Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 32

Gumya Okwikiriza Kwawe omu Muhangi

Gumya Okwikiriza Kwawe omu Muhangi

“Okwikiriza nukwo . . . kurukumanyisa ebitarukurorwa.” ​—BAHEB. 11:1.

EKIZINA 11 Ruhanga Ebiyahangire Bimukugiza

EBITURAYEGA *

1. Biki ebiwayegesiibwe ebirukukwata ha Muhangi waitu?

OBWORAABA wakuziibwe nk’omu h’Abakaiso ba Yahwe, nosobora kuba watandikire kwega hali Yahwe okyali muto. Bakakwegesa ngu Yahwe nuwe Omuhangi, aine emiringo enungi, kandi ngu ainiire abantu ekigendererwa ekirungi muno.​—Kub. 1:1; Eng. 17:24-27.

2. Abantu abamu barora bata abo abarukwikiririza omu Muhangi?

2 Abantu baingi tibarukwikiriza ngu Ruhanga aroho, rundi ngu Muhangi. Baitu baikiriza ngu obwomeezi buketandikaho bwonka, kandi bwaikara nibwehindura mpora mpora kuhika obubwarugiremu ebintu ebindi eby’amaani. Abamu h’abantu banu basomere muno. Nibasobora kugamba ngu Sayansi ekigumize nk’oku Baibuli tehikire kandi ngu abantu abatasomere, abataine magezi, rundi abanguha kubiihwabiihwa nubo baikiririza omu Muhangi.

3. Habwaki kikuru kugumya okwikiriza kwaitu?

3 Entekereza ez’abantu abamu abasomere muno ziratuleetera kugurukyagurukya nk’oku Yahwe nuwe Omuhangi waitu ow’okugonza? Kinu nikiija kusigikirra muno ha nsonga habwaki nitwikiriza ngu Yahwe nuwe Omuhangi. Tumwikiririzaamu habwokuba tukagambirwa kwonka, rundi tukatunga obwire twayegaho obwakaiso oburukukigumya? (1 Kol. 3:12-15) Nobukiraaba ngu tumazire akaire kaingi nituheereza Yahwe, tusemeriire kwikara nitugumya okwikiriza kwaitu. Obuturakora eki, titurukwija kuhabisibwa ‘ebifirosofo n’eby’ebisuba ebitarumu’ ebirukwegesebwa abantu abarukuhakaniza Ekigambo kya Ruhanga. (Bak. 2:8; Baheb. 11:6) Kusobora kutukonyera, ekicweka kinu nikiija kubazaaho (1) habwaki abantu baingi batarukwikiririza omu Muhangi, (2) omulingo osobora kugumya okwikiriza kwawe omuli Yahwe, Omuhangi wawe, kandi (3) nk’oku osobora kwikaza okwikiriza oku kugumire.

ENSONGA HABWAKI BAINGI BATARUKWIKIRIRIZA OMU MUHANGI

4. Kusigikirra ha Abaheburaniya 11:1, okwikiriza kwonyini kusigikirra hali ki?

4 Abantu abamu bateekereza ngu kuba n’okwikiriza nikimanyisa kwikiririza omu kintu otaine bwakaiso. Baitu kusigikirra ha Baibuli, oku tikuli kwikiriza kwonyini. (Soma Abaheburaniya 11:1.) Baibuli n’esoborra ngu okwikiriza kusigikirra habwakaiso, nahabweki n’obukiraaba ngu titusobora kurora Yahwe, Yesu, hamu n’Obukama obw’omu iguru, nitukigumya ngu biroho kwo. (Baheb. 11:3) Omunyasayansi omu ayafookere omu h’Abakaiso ba Yahwe, akagamba ati: “Abakaiso ba Yahwe baine obwakaiso oburukugumya ebintu ebibaikiriza. Kandi baikiriza ebintu eby’amananu ebigumiibwe sayansi.”

