Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 34

Wesomeseeho Obunabbi Obuli omu Baibuli

Wesomeseeho Obunabbi Obuli omu Baibuli

“Abanyina amagezi nibo balyetegereza.”​—DAN. 12:10.

EKIZINA 98 Ebyahandiikirwe​—Bikaterekerezebwa Ruhanga

EBITURAYEGA a

1. Kiki ekisobora kutukonyera kwegondeza omu kwesomesaaho obunabbi bwa Baibuli?

 OW’ORUGANDA omuto arukwetwa Ben n’agamba ati: “Ngonza kwesomesaaho obunabbi obuli omu Baibuli.” Noikiranganiza nauwe? Rundi ohurra otiinire ngu obunabbi bwa Baibuli bugumire muno kubwetegereza? Obundi n’osobora kwehurra ngu kubwesomesaaho tikirukukusemeza. Baitu, kakuba omanya ensonga habwaki Yahwe yabutaire omu Kigambo kye, n’osobora kuhindura entekereza yaawe.

2. Omu kicweka kinu nitwija kubazaaho ki?

2 Omu kicweka kinu, nitwija kubazaaho habwaki tusemeriire kwesomesaaho obunabbi bwa Baibuli, n’omulingo tusobora kukikoramu. Hanyuma nitwija n’okubazaaho obunabbi obw’emiringo ebiri obuli omu kitabu kya Danieri, n’omulingo kubwetegereza kisobora kutukonyera kasumi kanu.

HABWAKI TUSEMERIIRE KWESOMESAAHO OBUNABBI OBULI OMU BAIBULI?

3. Kiki ekitusemeriire kukora kwetegereza obunabbi obuli omu Baibuli?

3 Tusemeriire kusaba obukonyezi obuturaaba nitugonza kwetegereza obunabbi bwa Baibuli. Tekerezaaho ekyokurorraho kinu. Katugambe ngu ogenzere omu kicweka eky’otamanyire, baitu munywani waawe owoli nauwe akimanyire kurungi. Amanyire kurungi nambere muli kandi nambere buli muhanda gurukugenda. Hataroho kugurukyagurukya, kikusemeza muno habwokuba munywani waawe aikiriize kugenda naiwe! Omu mulingo nugwo gumu, Yahwe amanyire kurungi akasumi akaturumu n’ekiraabaho omu kasumi ak’omumaiso. Nahabweki kusobora kwetegereza obunabbi bwa Baibuli, tusemeriire kusaba Yahwe obukonyezi.​—Dan. 2:28; 2 Pet. 1:19, 20.

Kwesomesaaho obunabbi bwa Baibuli nikisobora kutukonyera kwetekaniriza ebintu ebiraabaho omu kasumi ak’omumaiso (Rora akacweka 4)

4. Habwaki Yahwe yahandiikisize obunabbi obuli omu Baibuli? (Yeremiya 29:11) (Rora ekisisani.)

4 Nk’omuzaire wena omurungi, Yahwe n’agonza abaana be babe n’obusumi obw’omumaiso oburungi. (Soma Yeremiya 29:11.) Baitu kwahukanaho n’omuzaire, Yahwe n’asobora kutugambira ebiraabaho omu kasumi ak’omumaiso kandi ebyatugambira bihikire. Akahandiikisa obunabbi obuli omu Baibuli nukwo tusobole kumanya ebintu ebikuru bitakabaireho. (Is. 46:10) Obunabbi bunu bisembo kuruga hali Isiitwe ow’omu iguru. Baitu nitusobora kukigumya tuta ngu obunabbi bunu nibwija kuhikirra?

