Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 34

Oine Ekiikaro omu Kitebe kya Yahwe!

Oine Ekiikaro omu Kitebe kya Yahwe!

“Baitu nkomubiri okuguli ogumu, kandi nkokugunyina ebicweka bingi, kandi ebicweka byona ebyomubiri nobubiri bingi guba mubiri gumu, nukwo na Kristo.”​—1 KOL. 12:12.

EKIZINA 101 Kukorra Hamu omu Bumu

EBITURAYEGA *

1. Twine mugisa ki ogw’amaani?

KATWINE omugisa gw’amaani kuba omu kitebe kya Yahwe! Tuli omu rugonjo orurungi orw’eby’omwoyo orwijwiremu abantu ab’obusinge, kandi abasemeriirwe. Iwe oine kiikaro ki omu kitebe?

2. Kyokurorraho ki omukwenda Paulo yakozeseze omu bbaruha enyingi eziyahandiikire eziri omu Baibuli?

2 Nitusobora kwega bingi ha isomo linu kuruga ha kyokurorraho omukwenda Paulo yakozeseze omu bbaruha nyingi eziyahandiikire eziri omu Baibuli. Omu bbaruha zinu zoona, Paulo akalengesaniza ekitebe n’omubiri gw’omuntu. Kandi akalengesaniza abantu omu kitebe n’ebicweka by’omubiri.​—Bar. 12:4-8; 1 Kol. 12:12-27; Bef. 4:16.

3. Masomo ki asatu agaturukwija kubazaaho omu kicweka kinu?

3 Omu kicweka kinu nitwija kubazaaho amasomo asatu amakuru agatusobora kwega omu kyokurorraho kya Paulo. Ery’okubanza, nitwija kwega ngu buli omu omuliitwe aine ekiikaro * omu kitebe kya Yahwe. Eryakabiri, nitwija kubazaaho ekitusobora kukora kakuba kitugumira kumanya ekiikaro kyaitu omu kitebe. Kandi eryakasatu, nitwija kubazaaho ensonga habwaki tusemeriire kwikara nitwekamba kuhikiriza omulimo Yahwe atuhaire omu kitebe.

BULI OMU OMULI ITWE AINE OMULIMO OGW’OKUKORA OMU KITEBE KYA YAHWE

4. Kiki ekiturukwega kuruga omu Abarumi 12:4, 5?

4 Isomo ery’okubanza eritusobora kwega omu kyokurorraho kya Paulo niryo ngu buli omu omuli itwe aine ekiikaro ky’amaani omu ka ya Yahwe. Paulo atandika ekyokurorraho kye nagamba ati: “Nkokutunyina ebicweka bingi omu mubiri gumu, kandi ebicweka byona tibinyina omulimo gumu: nukwo itwe abaingi tuba tuti omubiri gumu omu Kristo, kandi itwena tuteraine ahamu nkebicweka itwenka naitwenka.” (Bar. 12:4, 5) Paulo akaba namanyisa ki? N’obukiraaba ngu itwena omu kitebe tukora emirimo ey’embaganiza, itwena tuli b’omugaso.

N’obukiraaba ngu nitukora emirimo erukwahukana omu kitebe, itwena tuli b’omugaso (Rora akacweka 5-12) *

5. Bisembo ki Yahwe eby’ahaire ekitebe?

5 Obworukutekerezaaho abantu abaine ekiikaro omu kitebe, nosobora kwanguha kutekereza abo abarukwebembera. (1 Bas. 5:12; Baheb. 13:17) Ky’amananu ngu kurabira omu Yesu, Yahwe akaha ekitebe kye “abantu ebisembo.” (Bef. 4:8) “Ebisembo” binu nibitwarramu ab’oruganda abali h’Akatebe Akalemi, abakonyezi b’Akatebe Akalemi, ab’oruganda abarukuheereza h’Akatebe k’Itaagi, abaroleerezi b’ebicweka, abegesa omu masomero ag’Obukama, abagurusi hamu n’abaheereza omu kitebe. Ab’oruganda banu boona bakomwa omwoyo ogurukwera kurolerra entaama za Yahwe ez’omuhendo kandi bagumya ekitebe.​—1 Pet. 5:2, 3.

