Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 32

Rubata na Ruhanga Wawe Oli Mwebundaazi Kandi Muculeezi

Rubata na Ruhanga Wawe Oli Mwebundaazi Kandi Muculeezi

‘Genda n’obuculeezi hamu na Ruhanga wawe’​—MIK. 6:8.

EKIZINA 31 Genda Hamu na Ruhanga

EBITURAYEGA *

1. Kiki Daudi ekiyabalize ha bwebundaazi bwa Yahwe?

MALI kihikire kugamba ngu Yahwe mwebundaazi? Ego. Daudi akagamba ati: “Okampa engabu eyokujuna kwawe: nomukono gwawe ogwobulyo gukansagika, nembabazi [obwebundaazi, NW] zawe zikanyumiza nyowe.” (Zab. 18:35) Obundi Daudi akaba n’atekerezaaho ekiro nabbi Samuiri yaizire omu ka ya ise kusesaho amagita ogu ow’akaba n’agenda kufooka mukama owa Isaleri. Daudi nuwe akaba n’akirayo obuto omu boojo munaana, baitu Yahwe nuwe yakomere kugaruka omu bigere by’Omukama Saulo.​—1 Sam. 16:1, 10-13.

2. Kiki ekiturukwija kubazaaho omu kicweka kinu?

2 Daudi na uwe yakwikiraniize n’omuhandiiki ondi owa Zabuli ayabalizeeho Yahwe ati: “Anyakwebundaza wenka okurora ebyomuiguru nebyahansi? Aimukya omuseege . . . Amuikalize hamu nabakuru.” (Zab. 113:6-8) Omu kicweka kinu nitwija kubanza kubazaaho amasomo agamu amakuru agarukukwata habwebundaazi obu nitubazaaho enyikara nambere Yahwe yayolekere obwebundaazi. Hanyuma nitwija kwetegereza omulingo ekyokurorraho ky’Omukama Saulo, nabbi Danieri, hamu na Yesu nk’oku bisobora kutukonyera kuba baculeezi.

KIKI EKITUSOBORA KWEGERA HA KYOKURORRAHO KYA YAHWE?

3. Yahwe atutwaza ata, kandi kinu nikyoleka ki?

3 Omulingo Yahwe atwazaamu abaheereza be n’obubaraaba batahikiriire nigwoleka ngu mwebundaazi. Atuha omugisa ogw’okumuramya kandi aturora nk’abanywani be. (Yak. 4:8) Kusobora kutusobozesa kufooka banywani be, Ruhanga akahayo Omwana we nk’ekihongwa habw’ebibi byaitu. Mali Yahwe aine embabazi nyingi kandi atusalirirwa.

4. Kiki Yahwe eky’atuhaire, kandi habwaki?

4 Wetegereze omulingo ogundi Yahwe ayolekamu obwebundaazi. Nk’Omuhangi waitu, Yahwe akaba aine obusobozi obw’okutuhanga tutaine obugabe obw’okwecweramu. Baitu eki atakikole. Akatuhanga omu kisisani kye kandi y’atuha obugabe obw’okwecweramu. N’obukiraaba ngu tuli ba hansi muno obutwerengesaniza na uwe, n’agonza tumuheereze twegondiize habwokuba nitumugonza kandi tukimanyire ngu kumworobera nikutugasira. (Bir. 10:12; Is. 48:17, 18) Nitusiima muno Yahwe habw’okwoleka obwebundaazi omu mulingo gunu!