5. Ekyokurorraho kya Max nikikwegesa ki?

5 Ha isomero, abato bakira kuba betoroirwe abantu abatateekamu Baibuli ekitiinisa. Abantu abo nibasobora kubaza rundi kukora ebintu ebisobora kuleetera Abakristaayo abato kugurukyagurukya enyikiriza zaabo. Tekerezaaho ekyokurorraho ky’ow’oruganda Max. N’agamba ati: “Obunkaba nkyali omu isomero, nkatandika kugurukyagurukya ebintu bazaire bange banyegeseze ebirukukwata ha diini ey’amananu na Baibuli obweraaba yahandiikisiibwe Ruhanga.” Bazaire be bakakora ki? N’agamba ati: “Nkaba nkimanyire ngu nikiberaliikiriza, baitu batangarukemu kubi.” Bakagarukamu ebikaguzo bye nibakozesa Baibuli. Kandi Max, aine ekiyakozereho. N’agamba ati: “Nkesomesaaho obunabbi obuli omu Baibuli kandi nagambiraho abato abandi omu kitebe ebinkaba nyegere.” Kiki ekyarugiremu? Max n’agamba ati: “Nkakigumiza kimu ngu Baibuli ekahandiikisibwa Ruhanga!”

6. Kiki eky‘osemeriire kukora kakuba oba nogurukyagurukya ebyoyegesiibwe kandi habwaki?

6 Kusisanaho na Max, naiwe obworatandika kugurukyagurukya Baibuli, tosemeriire kwecwera omusango. Baitu osemeriire kugira ekiwakoraho. Okugurukyagurukya nikusisana nk’okumoma. Nikusobora kuhwerekereza ekintu eky’omugaso. Kusobora kweyihamu okugurukyagurukya okusobora kuhwerekereza okwikiriza kwawe, osemeriire kwekaguza oti: ‘Ninkigumya ngu Baibuli ebyebazaaho akasumi ak’omumaiso nibiija kuhikirra?’ Obworaaba otarukukigumya, n’osobora kwesomesaaho obunabbi bwa Baibuli obumazire kuhikirra. Eki n’osobora kukikora ota?

OMULINGO OSOBORA KWESOMESA OBUNABBI BWA BAIBULI

Kusobora kwesiga Yahwe nk’oku Danieri yakozere, osemeriire kwesomesaaho obunabbi bwa Baibuli otaireho omutima, ba mwebundaazi kandi obe n’ekigendererwa ekihikire (Rora akacweka 7)

7. Danieri akatuteraho kyokurorraho ki obukirukuhika ha kwesomesa obunabbi bwa Baibuli? (Danieri 12:10) (Rora ekisisani.)

7 Itwena Danieri akatuteraho ekyokurorraho ekirungi obukirukuhika ha kwesomesa obunabbi bwa Baibuli. Danieri akesomesaaho obunabbi bwa Baibuli n’ekigendererwa ekihikire eky’okumanya amananu. Ekindi, akaba ali mwebundaazi nakimanya ngu Yahwe aha okwetegereza abo abamumanyire kandi aborobera endengo ze. (Dan. 2:27, 28; soma Danieri 12:10.) Danieri akakyoleka ngu akaba ali mwebundaazi kuraba omu kwesiga obukonyezi bwa Yahwe. (Dan. 2:18) Ekindi, yasomaga ataireho omutima. Akakora okuseruliiriza omu Byahandiikirwe ebyakaba aine kasumi ako. (Yer. 25:11, 12; Dan. 9:2) N’osobora ota kwegera hali Danieri?

8. Habwaki abantu abamu besomesa obunabbi bwa Baibuli, baitu kiki ekitusemeriire kukora?

8 Wekebiije ebigendererwa byawe. Oyesomesa n’ekihika eky’okumanya amananu? Obukiraaba nukwo kiri, Yahwe naija kukukonyera. (Yoh. 4:23, 24; 14:16, 17) Nsonga ki endi ey’esobora kuleetera abantu abamu kwesomesaaho obunabbi? Abamu bakikora n’ekigendererwa eky’okutunga obwakaiso oburukwoleka ngu Baibuli etahandiikisibwe Ruhanga. Behurra ngu nibasobora kweteraho endengo zaabo bonka ezirukukwata ha kihikire n’ekitahikire kandi nizo bahondera. Baitu tusemeriire kwesomesa n’ekigendererwa ekihikire. Ekindi, haroho omulingo omukuru oguturukwetaaga kusobora kwetegereza obunabbi bwa Baibuli.

