Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 35

Teekamu Ekitiinisa Ekiikaro Abandi Baine omu Kitebe kya Yahwe

Teekamu Ekitiinisa Ekiikaro Abandi Baine omu Kitebe kya Yahwe

“Eriso tirirukusobora okugambira omukono ngu [tindukukwetaaga]: rundi omutwe hali ebigere ngu [tindukubetaaga] inywe.”​—1 KOL. 12:21.

EKIZINA 124 Twikale Tuli Besigwa

EBITURAYEGA *

1. Yahwe ahaire ki buli muheereza we omwesigwa?

HABW’OKUGONZA kwe Yahwe ahaire buli muheereza we omwesigwa ekiikaro omu kitebe kye. N’obukiraaba ngu tukora emirimo erukwahukana, itwena tuli b’omuhendo kandi nitwetaagangana. Omukwenda Paulo natukonyera kwetegereza isomo linu erikuru. Omu mulingo ki?

2. Kusigikirra ha Abefeso 4:16, habwaki tusemeriire kurorangana nk’abantu ab’omuhendo kandi tukakwataniza?

2 Nk’oku kyolekerwe omu kyahandiikirwe nambere ekicweka kinu kisigikiriire, Paulo akakyoleka kurungi ngu busaho n’omu omuli itwe asemeriire kurora omuheereza wa Yahwe ondi akagamba ngu ‘tindukukwetaaga.’ (1 Kol. 12:21) Ekitebe kusobora kubamu obusinge, tusemeriire kurorangana nk’abantu ab’omuhendo kandi tukwatanize. (Soma Abefeso 4:16.) Obutukorra hamu omu bumu, ekitebe kyona kikurakurana kandi kyeyongera kuguma.

3. Nitwija kubazaaho ki omu kicweka kinu?

3 Miringo ki emu ei tusobora kuteekamu Abakristaayo abandi ekitiinisa? Omu kicweka kinu, nitwija kubazaaho omulingo abagurusi b’ekitebe basobora kuteekamungana ekitiinisa. Hanyuma nitwija kubazaaho omulingo tusobora kwoleka ngu nitutwara ab’oruganda na banyaanya itwe abatali omu buswere nk’ab’omuhendo. Kandi ha kumalirra, nitwija kubazaaho omulingo tusobora kuteekamu ekitiinisa abo abatarukubaza kurungi orulimi rwaitu.

TEEKAMU EKITIINISA ABAGURUSI B’EKITEBE BATAAHI BAAWE

4. Buhabuzi ki obwa Paulo obuli omu Abarumi 12:10 abagurusi b’ekitebe obubasemeriire kuhondera?

4 Abagurusi b’ekitebe boona bakomwa omwoyo gwa Yahwe ogurukwera. Baitu buli omu aine ebisembo eby’embaganiza. (1 Kol. 12:17, 18) Abamu nibasobora kuba nubwo bakakomwa kandi batakatungire obukugu bwingi. Abandi nibasobora kuba bakora kake habw’okukura omu myaka rundi habw’oburwaire. Eki n’obukiraaba nukwo kiri, busaho mugurusi asemeriire kurora omugurusi mutaahi we akagamba ngu ‘tindukukwetaaga.’ Baitu buli mugurusi asemeriire kuhondera obuhabuzi bwa Paulo obuli omu Abarumi 12:10.​—Soma.

Abagurusi b’ekitebe booleka ngu nibateekamu abagurusi bagenzi baabo ekitiinisa obubabahuliiriza kurungi (Rora akacweka 5-6)

5. Abagurusi b’ekitebe booleka bata ngu nibateekamungana ekitiinisa kandi habwaki eki kikuru?

5 Abagurusi b’ekitebe booleka ngu nibateekamu ekitiinisa abagurusi bagenzi baabo kuraba omu kubahuliiriza kurungi. Kinu kiba kikuru muno abagurusi obu besorooza nk’akatebe kubazaaho ensonga ez’amaani. Habwaki? Wetegereze ekya Watchtower eya Okitobba 1, 1988, ekiyagambire: “Abagurusi basemeriire kukyetegereza ngu Kristo n’asobora kukozesa omwoyo ogurukwera kukonyera omugurusi wena ow’ali h’akatebe kabagurusi kutekerezaaho obuhabuzi kuruga omu Baibuli obusobora kukonyera abagurusi kumanya eky’okukora omu nyikara yoona rundi obubarukuba nibakora encwamu ey’amaani. (Eng. 15:6-15) Busaho mugurusi wena h’akatebe kabagurusi ow’asemeriire kutekereza ngu omwoyo ogurukwera nugukonyera we wenka.”