6. Kusigikirra ha 1 Abasesalonika 2:6-8, ab’oruganda abakomerwe omwoyo ogurukwera, bekamba kukora ki?

6 Ab’oruganda banu bakomwa omwoyo ogurukwera nukwo basobole kukora emirimo ey’erukwahukana. Nk’oku ebicweka by’omubiri ebirukwahukana nk’emikono n’amaguru, bikora kukonyera omubiri gwona, nikyo kimu n’ab’oruganda banu bakora n’amaani kukonyera ekitebe kyona. Tibeserurra ebitiinisa, baitu bekamba kugarramu amaani ab’oruganda na banyaanya itwe. (Soma 1 Abasesalonika 2:6-8.) Nitusiima muno Yahwe habw’okutuha ab’oruganda banu abarukwebembeza ebyetaago by’abandi hatali eby’abo!

7. Baingi hali abo abali omu buheereza obw’akasumi koona batunga migisa ki?

7 Abamu omu kitebe nibasobora kukomwa kuheereza nk’abamisani, bapayoniya ab’embaganiza, rundi bapayoniya ab’akasumi koona. Kandi ab’oruganda na banyaanya itwe abamu omu nsi yoona bacwiremu kukozesa obwire bwabo bwona kutebeza n’okufoora abantu abegeswa. Habw’okukora kinu, bakonyire abantu baingi kufooka abegeswa ba Kristo. N’obukiraaba ngu abatebezi banu ab’akasumi koona tibakira kuba n’ebintu bingi, Yahwe abahaire emigisa nyingi omu bwomeezi bwabo. (Mar. 10:29, 30) Nitugonza muno ab’oruganda na banyaanya itwe banu kandi kitusemeza muno kuheereza nabo omu kitebe! 

8. Habwaki buli mutebezi wena ow’amakuru amarungi w’omuhendo hali Yahwe?

8 Tugambe ngu ab’oruganda abaine obujunanizibwa n’abaheereza ab’akasumi koona nubo bonka abaine ekiikaro omu kitebe? Nangwa! Buli mutebezi wena ow’amakuru amarungi w’omugaso hali Yahwe hamu n’ekitebe. (Bar. 10:15; 1 Kol. 3:6-9) Habwokuba kimu ha bigendererwa ebikuru eby’ekitebe nikyo eky’okufoora abantu abegeswa ba Mukama waitu Yesu Kristo. (Mat. 28:19, 20; 1 Tim. 2:4) Abatebezi boona omu kitebe ababatiziibwe n’abatakabatiziibwe, balengaho kwebembeza omulimo gunu ogw’okutebeza omu bwomeezi bwabo.​—Mat. 24:14.

9. Habwaki banyaanya itwe Abakristaayo b’omuhendo muno hali itwe?

9 Yahwe aha banyaanya itwe Abakristaayo ekiikaro eky’ekitinisa omu kitebe. Banyina bwenge, bamaama, abafaakati, hamu na banyaanya itwe abatali omu buswere abaheereza Yahwe n’obwesigwa, b’omuhendo muno hali uwe. Baibuli ebazaaho abakazi baingi abaasemiize Ruhanga. Neyoleka ngu bakatuteraho ekyokurorraho ekirungi eky’okwoleka amagezi, okwikiriza, obwekambi, obumanzi, okugaba, hamu n’ebikorwa ebindi ebirungi. (Luk. 8:2, 3; Eng. 16:14, 15; Bar. 16:3, 6; Baf. 4:3; Baheb. 11:11, 31, 35) Nitusiima muno Yahwe habw’abakazi Abakristaayo abali omu bitebe byaitu abarukwoleka emiringo nk’enu!

10. Habwaki abakuzire omu myaka b’omuhendo muno hali itwe?

10 Twine omugisa gw’amaani kuheereza hamu n’Abakristaayo abakuzire omu myaka. Omu bitebe ebimu harumu ab’oruganda na banyaanya itwe abakuzire omu myaka abakozeseze obwomeezi bwabo bwona kuheereza Yahwe n’obwesigwa. Abandi nibasobora kuba nubwo barugire kwega amananu. Abakuzire omu myaka banu boona nibasobora kuba nibatalibanizibwa obuceke obuletwa obukuru. Obuceke bunu nibusobora kubaletera kukora kake omu kitebe hamu n’omu mulimo ogw’okutebeza. Baitu, bekamba nk’oku barukusobora omu buheereza, kandi bakozesa amaani gaabo goona kugarramu abandi amaani n’okubatendeka! Kandi tubegeraho bingi. Mali b’omuhendo muno hali Yahwe hamu na itwe.​—Nfu. 16:31.

