Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 35

Mugumizeemu “Nimwombekangana”

Mugumizeemu “Nimwombekangana”

“Mugumizeemu nimugaramungana amaani, kandi nimwombekangana.”​—1 BAS. 5:11, NWT.

EKIZINA 90 Katugarranganemu Amaani

EBITURAYEGA *

1. Kusigikirra ha 1 Abasesalonika 5:11, itwena nitwejumbira omu mulimo ki?

 EKITEBE kyanyu kyakombekaga rundi kyakadabirizaaga Ekyombeko eky’Obukama? Obukiraaba nukwo kiri, hataroho kugurukyagurukya n’oijuka orusorrokano rwawe orw’okubanza omu kyombeko ekihyaka. N’osobora kuba wasemeriirwe muno wagonza n’okurra. Kandi n’osobora kuba walemerwe n’okuzina ekizina eky’okubanza. Ebyombeko byaitu eby’Obukama ebyombekerwe kurungi bihaisa Yahwe ekitiinisa. Baitu tumuhaisa ekitiinisa ekirukukiraho obutwejumbira omu mulimo ogw’okwombeka ogw’omulingo ogundi. Omulimo ogu nigutwarramu ekintu eky’omuhendo kukira ebyombeko. Nigutwarramu kwombeka abantu abaija omu biikaro ebi eby’okuramizaamu. Omukwenda Paulo akaba natekerezaaho okwombeka kunu nambere yahandiikire ebigambo ebirukusangwa omu 1 Abasesalonika 5:11, Ekyahandiikirwe nambere omutwe gw’ekicweka kinu gusigikiriire.​—Soma.

2. Biki ebiturukugenda kubazaaho omu kicweka kinu?

2 Omukwenda Paulo akaba ali muntu ow’akaba amanyire omulingo ogw’okwombekamu Abakristaayo bagenzi be. Yabasaalirirwaga. Omu kicweka kinu, nitugenda kubazaaho omulingo yakonyire Abakristaayo bagenzi be (1) kugumira ebirengo, (2) kukurakuraniza obusinge hagati yabo, hamu (3) n’okugumya okwikiriza kwabo omuli Yahwe. Leka turole omulingo tusobora kumwegeraho kandi tukombeka Abakristaayo bagenzi baitu kasumi kanu.​—1 Kol. 11:1.

PAULO AKAKONYERA ABAKRISTAAYO BAGENZI BE KUGUMIRA EBIRENGO

3. Ntekereza ki ey’ehikire Paulo ey’akaba aine ha buheereza hamu n’okukora?

3 Paulo yagonzaaga muno Abakristaayo bagenzi be. Akaba arabire omu bizibu bingi; nahabweki, egi niyo ensonga habwaki yasoboire kwoleka embabazi kandi n’okusaalirirwa Abakristaayo bagenzi be obubabaga nibaraba omu birengo. Haroho akasumi, Paulo obw’akaba ataine sente kandi kikamwetagisa kukora kusobora kwerolerra hamu n’abakaba ali nabo. (Eng. 20:34) Omulimo gwe akaba ali mukozi w’eheema. Obuyahikire omu Kolinso, ha kubanza akakorra hamu na Akura na Pirisikila abakozi b’eheema bagenzi be. Baitu “buli Sabiiti” yatebezaaga Abayudaaya hamu n’Abayonaani. Hanyuma Sira na Timoseo obubaizire, “Paulo akatandika kwemarra ha kutebeza ekigambo.” (Eng. 18:2-5, NWT) Paulo ateebwe ekigendererwa kye ekikuru omu bwomeezi be, eky’okuheereza Yahwe. Habwokuba Paulo yakoraga n’amaani kuheereza Yahwe kikamwanguhira kuha Abakristaayo bagenzi be obuhabuzi obw’omugaso. Akabaijukya kutaikiriza okusindikirizibwa okw’ensi hamu n’obujunanizibwa obw’okuhikyaho amaka gaabo ebyetaago kubaletera kunagiriiza ebintu ebirukukira obukuru, kandi ebi nibyo ebintu byona ebitukora omu kuramya Yahwe.​—Baf. 1:10.