5. Habwaki abantu baingi baikiriza ngu obwomeezi buketandikaho bwonka?

5 Nitusobora kwekaguza, ‘obuharaba haroho obwakaiso oburukugumya ngu Omuhangi aroho kwo, habwaki abantu baingi batarukwikiriza ngu Ruhanga nuwe yahangire obwomeezi?’ Abamu tibakekebiijaaga obwakaiso obu. Robert, hati ow’ali omu h’Abakaiso ba Yahwe, nagamba ati: “Nk’oku okuhangwa kutabazibweho ha isomero, nkatekereza ngu tikuli kw’amananu. Obunkaba nyine emyaka 22 nubwo n’abandize kukuhurraho, obunabalize n’Abakaiso ba Yahwe. Kandi nkeega nk’oku Baibuli eha ensonga nungi habwaki tusemeriire kwikiriza ngu Ruhanga nuwe yahangire ebintu byona.” *​—Rora akasanduuko “ Okutererra Hali Abazaire.”

6. Habwaki abamu banga kwikiririza omu Muhangi?

6 Abamu tibaikiririza omu Muhangi habwokuba bagamba ngu baikiririza omu bintu ebibarukurora byonka. Baitu amananu gali, baikiririza omu bintu ebibatarukurora, nk’ekyokurorraho omuyaga, habwokuba baine obwakaiso oburukwoleka ngu guroho kwo. Okwikiriza okurukubazibwaho omu Baibuli nakwo nikusigikirra habwakaiso oburukugumya ebintu ebitarukurorwa. (Baheb. 11:1) Kyetaagisa obwire hamu n’amaani kwegaho obwakaiso bunu, kandi abantu baingi tibagonza kuteekamu amaani ago. Omuntu ow’ataseruliiriza habwakaiso n’asobora kumalirra nagamba ngu Ruhanga taroho.

7. Abantu boona abasomere tibaikiriza ngu Ruhanga nuwe yahangire iguru n’ensi? Soborra.

7 Hanyuma y’okwegaho obwakaiso, abanyasayansi abamu bakigumize ngu Ruhanga nuwe yahangire iguru n’ensi. * Kusisanaho na Robert outubalizeehoga, abamu nibasobora kuba baali nibatekereza ngu tiharoho Muhangi habwokuba okuhangwa batakwegeho obubakaba bali ha yunivasite. Baitu abanyasayansi baingi, hati bamanyire Yahwe kandi nibamugonza. Nk’oku abanyasayansi banu baakozere naitwe tusemeriire kugumya okwikiriza kwaitu omuli Ruhanga, katube tusomere rundi nangwa. Busaho muntu ondi asobora kukitukorra.

NK’OKU OSOBORA KUGUMYA OKWIKIRIZA KWAWE OMU MUHANGI

8-9. (a) Bikaguzo ki ebiturukugenda kubazaaho? (b) Kwegaho eby’obuhangwa nikiija kukugasira kita?

8 Nosobora ota kugumya okwikiriza kwawe omu Muhangi? Leka tubazeeho emiringo ena.

9 Yegaho eby’obuhangwa. Nosobora kugumya okwikiriza kwawe omu Muhangi kurabira omu kwetegereza ebisoro, ebimera, hamu n’enyunyuzi. (Zab. 19:1; Is. 40:26) Obworayeyongera kwegaho ebintu ebi, noija kweyongera kukigumiza kimu ngu Yahwe nuwe Omuhangi. Ebitabu byaitu bikira kubamu ebicweka ebirukusoborra ebintu eby’embaganiza ebirukukwata haby’obuhangwa. Obwoba nosoma otaguruka ebicweka ebi n’obukiraaba ngu bikugumira kwetegereza. Yegamu ebyorukusobora. Kandi oteebwa kwongera kurora vidiyo enungi muno eziri ha jw.org, ezirukukwata ha by’obuhangwa ezayolekerwe omu nsorrokano enkooto omu myaka ey’enyumaho.