11-12. Abato omu kitebe kyanyu bakugarwiremu bata amaani?

11 Tekerezaaho n’abato baitu omu kitebe. Nibaraba omu bizibu bingi habw’okukurra omu nsi erukulemwa Sitaani kandi erukuhondera entekereza ze embi. (1 Yoh. 5:19) Baitu kitugarramu muno amaani obuturora abato baitu banu nibagarukamu omu nsorrokano, nibatebeza, kandi nibooleka obumanzi obubaba nibarwanirra enyikiriza zaabo. Mali abato mwine ekiikaro ky’amaani omu kitebe kya Yahwe!​—Zab. 8:2.

12 Ab’oruganda na banyaanya itwe abamu, kibagumira kwikiriza ngu b’omugaso omu kitebe. Kiki ekisobora kutukonyera kumanya ngu twine ekiikaro omu kitebe? Leka turole.

MANYA EKIIKARO KYAWE OMU KITEBE

13-14. Habwaki abamu nibasobora kwehurra ngu tibali b’omugaso omu kitebe?

13 Wetegereze isomo eryakabiri eriturukwega kuruga omu kyokurorraho kya Paulo. Nabazaaho ekizibu eky’abaingi baine omu kasumi kanu; nikibagumira kwikiriza ngu b’omugaso omu kitebe. Paulo nahandiika ati: “Ekigere obukiraba nikigamba ngu nyowe ntindi omukono, nukwo ntali ekicweka kyomubiri, habweki tikiri kyomubiri? Rundi okutu obukuraba nukugamba ngu nyowe ntindi eriso, nukwo ntali ekicweka kyomubiri, habweki tikiri kyomubiri?” (1 Kol. 12:15, 16) Nsonga ki Paulo ey’akaba natwegesa?

14 Kakuba oyerengesaniza n’abandi omu kitebe nosobora kutandika kutekereza ngu toli w’omugaso. Abamu omu kitebe nibasobora kuba baine obukugu omu kwegesa, omu kutekaniza kurungi ebintu, rundi omu kuhuumuza n’okugarramu abandi amaani. Obundi n’osobora kuba n’oyehurra ngu toine bukugu nkabo. Kinu nikyoleka ngu oli mwebundaazi kandi muculeezi. (Baf. 2:3) Baitu wegendereze. Kakuba oikara noyerengesaniza naabo abaine ebisembo eby’embaganiza, noija kuhwamu amaani. Nosobora n’okutandika kwehurra ngu toine kiikaro kyona omu kitebe. Kiki ekisobora kukukonyera kurwanisa enyehurra nk’egi?

15. Kusigikirra ha 1 Abakolinso 12:4-11, kiki ekitusemeriire kumanya ha kisembo kyona ekitusobora kuba twine?

15 Tekerezaaho ensonga enu: Yahwe akaha Abakristaayo abamu omu kyasa eky’okubanza ebisembo eby’omwoyo kusobora kukora ebyamahano, baitu boona batatunge ebisembo ebirukusisana. (Soma 1 Abakolinso 12:4-11.) Yahwe akabaha ebisembo n’obusobozi ebirukwahukana, baitu buli omu akabali w’omugaso. Omu kasumi kanu, titukyatunga ebisembo eby’omwoyo ogurukwera kusobora kukora ebyamahano. Baitu omusingi gunu naitwe nigutukonyera. Nitusobora kuba tutaine ebisembo ebirukusisana baitu itwena tuli b’omuhendo hali Yahwe.

16. Buhabuzi ki obw’omukwenda Paulo obutusemeriire kuteeka omu nkora?

16 Omu kiikaro ky’okwerengesaniza n’abandi, tusemeriire kuteeka omu nkora obuhabuzi obw’omukwenda Paulo oburukugamba ngu: “Baitu omuntu wena ayerengere omulimogwe wenka, kandi nukwo abe nokwenyumizakwe habwe wenka, kunu tihali habwondi.”​—Bag. 6:4.