9. Mulingo ki oguturukwetaaga kusobora kwetegereza obunabbi bwa Baibuli? Soborra.

9 Ba mwebundaazi. Yahwe naraganiza kukonyera abantu abebundaazi. (Yak. 4:6) Nahabweki tusemeriire kumusaba obukonyezi kusobora kwetegereza obunabbi bwa Baibuli. Obuturaaba tuli bebundaazi, nitwija kwikiriza obukonyezi kuruga ha mwiru omwesigwa kandi ow’amagezi, Yahwe owarukukozesa kutuha ebyokulya eby’omwoyo omu kasumi akahikire. (Luk. 12:42) Habwokuba Yahwe tali Ruhanga ow’akajagarro, akozesa omwiru omwesigwa wenka kutukonyera kwetegereza amananu agali omu Baibuli.​—1 Kol. 14:33; Bef. 4:4-6.

10. Ekyokurorraho kya munyaanya itwe Esther nikikwegesa ki?

10 Soma otaireho omutima. Komamu obunabbi obworukugonza kandi nubwo obanze kuseruliirizaaho. Eki nikyo munyaanya itwe Esther yakozere. Akaba n’agonza kwetegereza obunabbi oburukukwata ha kwija kwa Masiya. N’agamba ati: “Obunkaba nyine emyaka 15, nkatandika kuseruliiriza obwakaiso oburukukigumya ngu obunabbi bunu bukahandiikwa Yesu atakaizire omu nsi.” Ebiyayegere obuyasomere emizingo eya kara erukwetwa Dead Sea Scrolls bikamukonyera kukigumya. N’agamba ati: “Emu ha mizingo ekahandiikwa Yesu atakazairwe. Nahabweki, obunabbi oburumu bwine kuba bwali niburuga hali Ruhanga. Nkaba nyine kusoma obunabbi bunu emirundi nyingi kusobora kubwetegereza.” Hati nikimusemeza ngu akateekamu amaani. Hanyuma y’okwesomesaaho obunabbi bwingi n’obwegendereza, n’agamba ati: “Nkakigumya ngu Baibuli ehikire!”

11. Tugasirwa tuta obutukigumya ngu Baibuli ehikire?

11 Obuturora omulingo bumu ha bunabbi buhikiriziibwe, tweyongera kwesiga Yahwe n’omulingo arukutwebemberamu. Ekindi, obunabbi bwa Baibuli butukonyera kwikara twine entekereza enungi ha busumi obw’omumaiso n’obututunga ebizibu. Leka tubazeeho obunabbi obw’emiringo ebiri obwahandiikirwe Danieri kandi obuliyo nibuhikirra omu kasumi kanu. Kubwetegereza nikiija kutukonyera kukora encwamu enungi.

OMULINGO EBIGERE BY’EKYOMA NIIBUMBA BIRUKUKUKWATAHO

12. Ebigere ‘eby’ekyoma kijwanganiziibwe niibumba ery’esaabu’ nibikikirra ki? (Danieri 2:41-43)

12 Soma Danieri 2:41-43. Omu kirooto Danieri yarotoroire, Omukama Nebukadeneza akarora ebigere ebyali bikozerwe omu ‘kyoma kijwanganiziibwe niibumba ery’esaabu.’ Obutulengesaniza obunabbi bunu n’obundi obuli omu kitabu kya Danieri n’obuli omu Kusuku’rwa, nitusobora kugamba ngu ebigere binu nibikikirra obulemi kirimaani obwa Bungereeza n’Amerika oburukukorra hamu kasumi kanu. Danieri akabazaaho obukama bunu kirimaani ati: “Obukama buliba bwamani ekicweka, kandi bwokwatika ekicweka.” Habwaki bwakubaire bwokwatika ekicweka? Habwokuba abantu abarukukikirra ibumba ery’esaabu babulemeseze kukozesa amaani g’ekyoma nk’oku bwakugondeze. b