10. Bazaaho ekyokurorraho ekirukugumya ngu haroho Omuhangi. (Abarumi 1:20)

10 Obworaaba noyegaho eby’obuhangwa, teeka muno omutima ha nsonga birukukwegesa ha Muhangi. (Soma Abarumi 1:20.) Ekyokurorraho, nosobora kuba okimanyire ngu izooba lituha obutagasi obukonyera ebintu omu nsi kuba by’omeezi, baitu agamu h’amaranga galyo nigasobora kuba gakabi. Itwe abantu nitwetaaga obulinzi kusobora kutahikwaho amaranga ago. Kandi obulinzi obu tubwine! Omu mulingo ki? Haroho orwoya orwekwasire orukwetwa ozone orwetoroire ensi orutulinda tutahikwaho amaranga ganu agakabi. Amaranga ganu obugeyongera, n’orwoya runu orwa ozone rweyongera kusobora kutulinda. Mali tikiri ky’amagezi kwikiriza ngu haroho Omuhangi ow’okugonza, kandi ow’amagezi ayakozere entekaniza enu?

11. Ninkaha nambere orasobora kutunga obutumwa oburakukonyera kugumya okwikiriza kwawe omu Muhangi? (Rora akasanduuko “ Ebintu Ebimu Ebisobora Kutukonyera Kugumya Okwikiriza Kwaitu.”)

11 Nosobora kutunga ebyokurorraho ebirukugumya ngu haroho Omuhangi kurabira omu kukozesa Watch Tower Publications Index hamu n’okukora okuseruliiriza ha jw.org. Nosobora kutandika n’ebicweka hamu na vidiyo kuruga omu bicweka “Was It Designed?” Ebicweka binu bigufu kandi bibazaaho ebintu ebirukuhuniriza ebirukukwata ha bisoro hamu n’ebihangwa ebindi. Kandi birumu n’ebyokurorraho ebirukwoleka omulingo abanyasayansi balengereho kukopa ebibarora omu by’obuhangwa.

12. Obuturaaba nitusoma Baibuli, bintu ki ebimu ebitusemeriire kuteekaho omutima?

12 Wesomese Baibuli. Omunyasayansi outubalizeehoga omu kacweka kakana, akaba atarukwikiririza omu Muhangi. Baitu hanyuma y’akasumi, akatandika kumwikiririzaamu. Nagamba ati: “Okwikiriza kwange tikwasigikirraga ha bintu ebinasomere omusayansi byonka. Baitu naha bintu ebinayegere kuruga omu Baibuli.” Nosobora kuba omanyire Baibuli kurungi. Eki n’obukiraaba nukwo kiri, osemeriire kugumizaamu noyesomesa Ekigambo kya Ruhanga kusobora kugumya okwikiriza kwawe omu Muhangi. (Yos. 1:8; Zab. 119:97) Ekyokurorraho, tekerezaaho omulingo Baibuli esoborra kurungi ebintu eby’abaireho kara. Tekerezaaho obunabbi obugirumu, hamu n’omulingo ebintu ebirumu bitarukwehakaniza. Kukora eki nikisobora kugumya okwikiriza kwawe ngu Omuhangi ow’okugonza kandi ow’aine amagezi akatuhanga kandi akakozesa omwoyo gwe ogurukwera kuhandiikisa Baibuli. *​—2 Tim. 3:14; 2 Pet. 1:21.

13. Kyokurorraho ki ekirukwoleka amagezi agali omu Baibuli?

13 Obworaaba noyesomesa Ekigambo kya Ruhanga, wetegereze omulingo obuhabuzi oburumu bw’omugaso. Ekyokurorraho, Baibuli ekakyoleka kara ngu kugonza ssente ky’akabi muno kandi ngu kirugamu “nobujune bwingi.” (1 Tim. 6:9, 10; Nfu. 28:20; Mat. 6:24) Obuhabuzi obu nibukyakora n’omu kasumi kanu? Ekitabu ekirukwetwa The Narcissism Epidemic nikigamba ngu: “Kutwarra hamu, abantu abaikiriza ngu kutunga sente nikyo ekintu ekirukukirrayo kimu obukuru omu bwomeezi, tibaba n’okusemererwa kandi bakira kwenuuba. N’abantu abagonza kutunga sente nyingi tibatunga kusemererwa kandi batunga n’endwire nyingi.” Nahabweki obuhabuzi bwa Baibuli oburukutanga kugonza sente burungi muno! Haroho emisingi endi kuruga omu Baibuli ey’ekukonyire? Obuturayeyongera kusiima obuhabuzi kuruga omu Baibuli, nitwija kweyongera kwesiga amagezi kuruga hali Omuhangi waitu ow’okugonza. (Yak. 1:5) Ekirarugamu, nitwija kweyongera kwegondeza omu bwomeezi.​—Is. 48:17, 18.

