amakuru amarungi. Ab’oruganda banu bbana kandi abekambi nubo bakonyire kutandikaho ekitebe omu kiikaro kinu kandi abegeswa bakatandika kusorrokana hamu. Nikisobora kuba ngu basorrokaniraga omu nju y’omukazi ow’amakune arukwetwa Ludiya.​—Eng. 16:40.

2. Ekitebe eki kikatunga kizibu ki?

2 Hanyuma y’akasumi kake ekitebe kinu kikatunga ekizibu ky’amaani. Sitaani akaletera abanyanzigwa b’amananu kutandika kuhakaniza omulimo gw’okutebeza ogwali nigukorwa Paulo n’abakaba ali nabo. Paulo na Sira bakabakwata, babateera kibboko kandi babata omu nkomo. Baitu obubabalekiire, bakabungira abegeswa abahyaka kandi babagarramu amaani. Hanyuma Paulo, Sira, hamu na Timoseo bakaruga omu rubuga runu baitu nikizooka ngu Luka akasigarayo. Ab’oruganda n’abanyaanya itwe abahyaka banu baali nibagenda kukora ki? Yahwe akabaha omwoyo ogurukwera gw’abakonyera kugumizaamu nibamuheereza n’obwekambi. (Baf. 2:12) Nahabweki Paulo akaba ahikire kubesiimisa.

3. Kusigikirra ha Abafiripi 1:9-11, bintu ki Paulo ebiyasabire hali Yahwe?

3 Hanyuma y’emyaka nka ikumi kurabaho, Paulo akahandikira ekitebe eky’omu Firipi ebbaruha. N’osobora kumanya omulingo Paulo akaba nagonza ab’oruganda kakuba osoma ebbaruha enu. Akabagambira ati: “[Nimbagonza] muno omu kuganja kwa Kristo Yesu.” (Baf. 1:8) Akongera yahandika nagamba ngu yabasabiraga. Akasaba Yahwe kubakonyera nukwo beyongere kugonzangana, kwebembeza ebintu ebirukukira obukuru, kwikara bataine kamogo, kwerinda kutabaijura abandi, n’okwikara nibaana ebyana eby’okuhikirra. Mali naitwe ebigambo bya Paulo nibisobora kutugasira omu kasumi kanu. Nahabweki leka tusome ebi Paulo yahandiikire Abafiripi. (Soma Abafiripi 1:9-11.) * Nitwija kubazaaho ensonga eziyabalizeeho kandi turole omulingo zisobora kutugasira.

LEKA OKUGONZA KWAWE KWEYONGERE

4. (a) Kusigikirra ha 1 Yohana 4:9, 10, Yahwe akoleka ata ngu natugonza? (b) Tusemeriire kugonza Ruhanga kwingana nkaha?

4 Yahwe akatwoleka ngu natugonza muno obuyahaireyo Omwana we kwija omu nsi kuhayo obwomeezi bwe habw’ebibi byaitu. (Soma 1 Yohana 4:9, 10.) Okugonza okwingi Yahwe okuyatwolekere kutuletera kumugonza. (Bar. 5:8) Tusemeriire kugonza Ruhanga kwingana nkaha? Yesu akagarukamu ekikaguzo kinu obuyagarukiremu Omufalisaayo ati: “Gonza [Yahwe] Ruhanga wawe nomutima gwawe gwona, nobwomezi bwawe bwona, namagezi gwawe gona.” (Mat. 22:36, 37) Tusemeriire kugonza Ruhanga n’omutima gwaitu gwona. Kandi okugonza kwaitu kusemeriire kweyongera buli kiro. Paulo akagambira Abafiripi ngu okugonza kwabo kusemeriire ‘kweyongera kusaaga.’ Nitusobora tuta kweyongera kugonza Ruhanga?