4. Paulo na Timoseo bakakonyera bata Abakristaayo bagenzi baabo kugumira okuhiganizibwa?

4 Hanyuma yakaire kake ekitebe omu Sesalonika kitandikirweho, Abakristaayo abahyaka abo bakahikwaho okuhakanizibwa kw’amaani. Ekitebe eky’abantu abakaali abakaba nibabahakaniza obukyalemerwe kuzoora Paulo na Sira, kikacunda “bene babu abamu [kyabatwara] omu maiso gabalemi borubuga,” nikitokera haiguru kiti: “Banu bona bemera ebiragiro bya Kaisali.” (Eng. 17:6, 7) Tekerezaaho omulingo Abakristaayo banu abahyaka baatiinire, abasaija b’orubuga obubabehindukiriire? Baali nibasobora kugarukirra omu buheereza bwabo hali Yahwe, baitu Paulo akaba atarukugonza eki kibeho. N’obukiraaba ngu Paulo na Sira baali baine kugenda, bakakigumya ngu ekitebe ekihyaka nikirolererwa kurungi. Paulo akaijukya Abasesalonika ati: ‘Tukatuma Timoseo mwene waitu . . . , okubagumya n’okubahuumuza omu by’okwikiriza kwanyu; omuntu wena aleke okutabatabana omu kusalizibwa oku.’ (1 Bas. 3:2, 3) Nikizooka Timoseo akaba ayeroleriire okuhiganizibwa omu rubuga rw’owabu omu Rusitura. Kandi akaba arozere omulingo Paulo yagarwireemu ab’oruganda abo amaani. Habwokuba akaba arozere omulingo Yahwe yasagikiremu ab’oruganda abo, Timoseo akaba nasobora kugumya Abakristaayo abahyaka banu ngu buli kimu kyona ekibakurabiremu bakutungire obusiguzi.​—Eng. 14:8, 19-22; Baheb. 12:2.

5. Ow’oruganda Bryant akagasirwa ata habw’obukonyezi yatungire kuruga hali omugurusi?

5 Mulingo ki ogundi Paulo oguyagarwireemu Abakristaayo bagenzi be amaani? Obubagarukire omu Rusitura, Ikonio, hamu na Antyokiya Paulo na Baranaba bakakoma abagurusi omu bitebe byona. (Eng. 14:21-23) Hataroho kugurukyagurukya abasaija banu abakomerwe bakahuumuza ebitebe, nk’oku abagurusi bakora kasumi kanu. Wetegereze ow’oruganda Bryant eki yagambire. Akagamba ati: “Obunahikize emyaka 15, ise nyowe akaruga omu ka kandi nyina nyowe yabingwa omu kitebe. Nkehurra ndekerweho kandi mpoirwemu amaani.” Kiki ekyakonyire Bryant kugumira akasumi ako akagumagaine? Nagamba ati: “Tony, omugurusi omu kitebe, yabazaaga nanyowe obunabaga ngenzere omu nsorrokano hamu n’omu bwire obundi. Akangambiraho abantu abandi abaarabire omu birengo baitu abakaba baine okusemererwa. Akansomera Ekyahandiikirwe ekiri omu Zabuli 27:10, kandi yakiraga kubazaaho Hezekiya, ayaheerize Yahwe n’obwesigwa n’obukiraaba ngu ise atamutereho ekyokurorraho ekirungi.” Obusagiki bunu bukakonyera buta Bryant? Nagamba ati: “Habwa Tony kwikara nangarramu amaani, hanyuma y’akasumi nkatandika kuheereza nka payoniya ow’akasumi koona, obuheereza obundetiire okusemererwa kwingi.” Abagurusi mwikale mwetekaniize, kukonyera abali nka Bryant, abasobora kwetaaga “ekigambo ekirungi” eky’okubagarramu amaani.​—Nfu. 12:25.