Ekisisani nikyoleka Yesu ali omu iguru, ayemeriire n’abamu abaarukulema nabo. Nibarora bamalaika baingi muno. Bamalaika abamu nibagenda omu nsi kukora emirimo ei babatumire. Yahwe akaha obusobozi banu boona abali omu kisisani kinu (Rora akacweka 5)

5. Yahwe atwegesa ata kuba bebundaazi? (Rora ekisisani ekya ha kyesweko.)

5 Yahwe natwegesa kuba abebundaazi kuraba omu mulingo atutwazaamu. Yahwe nuwe arukukirrayo kimu amagezi omu buhangwa bwona. Eki nobukiraaba nukwo kiri, ahuliiriza entekereza ez’abandi. Ekyokurorraho, Yahwe akaikiriza Omwana we kukorra hamu na uwe omu kuhanga ebintu ebindi byona. (Nfu. 8:27-30; Bak. 1:15, 16) Kandi n’obukiraaba ngu Yahwe aine obusobozi bwona, aheereza abandi obusobozi. Ekyokurorraho akakoma Yesu kuba Mukama ow’Obukama bwe, kandi obusobozi obumu naija kubuha abantu 144,000 abarukwija kulema hamu na Yesu. (Luk. 12:32) Baitu Yahwe akabanza kutendeka Yesu kuba Mukama kandi Nyakatagara Omukuru. (Baheb. 5:8, 9) Kandi atendeka n’abarukugenda kulema hamu na Yesu, baitu hanyuma y’okubatendeka taikara nabaragirra buli kimu kyona eky’okukora, baitu abesiga ngu nibaija kukora eby’agonza.​—Kus. 20:4,6.

Twegera hali Yahwe obututendeka abandi kandi tukabaha obujunanizibwa (Rora akacweka 6-7) *

6-7. Ekyokurorraho ekya Isiitwe ow’omu iguru eky’okuha abandi obusobozi, nikitwegesa ki?

6 Isiitwe ow’omu iguru, atarukwetaaga obukonyezi obw’omuntu ondi wena obw’araaba aha abandi obusobozi, naitwe titusemeriire kukikora! Ekyokurorraho, oli nyineeka rundi mugurusi w’ekitebe? Hondera ekyokurorraho kya Yahwe eky’okuha abandi obujunanizibwa obumu kandi oyerinde kwikara n’obaragirra buli kimu kyona ekibasemeriire kukora. Obw’orahondera ekyokurorraho kya Yahwe, emirimo niija kukorwa, noija kutendeka abandi, kandi noija kubakonyera kweikiririzaamu. (Is. 41:10) Abo abaine obusobozi, kiki ekindi ekibasobora kwegera hali Yahwe?

7 Baibuli n’eyoleka ngu Yahwe agonza kumanya entekereza eza bamalaika. (1 Bakam. 22:19-22) Abazaire, nimusobora muta kwegera ha kyokurorraho kya Yahwe? Obukirukuba kisemeriire, kaguza abaana baawe omulingo omulimo gusobora kukorwamu. Kandi obukiraaba nikyetaagisa, hondera amagezi gaabo.

8. Yahwe akagumiisiriza ata Iburahimu na Sara?

8 Omulingo ogundi Yahwe ayolekamu obwebundaazi, nugwo ogw’okuba omugumiisiriza. Ekyokurorraho, Yahwe agumiisiriza abaheereza be obu bamukaguza omu mulingo ogw’ekitinisa ebikwatiraine n’encwamu ez’akozere. Yahwe akahuliiriza Iburahimu obwakaba namusoborra ebikaba nibimweraliikiriza ha ncwamu ye ey’okuhwerekereza Sodomu na Gomora. (Kub. 18:22-33) Kandi ijuka omulingo Yahwe y’atwaizeemu Sara mukazi wa Iburahimu. Atabiihirwe rundi kukwatwa ekiniga Sara obuyasekere hanyuma y’okumugambira ngu akaba nagenda kutwara enda nobwaraaba akaba akaikwire. (Kub. 18:10-14) Baitu akamutwaza omu mulingo ogw’ekitiinisa.