5. Nitusobora tuta kweyongera kugonza Ruhanga?

5 Kusobora kugonza Ruhanga tusemeriire kumumanya kurungi. Baibuli negamba eti: “Atarukugonza tamanyire Ruhanga: baitu Ruhanga nukwo kugonza.” (1 Yoh. 4:8) Omukwenda Paulo akakyoleka ngu okugonza kwaitu hali Ruhanga kweyongera obutumumanya kandi tukamwetegereza kurungi. (Baf. 1:9) Obutwatandikire kwega Baibuli, tukatandika kugonza Yahwe n’obukiraaba ngu twali tumanyire bike ebirukumukwataho. Obutwayeyongire kwega ebirukumukwataho tukeyongera kumugonza. Enu niyo ensonga habwaki kikuru muno kusoma Baibuli buli kiro n’okwecumitirizaaho ebitusomere.​—Baf. 2:16.

6. Kusigikirra ha 1 Yohana 4:11, 20, 21, okugonza kwaitu hali Ruhanga obukuraaba kuli kw’okweyongera, nibaha abatusemeriire kugonza?

6 Okugonza okwingi Yahwe okw’atwinire nikwija kutuletera kugonza ab’oruganda n’abanyaanya itwe. (Soma 1 Yohana 4:11, 20, 21.) Nitusobora kutekereza ngu kyanguhire kugonza ab’oruganda n’abanyaanya itwe. Habwokuba itwena turamya Yahwe kandi twekamba kwegera ha miringo ye. Tuhondera ekyokurorraho kya Yesu, ow’akaba aine okugonza kw’amaani y’ahika n’okuhayo obwomeezi bwe ha bwaitu. Baitu obumu nikisobora kutugumira kworobera ekiragiro eky’okugonzangana. Tekerezaaho eky’abaireho omu kitebe eky’omu Firipi.

7. Obuhabuzi Paulo y’ahaire Ewodiya na Suntuke nibutwegesa ki?

7 Ewodiya na Suntuke baali baheereza ba Yahwe abekambi kandi “bakakora emirimo hamu” n’omukwenda Paulo. Baitu nikizooka abakazi banu bakatunga obutaikiranganiza bw’abaletera kunobangana. Paulo obuyahandikiire ekitebe kinu nambere abakazi banu bakaba bali, akababazaaho kandi y’abatererra “okutekereza ekigambo kimu.” (Baf. 4:2, 3) Paulo akarora nikyetagisa n’okuha ekitebe kyona obuhabuzi bunu: “Mukolege byona hataro okuhyema nokutera empaka.” (Baf. 2:14) Busaho kugurukyagurukya obuhabuzi Paulo yahaire bukakonyera banyaanya itwe banu hamu n’ekitebe kyona kweyongera kugonzangana.

Habwaki tusemeriire kwikara nitutekerezaaho emiringo enungi ey’ab’oruganda? (Rora akacweka 8) *

8. Kiki ekisobora kutulemesa kugonza ab’oruganda kandi kiki ekisobora kutukonyera?

8 Nka Ewodiya na Suntuke, nitusobora kuta muno omutima ha nsobi z’ab’oruganda kikatuletera kulemwa kubagonza. Tusemeriire kukijuka ngu itwena tusobya buli kiro. Kakuba tuta omutima ha nsobi z’ab’oruganda nikiija kutuletera kuleka kubagonza. Ekyokurorraho, kakuba ow’oruganda ayebwa kwija kutukonyera kuyonja Ekyombeko ky’Obukama, nitusobora kubiihirwa. Kakuba tutandika kutekerezaaho n’ensobi ezindi eziyakozere, ekiniga kyaitu nikiija kweyongera kandi okugonza okutumwinire kukeehe. Kakuba otunga obutaikiranganiza n’ow’oruganda, kirungi otekerezeeho kinu: Yahwe arora ensobi zaitu hamu n’ez’ow’oruganda ogu. Baitu n’obwaraaba azirora, aikara n’atugonza kandi nauwe n’amugonza. Nahabweki tusemeriire kuhondera ekyokurorraho kya Yahwe eky’okugonza kandi omutima tuguteeke ha miringo enungi ey’ab’oruganda bagenzi baitu. Obutwekamba kugonza ab’oruganda bagenzi baitu, tweyongera kuba n’obumu.​—Baf. 2:1, 2.