6. Paulo akakozesa ata ebyokurorraho eby’abaheereza ba Yahwe abaakara kugarramu abandi amaani?

6 Paulo akaijukya Abakristaayo bagenzi be ngu habw’amaani kuruga hali Yahwe, “ekitebe kyabakaiso ekingi” kikasobora kugumira ebizibu eby’amaani. (Baheb. 12:1) Paulo akakyetegereza ngu ebyokurorraho eby’abaheereza ba Yahwe abaakara abaasoboire kugumira ebirengo eby’amaani ebirukwahukana, bikaba nibisobora kukonyera Abakristaayo bagenzi be kuba bamanzi kandi n’omutima kwikara bagutaire ha ‘rubuga rwa Ruhanga omwomeezi.’ (Baheb. 12:22) N’omu kasumi kanu nukwo kiri. Itwena tugarurwamu amaani obutusomaho omulingo Yahwe yakonyiremu Gideoni, Baraka, Daudi, Samuiri, hamu n’abandi baingi. (Baheb. 11:32-35) Kandi tugarurwamu amaani obutusomaho ebyafaayo eby’abaheereza ba Yahwe abesigwa ab’omu kasumi kanu. Ha kitebe ekikuru eky’ensi yoona, tukira kutunga amabbaruha kuruga omu b’oruganda na banyaanya itwe agarukwoleka ngu okwikiriza kwabo kweyongiire kuguma hanyuma y’okusoma ebyafaayo eby’omu h’abaheereza abesigwa ab’omu kasumi kanu.

PAULO AKOOLEKA OMULINGO ABAKRISTAAYO BAGENZI BE BASOBORA KUBA N’OBUSINGE HAGATI YAABO

7. Kiki eky’orukwega kuruga omu buhabuzi bwa Paulo oburukusangwa omu Abarumi 14:19-21?

7 Twombeka ab’oruganda na banyaanya itwe obu tukurakuraniza obusinge omu kitebe. Titwikiriza entekereza ezirukwahukana ezitwine kutuletera kwebaganizaamu. Titulemera ha ntekereza yaitu obuhaba hataroho omusingi gwa Baibuli ogucwirwe. Tekerezaaho ekyokurorraho kinu. Ekitebe omu Rooma kikaba kirumu Abakristaayo Abayudaaya hamu n’ab’amahanga. Ebiragiro bya Musa obubyahoireho, ebiragiro ebirukukwata ha kulya ebyokulya ebimu bikaba bitakyakora. (Mar. 7:19) Kurugira kimu kasumi ako, Abakristaayo Abayudaaya abamu bakehurra ngu baine obugabe obw’okulya ebyokulya ebya buli mulingo. Baitu Abakristaayo Abayudaaya abandi, bakaba nibehurra ngu tikihikire kulya ebyokulya ebi. Ensonga enu ekabaganizaamu ekitebe. Paulo akooleka obukuru obw’okulinda obusinge kandi yagamba ati: “Tikiri kirungi okulya enyama, nobukwakuba okunywa amarwa, nobukwakuba okugira ekigambo kyona ekirukutabaijura mugenzi wawe.” (Soma Abarumi 14:19-21.) Paulo akakonyera Abakristaayo bagenzi be kurora omulingo obutetegerezangana bunu nk’oku bwali bw’akabi halibo, otwaliiremu n’ekitebe kyona. Kandi akaba ayetekaniize kuhindura enyetwaza ye nukwo atatabaijura abandi. (1 Kol. 9:19-22) Naitwe nitusobora kwombeka bagenzi baitu kandi tukalinda obusinge kakuba twetantara kuteera empaka ha nsonga buli omu ez’asemeriire kwecweramu.

8. Paulo aketwaza ata obuhabaireho ensonga ey’ekaba n’egonza kutabangura obusinge omu kitebe?

8 Paulo akatuteraho ekyokurorraho ekirungi eky’okulinda obusinge naabo abahakaniza ensonga enkuru. Ekyokurorraho, abamu omu kitebe Ekikristaayo eky’omu kyasa eky’okubanza, bakalemeraho ngu Abakristaayo kuruga omu mahanga agandi basarwe, obundi habw’okugonza Abayudaaya abatali Abakristaayo kutabajumirra. (Bag. 6:12) Paulo akaba atarukwikiranganiza n’entekereza enu, baitu omu kiikaro ky’okuhambiriza abandi kuhondera entekereza ye, n’obwebundaazi akasaba obuhabuzi kuruga hali abakwenda n’abagurusi omu Yerusalemu. (Eng. 15:1, 2) Ekyarugiremu, enyetwaza ye ekakonyera Abakristaayo abo kwikazaaho obusinge hamu n’okusemererwa omu kitebe.​—Eng. 15:30, 31.