9. Abazaire n’abagurusi b’ekitebe nibasobora bata kuhondera ekyokurorraho kya Yahwe?

9 Abazaire n’abagurusi b’ekitebe nimusobora muta kuhondera ekyokurorraho kya Yahwe? Kiki eky’okora abaana baawe rundi abantu abamu omu kitebe obu bahakaniza encwamu zaawe? Aho naaho obooleka nk’oku encwamu yaawe niyo ehikire? Rundi olengaho kwetegereza entekereza yabo? Abaine obusobozi obubahondera ekyokurorraho kya Yahwe, ab’omu maka gaabo hamu n’ab’omu kitebe bagasirwa muno. Hati turozere omulingo ekyokurorraho kya Yahwe kisobora kutukonyera kufooka bebundaazi. Hati leka turole omulingo ebyokurorraho kuruga omu Kigambo kya Ruhanga bisobora kutukonyera kuba baculeezi.

KIKI EKITUSOBORA KWEGERA HA BYOKURORRAHO EBY’ABANTU ABANDI?

10. Yahwe akozesa ata ebyokurorraho eby’abantu abandi kutwegesa?

10 Yahwe ‘nk’Omwegesa Waitu Arukukirayo,’ akatuha ebyokurorraho omu Baibuli kutwegesa. (Is. 30:20, 21, NW) Tugasirwa muno obutwecumitirizaaho ebyokurorraho eby’abantu kuruga omu Baibuli abaali baine emiringo enungi erukusemeza Ruhanga. Kandi twega bingi obutwecumitirizaaho ebyokurorraho eby’abantu abaalemerwe kwoleka emiringo enungi.​—Zab. 37:37; 1 Kol. 10:11.

11. Ekyokurorraho kya Saulo ekibi nikitwegesa ki?

11 Tekerezaaho eky’ahikire hali Omukama Saulo. Akatandika ali musigazi omuculeezi. Akaba amanyire obuceke bwe kandi akatiina n’okwikiriza obujunanizibwa obundi. (1 Sam. 9:21; 10:20-22) Baitu Saulo obuyamazire kufooka mukama, akatunga emyehembo kandi yatandika n’okukora ebintu eby’akaba atasemeriire kukora. Kiro kimu, akalemwa kugumisiriza obwakaba alinzire nabbi Samuiri. Saulo omu kiikaro ky’okwesiga Yahwe kukonyera abantu be, akakora ekintu eky’akaba atasemeriire kukora eky’okuhayo ekihongwa ekyokeze. Ekyarugiremu, Saulo akafeerwa enkoragana ye na Yahwe kandi hanyuma akafeerwa n’obukama. (1 Sam. 13:8-14) Tuba bamagezi muno obutwerinda kukora ebintu ebitutasemeriire kukora.

12. Danieri akooleka ata obuculeezi?

12 Kwahukanaho n’ekyokurorraho ekibi eky’Omukama Saulo, tekerezaaho ekyokurorraho ekirungi ekya nabbi Danieri. Obwomeezi bwe bwona, akaikara ali muheereza wa Ruhanga omuculeezi kandi omwebundaazi ayasabaga Yahwe obuhabuzi obwire bwona. Ekyokurorraho, Yahwe obuyakozeseze Danieri kuhindura amakuru g’ekirooto ky’Omukama Nabukadeneza, atagambe ngu nuwe akikozere. Baitu habw’obuculeezi, ekitiinisa kyona akakigarurra Yahwe. (Dan. 2:26-28) Isomo ki eriturukwega? Ab’oruganda obubaraaba bagonza muno embazo zaitu, rundi obututunga ebirungi omu buheereza, nitugonza ekitiinisa kyona tukigarurre Yahwe. Tusemeriire kuba baculeezi tukaijuka ngu titusobora kukora ebintu ebi tutaine obukonyezi bwa Yahwe. (Baf. 4:13) Obutuba n’entekereza eya mulingo ogu, nituba nitwegera ha kyokurorraho kya Yesu ekirungi. Omu mulingo ki?