“EBINTU EBIRUKUKIRAYO OBUKURU”

9. Ebimu ha bintu “ebirukukirayo obukuru” Paulo ebiyabalizeeho omu bbaruha ye hali Abafiripi nibyo biha?

9 Yahwe akaragira Paulo kugambira Abakristaayo omu Firipi ‘kumanya ebintu ebirukukirayo obukuru.’ Kandi naitwe nikyo tusemeriire kukora. (Baf. 1:10, NW) Ebintu ebirukukirayo obukuru nibitwarramu kweza ibara lya Yahwe, kuhikiriza ebigendererwa bye, hamu n’obusinge n’obumu omu kitebe. (Mat. 6:9, 10; Yoh. 13:35) Obutwebembeza ebintu binu omu bwomeezi bwaitu, twoleka ngu nitugonza Yahwe.

10. Kiki ekitusemeriire kukora kwikara tutaine kamogo koona?

10 Paulo akongera yagamba ngu titusemeriire kuba “n’akamogo koona.” Kinu tikirukumanyisa ngu tusemeriire kuba abahikiriire. Tikirukusoboka kutaba n’akamogo koona nka Yahwe. Baitu Yahwe naija kuturora nk’abataine kamogo koona kakuba twekamba kumugonza kandi tukebembeza ebintu ebirukukirayo obukuru. Omulingo ogumu ogutusobora kwolekamu ngu nitugonza Yahwe nukwo kwetantara kutabaijura abandi.

11. Habwaki tusemeriire kwetantara kutabaijura abandi?

11 Obuhabuzi oburukugamba ngu tutatabaijura abandi bukuru muno. Nitusobora tuta kutabaijura abandi? Kinu kisobora kubaho kuraba omu bintu ebitucwamu kwesemeza nabyo, omulingo tujwaramu rundi omulimo ogutucwamu kukora. Nitusobora kuba tutarukukora ebintu bibi. Baitu kakuba ebiturukukora biba nibitabaijura ow’oruganda rundi munyaanya itwe, eki kibi muno. Yesu akagamba ngu kakuba tutabaijura ow’oruganda akaleka kuheereza Yahwe, kyakubaire kirungi batubohe orubengo orukooto muno omu bikya kandi batunage omu nyanja.​—Mat. 18:6.

12. Ekyokurorraho ky’ow’oruganda na mukazi we abarukuheereza nka bapayoniya nikitwegesa ki?

12 Tekerezaaho omulingo ow’oruganda na mukazi we abarukuheereza nka bapayoniya baahondire okutererra kwa Yesu. Omu kitebe ekibaali nibaheerezamu, haali harumu ow’oruganda na mukazi we abaali bakaruga kubatizibwa kandi abaakuliire omu maka agarumu ebiragiro bingi. Abakristaayo abahyaka banu baali nibaikiriza ngu tikihikire omuheereza wa Yahwe kugenda kurora filimu rundi kurora filimu yoona n’obweraaba etarumu ebikorwa ebibi. Bakabiihirwa muno obubakimanyire ngu bapayoniya banu baali barozere filimu. Bapayoniya banu obubakimanyire, batongere kugenda kurora filimu kuhikya Abakristaayo banu abakyaka obubakuzire omu by’omwoyo kandi batendeka kurungi omuntu wabo ow’omunda. (Baheb. 5:14) Omu mulingo gunu, bapayoniya banu bakakyoleka ngu nibagonza ow’oruganda na mukazi omu bigambo n’omu bikorwa.​—Bar. 14:19-21; 1 Yoh. 3:18.