9. Nitusobora tuta kuhondera ekyokurorraho kya Paulo?

9 Kakuba habaho obutaikiranganiza obw’amaani, tukurakuraniza obusinge kuraba omu kuserra obuhabuzi kuruga hali abo Yahwe abakomere kurolerra ekitebe. Emirundi erukukira obwingi, obuhabuzi oburukusigikirra ha Baibuli nitusobora kubusanga omu bitabu byaitu, rundi omu buragirizi obuheebwa ekitebe. Nitwija kuleetaho obusinge omu kitebe, kakuba tuteeka omutima ha kuhondera oburagirizi bunu omu kiikaro ky’okukurakuraniza entekereza zaitu.

10. Kiki ekindi Paulo ekiyakozere kukurakuraniza obusinge omu kitebe?

10 Paulo akakurakuraniza obusinge kuraba omu kubazaaho emiringo y’Abakristaayo bagenzi be enungi, hatali embi. Ekyokurorraho, ha kumalirra kw’ebbaruha ye hali Abarumi, Paulo akabazaaho abantu baingi nakozesa amabara gaabo, kandi emirundi erukukira obwingi akababazaaho ekintu ekirungi rundi ekirukubakwataho. Nitusobora kwegera ha kyokuroraho kya Paulo kuraba omu kubazaaho emiringo enungi ey’ab’oruganda na banyaanya itwe. Obutukora tuti tuleetera ab’oruganda na banyaanya itwe kwirrangana haihi, kandi kinu kyombeka ekitebe omu kugonza.

11. Nitusobora tuta kugarraho obusinge obuhabaho obutaikiranganiza?

11 Obwire obumu, n’Abakristaayo abakuzire omu by’omwoyo nibasobora kutunga obutaikiranganiza rundi kukungana. Eki nikyo kyahikire hali Paulo hamu na munywani we nfenanfe Baranaba. Abasaija banu babiri bakatunga obutaikiranganiza bw’amaani ha nsonga y’okugenda na Marako ha rugendo rwabo orw’obumisaani orukaba nirugenda kwongeraho. Hakabaho “empaka nyingi” hagati yabo kandi buli muntu yakwata ogwe. (Eng. 15:37-39) Baitu Paulo, Baranaba, hamu na Marako bakagarraho obusinge hagati yabo, ekirukwoleka ngu obusinge hamu n’obumu babitwaraga nk’ebintu eby’omuhendo halibo. Hanyuma Paulo akabazaaho kurungi Baranaba na Marako. (1 Kol. 9:6; Bak. 4:10) Naitwe tusemeriire kumaraho obutaikiranganiza bwona obutwine n’abandi omu kitebe, kandi hanyuma omutima tuguteeke ha miringo yabo enungi. Omu mulingo ogu, nitwija kukurakuraniza obusinge hamu n’obumu.​—Bef. 4:3.

PAULO AKAGUMYA OKWIKIRIZA KW’ABAKRISTAAYO BAGENZI BE

12. Bizibu ki ebimu Abakristaayo bagenzi baitu ebibarabamu?

12 Twombeka Abakristaayo bagenzi baitu obutugumya okwikiriza kwabo omuli Yahwe. Abamu basekerezebwa abanyabuzaale baabo abatali omu mananu, abakozi bagenzi baabo, rundi abeegi bataahi baabo. Abandi baine oburwaire bw’amaani rundi nibarwanisa obusaasi obu baine omu mutima habw’ekintu babakozere. Kandi abandi Bakristaayo ababatiziibwe kumara emyaka nyingi kandi bamazire akasumi kaingi balindiriire empero y’ensi enu embi kuhika. Enyikara zinu nizisobora kulenga okwikiriza kw’Abakristaayo kasumi kanu. Abakristaayo ab’omu kitebe eky’omu kyasa eky’okubanza nabo bakaraba omu bizibu nka binu. Kiki Paulo ekiyakozere kugumya Abakristaayo bagenzi be?