6. Abagurusi b’ekitebe nibasobora bata kukorra hamu omu bumu, kandi ekitebe kigasirwa kita obubakikora?

6 Omugurusi ow’ekitebe ow’arukuteekamu abagurusi bagenzi be ekitiinisa, talengaho kubanza kubaza buli murundi aba ali omurukurato orw’abagurusi. Taikara nayoleka ngu nuwe asemeriire kubaza obwire bwona kandi tatekereza ngu entekereza ye buli kaire eba ehikire. Baitu asoborra entekereza ye omu mulingo ogw’okwebundaaza kandi ogw’obuculeezi. Ahuliiriza kurungi abandi ebibarukubaza. Kandi ekirukukira obukuru aba n’ekihika eky’okubazaaho emisingi ya Baibuli kandi n’okuhondera obuhabuzi ‘obw’omwiru omwesigwa kandi ow’amagezi.’ (Mat. 24:45-47, NW) Abagurusi obubooleka okugonza kandi bakateekamungana ekitiinisa obubarukuba nibabazaaho ensonga, omwoyo gwa Yahwe ogurukwera guba hagati omulibo kandi gubakonyera kukora encwamu eziragumya ekitebe.​—Yak. 3:17, 18.

TEEKAMU EKITIINISA ABAKRISTAAYO ABATALI OMU BUSWERE

7. Yesu akarora ata abo abatali omu buswere?

7 Ekitebe kasumi kanu kirumu abaswerangaine kandi abamu baine abaana. Kandi kirumu ab’oruganda na banyaanya itwe baingi abatali omu buswere. Abo abatali omu buswere tusemeriire kubarora tuta? Tekerezaaho omulingo Yesu yaroramuga okutataaha obuswere. Yesu obwakaba ali omu buheereza bwe omu nsi, atataahe obuswere. Akaikara ali muhuuru kandi omutima n’obwire bwe akabiteeka ha mulimo gwe. Yesu ategese ngu kutaaha rundi kutataaha obuswere kyali nikyetaagisa hali Omukristaayo. Baitu, akagamba ngu Abakristaayo abamu bakucwiremu kutataaha obuswere. (Mat. 19:11, 12.) Yesu akatamu ekitiinisa abo abakaba batali omu buswere. Abo abakaba batali omu buswere atabatwale kuba bantu aba hansi rundi kuba bantu abarukuzooka nk’abaine ekintu ekibarukuburwaho omu bwomeezi bwabo.

8. Kusigikirra ha 1 Abakolinso 7:7-9, Paulo akekambisa Abakristaayo kutekerezaaho ki?

8 Nka Yesu, omukwenda Paulo akaikara ali muhuuru omu obuheereza bwe. Paulo ategese ngu kibi Omukristaayo kutaaha obuswere. Akakyoleka ngu bwali bugabe bw’omuntu kwecweramu ha nsonga enu. Baitu Paulo akekambisa Abakristaayo kukitekerezaaho kurora obubaraaba nibasobora kuheereza Yahwe batali omu buswere. (Soma 1 Abakolinso 7:7-9.) Hataroho kugurukyagurukya, omukwenda Paulo atarabyemu amaiso Abakristaayo abakaba batali omu buswere. Egi niyo nsonga habwaki akakoma Timoseo ow’akaba ali muhuuru kuhikiriza obujunanizibwa obw’amaani. * (Baf. 2:19-22) Nahabweki, tikihikire kutekereza ngu ow’oruganda asemeriire rundi tasemeriire kuhebwa obujunanizibwa habwokuba ali omu buswere rundi tarumu.​—1 Kol. 7:32-35.

9. Tusemeriire kurora tuta kutaaha obuswere n’okutabutaaha?

9 Yesu na Paulo bategese ngu Abakristaayo basemeriire kutaaha rundi kutataaha obuswere. Hati itwe tusemeriire kurora tuta kutaaha obuswere n’okutabutaaha? Watchtower eya Okitobba 1, 2012, ekakyoleka kurungi obuyagambire eti: “Mali, [kutaaha obuswere n’okutabutaaha] bisembo kuruga hali Ruhanga. . . . Yahwe tarora [okutataaha obuswere] nk’ensonga esemeriire kuletera omuntu kwehurra naswara rundi kwetuntura.” Nahabweki tusemeriire kutamu ekitiinisa ekiikaro eky’ab’oruganda na banyaanya itwe omu kitebe abatali omu buswere.