13. Ebigambo bya Yesu ebirukusangwa omu Yohana 5:19, 30 nibitwegesa ki ha buculeezi?

13 N’obukiraaba ngu Yesu akaba ali Mwana wa Ruhanga kandi ahikiriire, yayesigaga Yahwe. (Soma Yohana 5:19, 30.) Atalengeho kutwara obusobozi bwa Ise. Abafiripi 2:6 nirutugambira ruti: “Atakitekereze ekintu ekyegombwa okuinganaingana na Ruhanga.” Nk’Omwana omuhulizi, Yesu akamanya ekiikaro kye kandi akateekamu ekitiinisa obusobozi bwa Ise.

Yesu akaba amanyire nambere obusobozi bwe burukugarukira (Rora akacweka 14)

14. Yesu akakora ki obubamusabire kukukora ekintu eky’akaba ataine obusobozi kukora?

14 Tekerezaaho Yesu ekiyakozere, obu Yakobo, Yohana, hamu na nyinabo obubaizire nambere ali kandi bamusaba ekintu eky’akaba ataine obusobozi kugaba. Atabandize n’okukitekerezaaho, Yesu akagamba ati Ise ow’omu iguru nuwe wenka akaba nasobora kucwamu noha araikarra ha mukono gwa Yesu ogw’obulyo rundi ogw’emoso omu Bukama. (Mat. 20:20-23) Kinu kikooleka ngu Yesu akaba amanyire nambere asemeriire kugarukira. Akaba ali muculeezi. Atakole kintu kyona Yahwe eky’akaba atamuhaire obusobozi kukora. (Yoh. 12:49) Nitusobora tuta kwegera ha kyokurorraho kya Yesu eki ekirungi?

Nitusobora tuta kwegera ha kyokurorraho kya Yesu eky’obuculeezi? (Rora akacweka 15-16) *

15-16. Nitusobora tuta kuteeka omu nkora obuhabuzi oburukusangwa omu 1 Abakolinso 4:6?

15 Tuhondera ekyokurorraho kya Yesu eky’obuculeezi, obututeeka omu nkora obuhabuzi bwa Baibuli oburukusangwa omu 1 Abakolinso 4:6. Ekyahandiikirwe eki nikitugambira ngu ‘tutahinguraho Ebyahandiikirwe.’ Nahabweki, kakuba omuntu akusaba obuhabuzi, tosemeriire kumuhabura nosigikirra ha ntekereza yaawe. Baitu osemeriire kusigikirra ha Baibuli hamu n’ebitabu kuruga ha mwiru omwesigwa. Omu mulingo gunu, twoleka ngu tumanyire nambere tusemeriire kugarukira. Obutukora eki, twoleka obuculeezi habwokuba tuba nitutamu ekitinisa “ebiragiro eby’okuhikirra” ebya Ruhanga Ow’obusobozi bwona.​—Kus. 15:3, 4, NW.

16 Oihireho kuteekamu Yahwe ekitiinisa, haroho ensonga ezindi ezisemeriire kutuletera kuba baculeezi. Hati nitugenda kwetegereza omulingo obwebundaazi hamu n’obuculeezi bisobora kutukonyera kukoragana kurungi n’abantu abandi.

OMULINGO TUGASIRWAMU OBUTUBA ABEBUNDAAZI KANDI ABACULEEZI

17. Habwaki abantu abebundaazi kandi abaculeezi baine okusemererwa?

17 Obutuba abebundaazi kandi abaculeezi kyanguhire muno kutunga okusemererwa. Habwaki? Habwokuba obutwikiriza ngu haroho ebintu ebitutarukusobora kukora, kituletera kusiima hamu n’okusemererwa abantu abandi obubatukonyera. Ekyokurorraho, tekerezaaho eky’abaireho Yesu obuyakirize abasaija 10 abaali barwaire ebigenge. Omu wenka nuwe yagarukire kusiima Yesu habw’okumukiza oburwaire bunu obw’amaani kandi obw’akaba atasobora kwekiza. Omusaija onu omwebundaazi kandi omuculeezi akasiima Yesu habw’okumukonyera kandi akakugiza Ruhanga.​—Luk. 17:11-19.