13. Bintu ki ebikuru ebiturukwega omu bunabbi bunu?

13 Nitwega bingi ha mulingo Danieri yasoboroire ekisisani ekikooto, kukira muno ebigere byakyo. Eky’okubanza, obulemi kirimaani obwa Bungereeza n’Amerika bwolekere ngu bw’amaani omu bintu ebimu. Ekyokurorraho, amahanga ganu gakakora omulimo gw’amaani omu kusingura Obulemu obw’Ensi Yoona, obw’Okubanza n‘Obwakabiri. Baitu obulemi bunu kirimaani bweyongiire kuceka kandi nibwija kwenyongerra kimu kuceka habwokuba abantu babwo nibarwanisangana kandi nibarwanisa na gavumenti. Ekyakabiri, obulemi bunu kirimaani nubwo burukwija kuba bw’okumalirra, Obukama bwa Ruhanga butakahwerekeriize gavumenti zoona ez’abantu. N’obukiraaba ngu obwire obumu amahanga agamu gahakaniza obulemi bunu kirimaani, busaho ihanga erirukwija kugaruka omu kiikaro kyabwo. Kinu tukimanyire habwokuba “ibale” erirukukikirra Obukama bwa Ruhanga riricwacwana ebigere by’ekisisani kinu ebirukukikirra obulemi kirimaani obwa Bungereeza n’Amerika.​—Dan. 2:34, 35, 44, 45.

14. Kwetegereza obunabbi oburukukwata ha bigere by’ekyoma niibumba nikusobora kutukonyera kita kukora encwamu enungi?

14 Nokigumya ngu obunabbi bwa Danieri oburukukwata ha bigere by’ekyoma niibumba buhikire? Obukiraaba nukwo kiri, nikiija kukwataho omulingo otwazaamu obwomeezi bwawe. Torukwija kuteeka omutima ha kweserurra sente nyingi omu nsi enu ey’eri haihi kuhwerekerezebwa. (Luk. 12:16-21; 1 Yoh. 2:15-17) Ekindi, kwetegereza obunabbi bunu nikiija kutukonyera kurora obukuru bw’omulimo ogw’okutebeza n’okwegesa abantu. (Mat. 6:33; 28:18-20) Hanyuma y’okwesomesaaho obunabbi bunu, n’osobora kwekaguza ekikaguzo kinu: ‘Encwamu zange zooleka ngu ninkigumya ngu Obukama bwa Ruhanga buli haihi kuhwerekereza gavumenti zoona ez’abantu?’

OMULINGO OMUKAMA W’OBUKIIZI BW’EMOSO N’OMUKAMA W’OBUKIIZI BW’OBULYO BARUKUKUKWATAHO

15. “Omukama wobukizi bwemoso” ‘n’omukama w’obukiizi bw’obulyo’ nubo baha kasumi kanu? (Danieri 11:40)

15 Soma Danieri 11:40. Danieri esuura 11 ebazaaho abakama babiri rundi gavumenti ibiri ezirukurwanira kulema ensi. Obutulengesaniza obunabbi bunu n’obundi obuli omu Baibuli nitumanya ngu kasumi kanu “omukama wobukizi bwemoso” nuwe Russia n’amahanga agarukugisagika, kandi “omukama wobukizi bwobulyo” nubwo obulemi kirimaani obwa Bungereeza n’Amerika. c

Nitusobora kugumya okwikiriza kwaitu kandi twetantale kweralikirra ekihinguraine obuturakyetegereza ngu okuhiiganizibwa kuruga ha ‘omukama ow’obukiizi bw’emoso’ ‘n’omukama w’obukiizi bw’obulyo’ nikuhikiiriza obunabbi bwa Baibuli (Rora akacweka 16-18)

16. “Omukama wobukizi bwemoso” natwaza ata abantu ba Ruhanga?