Bintu ki ebitusemeriire kwetantara kwoleka ngu nituteekamu abatali omu buswere ekitiinisa? (Rora akacweka 10)

10. Nitusobora tuta kwoleka ngu nituteekamu ekitiinisa ab’oruganda na banyaanya itwe abatali omu buswere?

10 Nitusobora tuta kuteekamu ekitiinisa enyehurra ez’ab’oruganda na banyaanya itwe abatali omu buswere? Tusemeriire kukimanya ngu Abakristaayo abamu abatali omu buswere kigendererwa kyabo okutataaha obuswere. Abandi nibagonza kubutaaha, baitu tibakatungire omuntu ow’abasemeriire. Kandi abamu, nibasobora kuba baaferiirwe abagonzebwa baabo. Eki obukiraaba nukwo kiri, mali kisemeriire ab’omu kitebe kukaguza Abakristaayo banu ensonga habwaki batali omu buswere? Rundi kihikire kubahikirra nobasaba kubakonyera kutunga omugonzebwa? Abakristaayo abamu nibasobora kusaba kukonyerwa omu mulingo ogu. Baitu kakuba omuntu atali omu buswere aba atakusabire obukonyezi obu, notekereza arayehurra ata kakuba omuhikirra n’ogonza kumukonyera kutunga omugonzebwa? (1 Bas. 4:11; 1 Tim. 5:13) Hati leka tubazeeho ebigambo ebimu ab’oruganda na banyaanya itwe abesigwa ebibaabalize.

11-12. Nitusobora tuta kumaramu amaani abo abatali omu buswere?

11 Omurolerezi w’ekicweka omu ow’atali omu buswere kandi arukuhikiriza kurungi obujunanizibwa bwe akagamba ngu haroho ebirungi bingi habw’okutaba omu buswere. Baitu akagamba ngu nikimaramu muno amaani ab’oruganda na banyaanya itwe abarukwoleka ngu nibafaayo obu bamukaguzi ngu: “Habwaki otakaswire?” Ow’oruganda ow’atali omu buswere arukuheereza ha itaagi akagamba ati: “Obwire obumu ab’oruganda na banyaanya batekereza ngu basemeriire kukwatirwa embabazi abo abatali omu buswere. Kinu nikisobora kukuletera kuteekereza ngu kutaba omu buswere tikiri kisembo baitu kizibu.”

12 Munyaanya itwe ow’atali omu buswere kandi arukuheereza ha Beseeri akagamba ati: “Abakristaayo abamu batekereza ngu abo boona abatali omu buswere nibaserra oubarataaha na uwe omu buswere rundi ngu bakozesa buli mugisa gwona nambere abantu besoroliize hamu kuserra oubarataaha na uwe obuswere. Kiro kimu nkagenda omu kicweka ekindi eky’ihanga kukora omulimo gwange ogwa Beseri kandi kiro eki kikaba kiro ky’ensorrokano. Munyaanya itwe ow’akaba nagenda kundaaza, akangambira ngu omu kitebe kyabo haliyo ab’oruganda babiri ab’emyaka yange. Akangambira ngu tarukulengaho kunserurra omuntu oundataaha na uwe obuswere. Baitu obutwatahire omu Kyombeko ky’Obukma, akansika yantwara nambere hali ab’oruganda abo babiri kubatangatangana. Ekintu eki kikaleteera nyowe n’ab’oruganda abo babiri kuswara.”

13. Byokurorraho ki eby’agarwiremu amaani munyaanya itwe omu ow’atali omu buswere?

13 Munyaanya itwe ondi arukuheereza ha Beseri akagamba ati: “Manyire bapayoniya abamazire obwire bwingi nibaheereza batali omu buswere, kandi bagumiire ha ncwamu yabo, nibehayo kukonyera abandi, baine okumarwa omu buheereza bwabo kandi bakonyire muno omu kitebe. Kutaba omu buswere tibakirora nk’ekizibu. Kandi tibarukutekereza ngu nibakira abandi ngu habwokuba tibali omu buswere rundi kutekereza ngu tibasobora kutunga okusemererwa habwokuba tibaine mugonzebwa rundi abaana.” Egi niyo ensonga habwaki kirungi kuba omu kitebe nambere abantu boona bakuteekamu ekitiinisa kandi bakutwara kuba w’omuhendo. Tibarukukusalirirwa nk’owaine ekizibu, tibarukukukwatirwa ihali, tibarukukwirra hara, kandi tibarukutekereza ngu n’obakira. Okirorra kimu ngu nibakugonza.