13. Nitusobora tuta kuletera omuntu kugwa omu kibi?

13 Omulingo ogundi ogutusobora kutabaijuramu bagenzi baitu nukwo kubasoonasoona kukora ekibi. Kinu nikisobora kubaho kita? Tekerezaaho ekyokurorraho kinu. Omwegi wa Baibuli amazire obwire bwingi natamu amaani kuleka obutamiizi kandi ahika abuleka. Kandi kwetantara ebigumire acwamu kugarugiraho kimu. Hanyuma akurakurana bwango kandi abatizibwa. Kiro kimu, Omukristaayo araliza ow’oruganda onu kwija omu ka ye kandi amwesengereza kunywaho kake nagamba ngu: “Hati oli Mukristaayo; oine omwoyo gwa Yahwe. Kandi kimu ha byana by’omwoyo nukwo kwetanga. Nk’oku nosobora kwetanga, hati torukwija kunywa ekihinguraine.” Kanikiba kibi muno kuba ow’oruganda omuhyaka onu ahuliiriza obuhabuzi bunu obubi kandi akongera akafooka mutamiizi!

14. Ensorrokano zaitu zitukonyera zita kuhondera obuhabuzi obuli omu Abafiripi 1:10?

14 Ensorrokano zaitu zitukonyera omu miringo nyingi kuhondera obuhabuzi obuli omu Abafiripi 1:10. Ogw’okubanza, ebitwega omu nsorrokano bitukonyera kumanya ebintu Yahwe arora nk’ebirukukirayo obukuru. Ogwakabiri, tumanya emiringo tusobora kuta omu nkora ebitwegere kandi kinu kitukonyera kwikara tutaine kamogo koona. Kandi ogwakasatu, itwena twega “okugonzangana, nokukora engeso ezisemiire.” (Baheb. 10:24, 25) Ab’oruganda obubatugarramu amaani, tweyongera kubagonza kandi n’okugonza Yahwe. Obutugonza Yahwe hamu n’ab’oruganda n’omutima gwaitu gwona, twetantara ekintu kyona ekisobora kutabaijura bagenzi baitu.

LEKA TWIJULE “EBYANA BYOKUHIKIRRA”

15. Nikimanyisa ki ‘kwijura ebyana eby’okuhikirra’?

15 Paulo akesengereza Yahwe akonyere Abafiripi baijule ‘ebyana byokuhikirra.’ (Baf. 1:11) Busaho kugurukyagurukya “ebyana byokuhikirra” byali nibitwarramu kugonza kwabo hali Yahwe hamu n’okugonza abantu abandi. Kandi byali nibitwarramu kugambira abantu abandi ha kwikiriza kwabo omuli Yesu hamu n’okunihira kwabo. Omu Abafiripi 2:15 Paulo akakozesa ebigambo, “[nimwaka] nketabaza omunsi.” Ebigambo binu nibitwijukya ebigambo bya Yesu obuyayesere abegeswa be “musana ogwensi.” (Mat. 5:14-16) Yesu akaragira abahondezi be kufoora abantu “abegeswa” kandi y’ayongera y’abagambira ngu baali nigenda kufooka ‘bakaiso be . . . kuhika ha mpero z’ensi.’ (Mat. 28:18-20; Eng. 1:8) Obutwekamba muno omu mulimo gunu omukuru, twana “ebyana ebyokuhikirra.”

Paulo asibiirwe omu nju nk’omunyankomo omu Roma, Paulo nahandiikira ekitebe kya Firipi ebbaruha. Omu kasumi ako, Paulo akozesa buli mugisa gwona kutebeza abalinzi hamu naabo abaijaga kumubungira (Rora akacweka 16)

16. Ekyahandiikirwe ekiri omu Abafiripi 1:12-14 nikyoleka kita ngu nitusobora kwaka nk’etabaza n’obuturukuba tuli omu nyikara ezigumire? (Rora ekisisani ekya ha kyesweko.)

16 Buli nyikara yoona ei turumu nitusobora kwaka nk’etabaza. Obumu ebintu ebisobora kuzooka nk’ebiratulemesa kutebeza nibyo bimu ebisobora kutusobozesa kutebeza. Ekyokurorraho, Omukwenda Paulo nambere yahandikiire ebbaruha ye hali Abafiripi akaba asibiirwe nk’omunyankomo omu nju. Baitu kinu kitamutange kutebeza abaserikale abamulindaga hamu n’abantu abaijaga kumurora. Paulo akatebeza n’obwekambi n’obwaraaba akaba ali omu nyikara enu kandi kinu kikagarramu ab’oruganda amaani kandi kyabakonyera kutunga obumanzi ‘obw’okugamba ekigambo kya Ruhanga batarukutiina.’​—Soma Abafiripi 1:12-14; 4:22.