17. Nitwija kugasirwa tuta obuturahondera obuhabuzi bwa Paulo?

17 Kakuba tuhondera obuhabuzi bwa Paulo kandi tukatekerezaaho ebikorwa byaitu, nitusobora kutandika kukyetegereza ngu twine ebisembo n’obusobozi eby’embaganiza. Ekyokurorraho, omugurusi w’ekitebe nasobora kuba atali mukugu omu kuha embazo enungi, baitu nasobora kuba mukugu omu kufoora abantu abegeswa. Rundi n’asobora kuba atali mukugu omu kutekaniza kurungi ebintu nk’abagurusi abandi omu kitebe ekyarumu, baitu aine embabazi n’okugonza kandi n’ab’oruganda kibanguhira kumuhikirra kutunga obuhabuzi oburungi kuruga omu Byahandiikirwe. Rundi nasobora kuba amanyirwe muno nk’omuntu ow’amakune. (Baheb. 13:2, 16) Kwetegereza kurungi ebisembo ebitwine, nikiija kutukonyera kwehurra kurungi habw’ebintu ebitusobora kukorra ekitebe. Kandi titurukwija kwanguha kukwatirwa ihali ab’oruganda abaine ebisembo ebirukwahukana n’ebyaitu.

18. Nitusobora tuta kufooka abegesa abarungi?

18 Nobuturaaba twine ekiikaro kya mulingo ki omu kitebe, itwena tusemeriire kugonza kusemeza omulingo tuheereza kandi n’okukurakuraniza emiringo yaitu enungi. Kutukonyera kukora binu, Yahwe atutendeka kurabira omu kitebe kye. Ekyokurorraho, omu nsorrokano eza hagati omu wiiki, tutunga oburagirizi ha mulingo tusobora kuhikiriza kurungi obuheereza bwaitu. Okutendekwa oku kukugasiire?

19. Nosobora ota kuhikiriza ekigendererwa eky’okugenda omu Isomero ery’Abatebezi b’Obukama?

19 Okutendekwa okundi okurungi okutusobora kutunga nukwo kugenda omu Isomero ery’Abatebezi b’Obukama. Ab’oruganda na banyaanya itwe boona abarukuheereza nka bapayoniya ab’akasumi koona kandi abali hagati y’emyaka 23 na 65 nibasobora kugenda omu isomero linu. Nosobora kutekereza ngu tikirukusoboka kuhikiriza ekigendererwa kinu. Baitu omu kiikaro kyohandiika orukarra orw’ensonga habwaki otasobora kuligendamu, handiika ensonga habwaki nogonza kuligendamu. Hanyuma kora entekaniza ey’erakukonyera kuhikiriza eby’osemeriire kukora kusobora kuligendamu. Habw’obukonyezi bwa Yahwe, n’obwekambi bwawe, nosobora kuhikiriza ekintu eky’okaba notekereza ngu tikirukusoboka.

KOZESA EBISEMBO BYAWE KWOMBEKA EKITEBE

20. Kiki ekiturukwega kuruga omu Abarumi 12:6-8?

20 Isomo eryakasatu eritusobora kwega omu kyokurorraho kya Paulo, niryo erikusangwa omu Abarumi 12:6-8. (Soma.) Omu Kyahandiikirwe kinu, Paulo ayongera ayoleka ngu abali omu kitebe baine ebisembo ebirukwahukana. Baitu ha murundi gunu, ayoleka nk’oku kiri kikuru muno kukozesa ebisembo ebitwine kwombeka n’okugarramu ekitebe amaani.

21-22. Ekyokurorraho kya Robert na Felice nikitwegesa ki?

21 Tekerezaaho ekyokurorraho eky’ow’oruganda omu outurayeta Robert. Hanyuma y’okuheereza omu ihanga erindi, akasindikwa kugenda kuheereza ha Beseri ey’eri omu ihanga ly’owabu. Ab’oruganda n’obu balengereho kumugambira ngu akaba ataine ensobi yoona ey’akozere, akagamba ati: “Nkamara emyezi nyingi nsaliirwe habwokuba nkatekereza ngu nkaba ndemerwe kuhikiriza obujunanizibwa obu baali bampaire. Haroho emirundi nyingi obunayehurraga ningonza kuleka kuheereza ha Beseri.” Kiki eky’amukonyire kwongera kutunga okusemererwa? Omugurusi w’ekitebe mutaahi we akamwijukya ngu Yahwe akakozesa obuheereza obutwali turumu kututendeka nukwo tusobole kuhikiriza kurungi obuheereza obuturumu hati. Robert akakyetegereza ngu akaba asemeriire kuleka kutekerezaaho muno eby’enyuma baitu omutima kuguteeka ha bujunanizibwa obuhyaka obwakaba atungire.