14. Nitusobora tuta kwoleka ngu nitutamu ekitiinisa abo abatali omu buswere?

14 Ab’oruganda na banyaanya itwe abatali omu buswere nibaija kusiima muno kakuba tubarora nka b’omuhendo nitusigikirra ha miringo yabo enungi hatali kubakwatirwa embabazi ngu habwokuba tibali omu buswere. Omu kiikaro eky’okubaganyira ngu habwokuba tibali omu buswere, kirungi kubasiima habw’okuheereza n’obwesigwa. Ekirarugamu, ab’oruganda na banyaanya itwe abo tibarukwija kwehurra ngu nitusisana nk’abarukubagambira ngu: ‘Tindukukwetaaga.’ (1 Kol. 12:21) Nibaija kukirora ngu nitubatamu ekitiinisa, kandi nitutwara ekiikaro kyabo omu kitebe kuba ky’omuhendo.

TEEKAMU EKITIINISA ABO ABATARUKUBAZA KURUNGI ORULIMI RWAWE

15. Mpindahinduka ki abandi bakozere kusobora kwongera ha buheereza bwabo?

15 Omu myaka nke enyuma, abatebezi baingi beteriireho ekigendererwa eky’okwega orulimi orundi nukwo bongere ha buheereza bwabo. Kusobora kukora eki, kikabetaagisa kukora empindahinduka omu bwomeezi bwabo. Ab’oruganda na banyaanya itwe banu bakaruga omu ekitebe ekirukukozesa orulimi rwabo kusobora kuheereza omu kitebe ekirukukozesa orulimi rundi nambere hali obwetaago obw’abatebezi. (Eng. 16:9) Enu eba ncwamu yabo habw’abo ei bakora, kusobora kwebembeza omulimo ogw’Obukama. Nobukiraaba ngu nikisobora kubatwarra emyaka nyingi kwega kurungi orulimi oruhyaka, bakonyera ekitebe omu miringo nyingi. Emiringo n’ebyokurorraho byabo ebirungi bikonyera kugumya ab’oruganda na banyaanya itwe omu kitebe. Ab’oruganda na banyaanya itwe abo abarukwehayo omu mulingo ogu b’omuhendo muno!

16. Abagurusi b’ekitebe basemeriire kusigikirra hali ki obubarukuba nibarora ab’oruganda obubaraaba nibasobora kufooka bagurusi rundi baheereza omu kitebe?

16 Akatebe k’abagurusi b’ekitebe tikasemeriire kucwamu ngu ow’oruganda tasobora kufooka omugurusi rundi omuheereza omu kitebe ngu habwokuba takegere kubaza kurungi orulimi orubakozesa omu kitebe eki. Abagurusi basemeriire kurora ow’oruganda obwaraaba asemeriire kufooka mugurusi rundi muheereza omu kitebe nibasigikirra ha misingi ya Baibuli hatali ha mulingo abazaamu orulimi ekitebe kikozesa.​—1 Tim. 3:1-10, 12, 13; Tit. 1:5-9.

17. Bikaguzo ki abazaire abamu basemeriire kwekaguza obubarukuba nibagenda omu ihanga erindi?

17 Abaswerangaine abamu abaine abaana, baruga omu mahanga gaabo kandi bagenda omu mahanga agandi kuserra obusinge rundi emirimo. Omu nyikara nk’ezi, abaana baabo nibasobora kwegesebwa orulimi orukuru orw’ihanga eri nambere bagenzere. Abazaire nabo nikisobora kubetaagisa kwega orulimi oru nukwo basobole kutunga emirimo. Baitu kakuba haba haliyo ekitebe rundi guruupu ey’erukukozesa orulimi rwabo? Kitebe ki ekibasemeriire kusorrokaniramu? Ekitebe ekirukukozesa orulimi orukuru orw’ihanga eribarumu rundi, ekirukukozesa orulimi orw’ihanga nambere baarugire?