Ikara n’oserra emiringo ey’osobora kukozesa kutebeza (Rora akacweka 17) *

17. Bazaaho ekyokurorraho eky’omu kasumi kanu ekirukwoleka nk’oku nikisoboka kutebeza omu nyikara ey’egumire.

17 Ab’oruganda n’abanyaanya itwe baingi bahondiire ekyokurorraho kya Paulo eky’okuba mumanzi. N’obubaraaba nibaikara omu mahanga nambere bataine bugabe obw’okutebeza omu rwijwire, rundi nju ha nju, batunga emiringo endi ey’okutebezaamu amakuru amarungi. (Mat. 10:16-20) Omu ihanga limu nambere omulimo gwaitu gutangirwe, omuroleerezi w’ekicweka akaha ab’oruganda amagezi kutebeza abanyabuzaale babo, abataahi, abeegi bagenzi babo, abakozi bagenzi babo hamu n’abantu barukumanya. Omu myaka ebiri yonka ebitebe omu kicweka kinu bikeyongera muno. Nitusobora kuba nitwikara omu nsi nambere twine obugabe obw’okutebeza. Baitu ekyokurorraho eky’ab’oruganda banu nikisobora kutukonyera. Naiwe obw’orayekamba kutebeza, Yahwe naija kukusobozesa kukora omulimo gunu n’obukiraaba kitanguhire.​—Baf. 2:13.

18. Kiki kitusemeriire kucweramu kimu kukora?

18 Kanu nuko akasumi nambere tusemeriire kucweramu kimu kuhondera obuhabuzi obuli omu bbaruha Paulo yahandiikire Abafiripi. Tusemeriire kwebembeza ebintu ebirukukira obukuru, kwikara tutaine kamogo, kwerinda kutabaijura abandi, kandi n’okwijura ebyana eby’okuhikirra. Binu nibiija kutukonyera kweyongera kugonza Isiitwe Yahwe ow’okugonza n’okumuhaisa ekitiinisa.

EKIZINA 17 “Ningonza”

^ kac. 5 Omu kasumi kanu tusemeriire kweyongera kugonza muno ab’oruganda bagenzi baitu kukira na kara. Ebbaruha Paulo yahandikiire Abafiripi n’etukonyera kumanya omulingo tusobora kweyongera kugonza ab’oruganda, n’omu kasumi nambere kitanguhire kwoleka okugonza.

^ kac. 3 Abafiripi 1:10 (NW): Nukwo mumanye ebintu ebirukukirayo obukuru, musobole kutaba n’akamogo koona kandi mutatabaijura abandi kuhikya ha kiro kya Kristo.

^ kac. 55 KUSOBORRA EBISISANI: Ab’oruganda nibayonja Ekyombeko ky’Obukama, baitu Joe aleka kukora atandika kubaza n’oworuganda hamu na mutabani we. Kinu kibiihiza muno Mike, ow’oruganda ow’aliyo nakora. Atekereza ati: ‘Joe nauwe asemeriire kuba nakora omu kiikaro ky’okubaza.’ Hanyuma, Mike ayetegereza omulingo Joe n’akonyera munyaanya itwe omukaikuru. Kinu kimusemeza kandi kimuleetera kutandika kutekerezaaho emiringo ya Mike enungi.

^ kac. 59 KUSOBORRA EBISISANI: Omu ihanga nambere Abakaiso ba Yahwe batarukwikirizibwa kutebeza, ow’oruganda akozesa amagezi kutebeza omuntu ow’amanyire. Kandi ow’oruganda obw’ahika ha mulimo, akozesa akasumi ke ak’okuhumuraho kutebeza omukozi mugenzi we.