14. Kwesomesa Baibuli nikwija kukwegesa ki hali Yahwe?

14 Wesomese Baibuli oine ekigendererwa eky’okweyongera kumanya Yahwe. (Yoh. 17:3) Noija kwega emiringo ya Yahwe kandi emiringo enu n’esisana n’emiringo ei wayegere kuruga omu byahangirwe. Kwega ha miringo ya Yahwe kitugumya ngu aroho kwo. (Kurug. 34:6, 7; Zab. 145:8, 9) Obworayeyongera kumanya Yahwe kurungi, okwikiriza kwawe omuli uwe nikwija kweyongera, noija kweyongera kumugonza, kandi n’obunywani bwawe na uwe nibwija kweyongera kuguma.

15. Oragasirwa ota obw’oragambiraho abandi okwikiriza kwawe?

15 Gambiraho abantu abandi okwikiriza kwawe omuli Ruhanga. Obw’okora eki okwikiriza kwawe kweyongera kuguma. Kiki eky’osobora kukora kakuba omuntu ow’otebiize abanagurukyagurukya Ruhanga obwaraaba aroho kandi tomanyire eky’osobora kumugarukamu? Lengaho kuserra eky’okugarukamu kuruga omu Baibuli n’okozesa kimu ha bitabu byaitu, kandi okozese eby’orazoora kusoborra omuntu ogu. (1 Pet. 3:15) Nosobora kusaba ow’oruganda ondi kukukonyera. Omuntu ogu n’obwaraaba ataikiriize eky’omugarukiremu n’osigikirra ha Baibuli, noija kugasirwa omu kuseruliiriza okw’okozere. Okwikiriza kwawe nikwija kweyongera kuguma. Ekirarugamu, torukwija kuhabisibwa abantu abarukuzooka nk’abamagezi rundi abasomere muno, abagamba ngu Ruhanga taroho.

IKAZA OKWIKIRIZA KWA KUGUMIRE!

16. Kiki ekisobora kubaho kakuba tutaikaza okwikiriza kwaitu kugumire?

16 Nobukiraaba ngu tumazire akaire kaingi nituheereza Yahwe, tusemeriire kwikara nitugumya okwikiriza kwaitu muli uwe. Habwaki? Habwokuba kakuba tutegendereza, okwikiriza kwaitu nikusobora kuceka. Nk’oku twegere, okwikiriza nikusigikirra ha bwakaiso oburukugumya ebintu ebitutasobora kurora. Kyanguhire kwebwa ebintu ebitutarukurora. Nahabweki, Paulo akeeta okutaba n’okwikiriza ‘ekibi [enkyaguha kutwezingaho].’ (Baheb. 12:1) Hati, nitusobora tuta kwerinda omutego ogu?​—2 Bas. 1:3.

17. Kiki ekiratukonyera kwikaza okwikiriza kwaitu kugumire?

17 Eky’okubanza, wesengereze Yahwe akuhe omwoyo gwe ogurukwera, kandi oikale n’omwesengereza butoosa. Habwaki? Habwokuba okwikiriza gumu ha miringo ey’eretwa omwoyo ogurukwera. Titusobora kwikaza okwikiriza kwaitu omu Muhangi waitu kugumire kakuba tutakonyerwa omwoyo ogurukwera. Obuturaikara nitusaba Yahwe kutuha omwoyo ogurukwera, naija kugutuha. (Luk. 11:13) Kukira muno, tumusabe: “[Atwongere] okuikiriza.”​—Luk. 17:5.