Nk’omukwenda Paulo, nitusobora tuta kwombeka abandi? (Rora akacweka 13) *

13. Paulo akakonyera ata abo abakaba nibasekerezebwa habw’enyikiriza zaabo?

13 Paulo yakozesaaga Ebyahandiikirwe kwombeka okwikiriza kw’Abakristaayo bagenzi be. Ekyokurorraho, Abakristaayo Abayudaaya nibasobora kuba baali batamanyire eky’okugarukamu abanyabuzaale baabo abaali batali omu mananu abagambaga ngu ediini ey’Ekiyudaaya niyo ehikire kukira ey’Ekikristaayo. Hataroho kugurukyagurukya ebbaruha ya Paulo yahandikiire Abaheburaniya ekagarramu muno Abakristaayo abo amaani. (Baheb. 1:5, 6; 2:2, 3; 9:24, 25) Bakaba nibasobora kukozesa emiringo enungi eyiyasoborramuga kugarukamu abo ababahakanizaaga. Kasumi kanu naitwe nitusobora kukonyera Abakristaayo bagenzi baitu abarukuraba omu kusekerezebwa, kukozesa ebitabu byaitu ebirukusigikirra ha Baibuli kusoborra enyikiriza zaabo. Kandi kakuba abato baitu basekerezebwa habw’okwikiriza ngu ebintu bikahangwa nitusobora kubakonyera kutunga eby’okugarukamu kuruga omu burocuwa, Was Life Created? hamu na burocuwa The Origin of Life​—Five Questions Worth Asking kwoleka habwaki nibaikiriza ngu ebintu bikahangwa.

Nk’omukwenda Paulo, nitusobora tuta kwombeka abandi? (Rora akacweka 14) *

14. N’obukiraaba ngu Paulo akaba aine bingi eby’okukora omu kutebeza n’okwegesa, kiki ekiyakozere?

14 Paulo akekambisa Abakristaayo bagenzi be kwoleka okugonza kuraba omu ‘ngeso ezisemiire.’ (Baheb. 10:24) Akakonyera Abakristaayo bagenzi be hatali omu bigambo byonka baitu n’omu bikorwa. Ekyokurorraho, Abakristaayo bagenzi be omu Buyudaaya obubahikirweho enjara, Paulo akakonyera omu kubagabira ebintu ebimu ebibakaba nibetaaga. (Eng. 11:27-30) Amananu gali, n’obukiraaba ngu Paulo akaba aine bingi eby’okukora omu kutebeza n’okwegesa, yaikaraga naserra emiringo y’okukonyera abali omu bwetaago. (Bag. 2:10) Habw’okukora eki, akongera kugumya Abakristaayo bagenzi be ngu Yahwe nasobora kubarolerra. Kasumi kanu, naitwe obutukozesa obwire bwaitu, amaani, hamu n’obukugu kukonyera abo abahikirweho ebigwererezi, twombeka okwikiriza kw’Abakristaayo bagenzi baitu. Kandi kinu nitusobora n’okukikora kuraba omu kuhayo butoosa kusagika omulimo gw’ensi yoona. Omu miringo enu hamu n’endi tukonyera Abakristaayo bagenzi baitu kwesiga Yahwe ngu talibalekaho.

Nk’omukwenda Paulo, nitusobora tuta kwombeka abandi? (Rora akacweka 15-16) *

15-16. Tusemeriire kutwaza tuta abacekere omu kwikiriza?

15 Paulo akagumizaamu nakonyera abo abakaba bacekere omu kwikiriza. Yabasalirirwaga kandi abaza nabo omu mulingo omurungi kandi ogurukugarramu amaani. (Baheb. 6:9; 10:39) Ekyokurorraho, omu bbaruha ye yoona eyiyahandikiire Abaheburaniya, yakiraga kukozesa ekigambo “itwe,” ekirukwoleka ngu na uwe akaba asemeriire kuteeka omu nkora obuhabuzi obuyabahaire. (Baheb. 2:1, 3) Nka Paulo, naitwe titujwaha kukonyera abo abacekere omu kwikiriza. Oihireho, tubombeka kuraba omu kubooleka ngu nitubafaaho kuruga ha mutima. Omu mulingo gunu, tubagumya ngu nitubagonza. Kubaza omu iraka erirungi kandi erihehiire nikiija kubombeka muno.