18. Obwebundaazi n’obuculeezi butukonyera buta kukoragana kurungi n’abandi? (Abarumi 12:10)

18 Abantu abebundaazi kandi abaculeezi, bakira kwanguhirwa kukoragana kurungi n’abandi hamu n’okutunga abanywani nfe na nfe. Habwaki? Habwokuba baikiriza ngu abantu abandi baine emiringo enungi kandi babesiga. Abantu abebundaazi kandi abaculeezi basemererwa muno obubarora abandi nibahikiriza kurungi obujunanizibwa obubahairwe kandi barahuka kubasiima n’okubatekamu ekitiinisa.​—Soma Abarumi 12:10.

19. Nsonga ki ezimu ezisemeriire kutuletera kwerinda emyehembo?

19 Abantu ab’emyehembo kibagumira muno kusiima abandi habwokuba baba nibagonza nubo basiimwe. Bakira muno kwerengesaniza n’abantu abandi kandi baba n’omutima ogw’okugonza kukira abandi. Omu kiikaro ky’okutendeka abandi kandi n’okubaha obusobozi, omuntu ow’emyehembo akira kutekereza ati: “Obworaaba nogonza ekintu kikorwe kurungi, osemeriire kukyekorra.” Omuntu ow’emyehembo agonza kukira abandi kandi akwatwa ihali abandi obubamukira. (Bag. 5:26) Abantu abo obubatunga abanywani, tibamara nabo akaire kaingi. Kakuba tukyetegereza ngu tutandikire kwehemba, tusemeriire kusaba Yahwe atukonyere ‘kuhindurwa omu magezi gaitu’ nukwo engeso enu embi etatukwatira kimu.​—Bar. 12:2.

20. Habwaki tusemeriire kuba abaculeezi kandi abebundaazi?

20 Nitusiima muno Yahwe habw’ekyokurorraho kye ekirungi! Niturora obwebundaazi bwe omu mulingo atwazaamu abaheereza be, kandi kinu kituletera kugonza kumwegeraho. Ekindi, leka twegere ha byokurorraho eby’abantu abarukubazibwaho omu Baibuli abaheriize Yahwe n’obuculeezi. Leka twikalege nituha Yahwe ekitiinisa habwokuba nuwe akisemeriire. (Kus. 4:11) Nukwo naitwe tusobole kutunga omugisa ogw’okurubata na Isiitwe ow’omu iguru ow’agonza abantu abebundaazi kandi abaculeezi.

EKIZINA 123 Kworobera Entekaniza Ruhanga ey’Ataireho

^ kac. 5 Omuntu omwebundaazi agirra abandi embabazi kandi abasalirirwa. Nahabweki kihikire kugamba ngu Yahwe mwebundaazi. Nk’oku ekicweka kinu kirayoleka, ekyokurorraho kya Yahwe nikisobora kutukonyera kwega obwebundaazi. Nitwija n’okwetegereza omulingo ekyokurorraho ky’Omukama Saulo, nabbi Danieri, hamu na Yesu nk’oku bisobora kutukonyera kuba baculeezi.

^ kac. 58 KUSOBORRA EBISISANI: Omugurusi w’ekitebe atunga obwire kutendeka ow’oruganda omuto omulingo asobora kuhikiriza obujunanizibwa obw’okutekaniza ebicweka eby’okutebezaamu. Hanyuma, taikara n’amuragirra eky’okukora baitu amuleka kukora omulimo gunu wenka.

^ kac. 62 KUSOBORRA EBISISANI: Munyaanya itwe akaguza omugurusi w’ekitebe obukiraaba kihikire kugenda ha mukoro ogw’okugaitwa ogurukugenda kuba omu kanisa. Omugurusi tamugambira eky’okukora, baitu amwoleka emisingi ya Baibuli.