22 Ow’oruganda Felice Episcopo akahikwaho ekizibu nikyo kimu. Uwe na mukazi we bakamara emisomo yabo eya Gilead omu 1956 kandi bakaheereza omu omulimo ogw’okubungira ebitebe omu ihanga lya Bolivia. Baitu omu 1964 bakazaara omwana. Felice akagamba ati: “Kikatugumira muno kuleka obuheereza obutwagonzaaga muno. Amananu gali, nkamara omwaka gwona mpoirwemu amaani. Baitu Yahwe akankonyera kuhindura entekereza yange, kandi n’okuhikiriza obujunanizibwa bwange obuhyaka obw’okufooka muzaire.” Naiwe noyehurra nka Robert rundi Felice? Okira kuhwamu amaani obwoijuka obujunanizibwa obwokaba oine kara baitu hati obwotakyaine? Obukiraaba nukwo kiri, noija kutunga okusemererwa kakuba oteeka omutima hali ebi eby’osobora kukora hati kuheereza Yahwe n’ab’oruganda bagenzi baawe. Ikara noyekamba kukozesa ebisembo ebyoine kukonyera abandi kandi kinu nikiija kukukonyera kutunga okusemererwa omu kwombeka ekitebe.

23. Tusemeriire kutunga obwire kukora ki, kandi nitwija kubazaaho ki omu kicweka ekirukwongeraho?

23 Buli omu omuli itwe w’omuhendo muno hali Yahwe. Nagonza twehurre tuli kicweka ky’eka ye. Kakuba tutunga obwire tukecumitirizaaho omulingo tusobora kwombeka ab’oruganda na banyaanya itwe, titurukwija kwehurra ngu titwine kiikaro omu kitebe! Baitu tusemeriire kurora tuta abandi omu kitebe? Nitusobora tuta kwoleka ngu nitubagonza kandi nitubatamu ekitiinisa? Omu kicweka ekirukwongeraho, nitwija kubazaaho ensonga ezi.

EKIZINA 24 Mwije ha Rusozi rwa Yahwe

^ kac. 5 Itwena tugonza kwehurra ngu tuli b’omuhendo hali Yahwe. Baitu obwire obumu nitusobora kugurukyagurukya obuturaaba tuli b’omugaso hali uwe. Ekicweka kinu nikiija kutukonyera kukimanya nk’oku buli omu wena aine ekiikaro eky’omugaso omu kitebe.

^ kac. 3 AMAKURU G’EKIGAMBO: Ekiikaro ekitwine omu kitebe kya Yahwe nikimanyisa obujunanizibwa obutwine obw’okwombeka n’okugumya ekitebe. Ekiikaro kinu tikisigikirra ha rangi yaitu ey’omubiri, sente ezitwine, ihanga, ebitiinisa, obuhangwa, rundi okusoma kwaitu.

^ kac. 62 KUSOBORRA EBISISANI: Ebisisani bisatu binu nibyoleka ebintu ebirukubaho orusorrokano rutakatandikire, nirugenda omu maiso, kandi rumazire kuhwa. Ekisisani 1: Omugurusi w’ekitebe n’aramukya omugenyi n’ekihika, ow’oruganda omuto n’atekaniza emizindaaro, kandi munyaanya itwe n’abaza na munyaanya itwe ondi ow’akuzire omu myaka. Ekisisani 2: Abato n’abakuru boona nibalengaho kugarukamu omu kwega kw’Omunaara gw’Omulinzi. Ekisisani 3: Ow’oruganda na mukazi we nibakonyera omu kusemeza Ekyombeko ky’Obukama. Munyaanya itwe nakonyera omwana we kuteeka sente omu kasanduuko. Ow’oruganda omuto n’akora ha bitabu, kandi ow’oruganda ondi n’agarramu amaani munyaanya itwe ow’akuzire omu myaka.