16 Paulo akagumya Abakristaayo bagenzi be ngu Yahwe akaba amanyire emirimo yabo enungi. (Baheb. 10:32-34) Naitwe nitusobora kukora ekintu nikyo kimu obuturukuba nitukonyera Omukristaayo mugenzi waitu ow’acekere omu kwikiriza. Nitusobora kumusaba kutugambira omulingo yaizire omu mananu rundi tukamwekambisa kutekerezaaho omulingo Yahwe yamusagikiremu omu busumi obwa kara. Nitusobora kukozesa akagisa ako kumugumya ngu Yahwe takebwaga byona ebiyakozere kwoleka ngu namugonza kandi ngu Yahwe tarukwija kumulekaho omu kasumi ak’omu maiso. (Baheb. 6:10; 13:6) Kubazaaho ebintu nka binu nibisobora kwekambisa Abakristaayo bagenzi baitu abagonzebwa banu kugumizaamu nibaheereza Yahwe.

“MUGUMIZEEMU NIMUGARRAMUNGANA AMAANI”

17. Bukugu ki obutusemeriire kugumizaamu nitukurakuraniza?

17 Nk’oku omwombeki ayongera kuba mukugu hanyuma y’akasumi, naitwe nitusobora kweyongera kuba bakugu omu kwombekangana. Nitusobora kukonyera abandi kutunga amaani ag’okugumira ebirengo kuraba omu kubagambira ha byokurorraho eby’abo abaagumisiriize omu kasumi akakara. Nitusobora kukurakuraniza obusinge kuraba omu kubazaaho ebirungi ebiturora omu bandi, kwikazaaho obusinge obububa buli haihi kutabangurwa, n’okugarraho obusinge obuhabaho obutetegerezangana. Kandi nitusobora kugumizamu nitwombeka okwikiriza okw’Abakristaayo bagenzi baitu kuraba omu kubazaaho nabo amananu kuruga omu Baibuli, kubaha obukonyezi obubarukwetaaga, n’okubasagika obubaceka omu by’omwoyo.

18. Kiki eky’ocweriiremu kimu kukora?

18 Abombeka ebyombeko eby’Obukama behurra baine okusemererwa n’okumarwa. Naitwe nitusobora kutunga okusemererwa hamu n’okumarwa obutukonyera omu mulimo ogw’okwombeka omu by’omwoyo omu kitebe. Kwahukana n’ebyombeko ebihika bikasiisikara, ebirungi ebiruga omu kwombeka Abakristaayo bagenzi baitu nibiija kwikaraho ebiro n’ebiro! Leka tucweremu kimu “kugumizaamu nitugaramungana amaani, kandi nitwombekangana.”​—1 Bas. 5:11, NWT.

EKIZINA 100 Bakunire

^ Obwomeezi omu nsi enu bugumire. Abakristaayo bagenzi baitu nibaraba omu kusindikirizibwa kw’amaani. Nitusobora kubakonyera kakuba tuserra emiringo ey’okubagarramu amaani. Ha nsonga enu, nikiija kutukonyera kutekerezaaho ekyokurorraho eky’omukwenda Paulo.

^ KUSOBORRA EBISISANI: Taata n’ayoleka muhara we omulingo asobora kukozesa amagezi kuruga omu bitabu byaitu kwerinda kusindikirizibwa kujaguza Krisimansi.

^ KUSOBORRA EBISISANI: Ow’oruganda na munyaanya itwe bagenzere omu kicweka ekindi eky’ensi yabo kukonyera nambere hagwire ekigwererezi.

^ KUSOBORRA EBISISANI: Omugurusi abungiire ow’oruganda ondi ow’acekere omu kwikiriza. Nayoleka ow’oruganda onu ebisisani byabo obubakaba bali hamu omu Isomero lya Bapayoniya emyaka nyingi enyuma. Ow’oruganda obw’arora ebisisani binu, aijuka okusemererwa okubakaba baine omu kasumi ako. Ow’oruganda atandika kwehurra nagonza kwongera kutunga okusemererwa okwakaba aine obwakaba nakyaheereza Yahwe. Hanyuma y’akasumi, agaruka omu kitebe.