18. Kusigikirra omu Abagaratiya 6:5, nitusobora tuta kwoleka ngu nituteekamu encwamu ya nyineeka ekitiinisa?

18 Nyineeka asemeriire kucwamu ekitebe nambere eka ye erasorrokaniraga. N’obukiraaba ngu nuwe aine obugabe obw’okukora encwamu, asemeriire kukora encwamu ey’eragasira eka ye. (Soma Abagaratiya 6:5.) Tusemeriire kuteekamu ekitiinisa encwamu ya nyineeka. Encwamu yoona eyaraaba akozere, tugisagike, kandi tutangirre ab’omu ka ye n’okugonza.​—Bar. 15:7.

19. Kiki banyineeka ekibasemeriire kutekerezaaho muno kandi bakasaba Yahwe kubakonyera?

19 Amaka agamu nigasobora kuba gali omu kitebe nambere abazaire nubo bonka barukwetegereza kurungi orulimi, baitu abaana batarukurwetegereza kurungi. Kakuba ekitebe eki kiba kiri omu kiikaro nambere bakozesa orulimi orukuru orw’ihanga eri, nosobora kusanga ngu abaana nikibagumira kwetegereza orulimi orw’abazaire baabo orukukozesebwa omu nsorrokano kandi kinu nikisobora kubaletera kutakurakurana omu by’omwoyo. Habwaki? Habwokuba abaana nibasobora kuba nibasomera omu isomero nambere barukukozesa orulimi orukuru orw’ihanga hatali orulimi orw’abazaire baabo. Omu nyikara nk’egi, banyineeka basemeriire kutekerezaaho muno ekirukwetaagisa kukonyera abaana baabo kwirra haihi na Yahwe hamu n’ekitebe kye kandi basabe Yahwe kukora encwamu enungi. Nikisobora kwetaagisa abazaire kwegesa abaana kubaza kurungi orulimi rw’abo rundi kugenda omu kitebe ekirukukozesa orulimi abaana barukwetegereza kurungi. Kyona nyineeka eky’araaba acwiremu, ekitebe nambere acwiremu kugenda kisemeriire kuteekamu uwe n’eka ye ekitiinisa kandi babooleke okugonza.

Nitusobora tuta kwoleka ngu nituteekamu ekitiinisa abantu abarukwega orulimi oruhyaka? (Rora akacweka 20)

20. Nitusobora tuta kwoleka ngu nituteekamu ekitiinisa ab’oruganda na banyaanya itwe abarukwega orulimi oruhyaka?

20 Omu nyikara zoona ezitubalizeeho, haroho ab’oruganda na banyaanya itwe omu bitebe abarukulengaho kwega orulimi oruhyaka. Nikisobora kubagumira kusoborra ebibaruteekereza. Baitu kakuba tuleka kutekerezaaho omulingo babazaamu orulimi orubegere, nitwija kurora omulingo bagonzaamu Yahwe kandi n’omulingo bagonza kumuheereza. Kakuba turora emiringo yabo enungi, nitwija kubateekamu ekitiinisa kandi tubatwale kuba b’omuhendo. Titurukwija kugamba ngu ‘tindukubetaaga’ habwokuba tibarukubaza kurungi orulimi rwaitu.

TULI B’OMUHENDO HALI YAHWE

21-22. Mugisa ki omurungi ogutwine?

21 Yahwe atuhaire omugisa ogw’amaani ogw’okuba n’ekiikaro omu kitebe. Katube basaija rundi bakazi, tuli omu buswere rundi nangwa, tuli bato rundi tukuzire omu myaka, nitubaza kurungi orulimi rundi nangwa, itwena tuli b’omuhendo omu maiso ga Yahwe n’ab’oruganda.​—Bar. 12:4, 5; Bak. 3:10, 11.

22 Leka tugumizeemu nituteeka omu nkora amasomo amarungi agatwegere kuruga omu kyokurorraho kya Paulo eky’omubiri gw’omuntu. Obuturakora eki, nitwija kuserra n’emiringo endi ey’okutwara ekiikaro kyaitu n’eky’abantu abandi kuba ky’omuhendo omu kitebe kya Yahwe.

EKIZINA 90 Katugarranganemu Amaani

^ kac. 5 Abantu ba Yahwe boona tibarukusisana kandi bakora emirimo erukwahukana omu kitebe. Ekicweka kinu nikiija kutukonyera kwetegereza habwaki kikuru kuteekamu ekitiinisa buli omu wena ow’ali omu ka ya Yahwe.

^ kac. 8 Titusobora kugamba ngu Timoseo akaikara ali muhuuru.