18. Kusigikirra ha Zabuli 1:2, 3, mugisa ki ogutwine omu kasumi kanu?

18 Ekindi, ikara noyesomesa Ekigambo kya Ruhanga butoosa. (Soma Zabuli 1:2, 3.) Omu kasumi Zabuli egi yahandiikirwe, Baisaleri bataito muno abakaba baine ebihandiiko byona eby’Ebiragiro bya Ruhanga. Baitu abakama na banyakatagara bakaba nibasobora kutunga ebihandiiko binu, kandi hanyuma ya buli myaka musaju entekaniza zakorwaga nukwo “abasaija nabakazi nabaana abato,” hamu n’abanyamahanga omu Isaleri bahurre ebiragiro bya Ruhanga obubyabaga nibisomwa. (Bir. 31:10-12) Omu kasumi ka Yesu, bantu bake muno abaka baine emizingo ey’Ebyahandiikirwe, kandi endi yasangwaga omu masorrokaniro. Baitu omu kasumi kanu, abantu baingi nibasobora kutunga Baibuli yoona rundi ekicweka kyayo. Gunu mugisa gw’amaani. Nitusobora tuta kwoleka ngu nitusiima habw’omugisa gunu?

19. Tusemeriire kukora ki kwikaza okwikiriza kwaitu kugumire?

19 Twoleka ngu nitusiima habw’omugisa ogw’okuba na Baibuli kuraba omu kugisoma butoosa. Tusemeriire kweteraho obwire obw’okusoma n’okwesomesa Baibuli, hatali kugisoma obutuba tutungire obwire. Kakuba twekamba kwesomesa butoosa nitwija kwikaza okwikiriza kwaitu kugumire.

20. Kiki ekitusemeriire kucweramu kimu kukora?

20 Kwahukanaho “abamagezi n’abetegereza” ab’ensi enu, itwe twine okwikiriza okugumire okurukusigikirra ha Kigambo kya Ruhanga. (Mat. 11:25, 26) Baibuli etusoborra ensonga habwaki ensi n’eyeyongera kusisikara kandi na Yahwe ekyarukugenda kukora kugiterekereza. Nahabweki leka tucweremu kimu kugumya okwikiriza kwaitu n’okukonyera abantu baingi nk’oku turukusobora kwikiririza omu Muhangi. (1 Tim. 2:3, 4) Kandi leka tugumizeemu nitulindirra n’ekihika akasumi nambere abantu boona abaliba omu nsi balikugiza Yahwe n’ebigambo ebiri omu Okusuku’rwa 4:11 ebirukugamba ngu: “Osemeriire, ai [Yahwe] Ruhanga waitu, okuhabwa ekitinisa . . . baitu niwe wahangire byona.”

EKIZINA 2 Ibara Lyawe Niryo Yahwe

^ kac. 5 Ebyahandiikirwe nibikyoleka kurungi ngu Yahwe nuwe Omuhangi. Baitu baingi eki tibakiikiriza. Baikiriza ngu obwomeezi bukaija bwijaho bwonka. Entekereza zaabo tizirukwija kutuleetera kugurukyagurukya kakuba tugumya okwikiriza kwaitu omuli Ruhanga kandi n’omu Baibuli. Ekicweka kinu nikiija kusoborra omulingo tusobora kukikora.

^ kac. 5 Omu masomero maingi omu nsi, abasomesa tibakibazaaho nakake nk’oku nikisoboka kuba ngu Ruhanga nuwe yahangire ebintu byona. Bateekereza ngu kukikora nibaija kuba nibahambiriza abeegi kwikiririza omuli Ruhanga.

^ kac. 7 Omu Watch Tower Publications Index eya kasumi kanu harumu ebyokurorraho ebirukuhingura omu 60 eby’abantu abasomere muno abarukwikiririza omu kuhangwa, otwaliiremu n’abanyasayansi. Hansi y’isomo “Science,” rora nambere hali omutwe “scientists expressing belief in creation.” Ebimu ha byokurorraho binu nibisobora n’okusangwa omu Research Guide for Jehovah’s Witnesses. Hansi y’isomo “Science and Technology,” rora nambere hali omutwe “‘Interview’ (Awake! series).”

^ kac. 12 Ekyokurorraho, rora ekicweka “Sayansi na Baibuli Bikwatagana?” omu Awake! eya Febwali 2011. Kandi n’ekicweka “Yahwe Ebyaranga Bihikirra” omu Watchtower eya Janwali 1, 2008.