16 Abantu ba Ruhanga abali hansi y’obulemi ‘bw’omukama w’obukiizi bw’emoso’ nibahiiganizibwa omukama ogu. Bamu h’Abakaiso ba Yahwe, batiirwe kandi batairwe omu nkomo habw’okwikiriza kwabo. Omu kiikaro ky’okumaramu ab’oruganda banu amaani, ebintu “omukama wobukizi bwemoso” arukukora byeyongiire kugumya okwikiriza kwabo. Omu mulingo ki? Habwokuba ab’oruganda bakimanyire ngu okuhiiganiza abantu ba Ruhanga kihikiiriza obunabbi obuli omu kitabu kya Danieri. d (Dan. 11:41) Kumanya eki nikisobora kutukonyera kugumya okunihira kwaitu n’okwikara tuli besigwa hali Yahwe.

17. “Omukama wobukizi bwobulyo” akatwaza ata abantu ba Ruhanga?

17 Omu busumi obw’enyuma, “omukama wobukizi bwobulyo” nauwe akahiiganiza abantu ba Ruhanga. Ekyokurorraho, omu Bulemu obw’Ensi Yoona obw’Okubanza n’Obwakabiri, ab’oruganda baingi bakateekwa omu nkomo, n’abaana abamu ab’Abakaiso ba Yahwe bakabingwa omu masomero habw’okutagwera rubaju. Omu myaka nyingi enyuma, abaheereza ba Yahwe abarukwikara hansi y’obulemi bw’omukama w’obukiizi bw’obulyo, obwesigwa bwabo bukalengwa omu miringo nyingi. Ekyokurorraho, omu kasumi ak’okuteera oburuuru, Omukristaayo n’asobora kwohebwa kusagika ekitebe ekimu rundi omuntu ow’ayesimbireho. N’asobora kutateera akaruuru, baitu omu mutima gwe n’asobora kugwera orubaju. Mali kikuru muno kwikara tutagweriire rubaju omu by’obulemi, omu bikorwa, ebitekerezo, n’omu nyehurra zaitu!​—Yoh. 15:18, 19; 18:36.

18. Twetwaza tuta abakama banu babiri obubahakanizangana? (Rora ekisisani.)

18 Abo abataine okwikiriza omu bunabbi bwa Baibuli nibasobora kwetuntura muno obubarora “omukama wobukizi bwobulyo” ‘nasindikangana’ ‘n’omukama w’obukiizi bw’emoso.’ (Dan. 11:40) Abakama boona baine bbomu ez’amaani ezisobora kuhwerekereza ekyomeezi kyona omu nsi. Baitu nitukimanya ngu Yahwe tarukwija kukireka kubaho. (Is. 45:18) Nahabweki omu kiikaro ky’okweralikirra ekiraabaho omu kasumi ak’omumaiso, okusindikangana okuli hagati ‘y’omukama w’obukiizi bw’emoso’ ‘n’omukama w’obukiizi bw’obulyo’ nikugumya okwikiriza kwaitu. Nikyolekera kimu ngu empero y’obusinge bunu iriire haihi.

GUMIZAAMU N’OSOMA HA BUNABBI BWA BAIBULI

19. Kiki ekitusemeriire kwetegereza ha bunabbi bwa Baibuli?

19 Titumanyire omulingo bumu ha bunabbi burahikirramu. Nabbi Danieri nauwe atetegereze kurungi ebintu byona ebiyahandiikire. (Dan. 12:8, 9) N’obukiraaba ngu titumanyire omulingo gwonyini obunabbi burahikiirizibwamu, eki tikirukumanyisa ngu tiburukwija kuhikirra. Nitukigumya ngu Yahwe naija kutukonyera kwetegereza ebiturukwetaaga kumanya omu kasumi akahikire nk’oku yakozere kara.​—Am. 3:7.

20. Bunabbi ki oburukusemeza obutuli haihi kurora nibuhikirra kandi tusemeriire kugumizaamu nitukora ki?

20 Amahanga nigaija kurangirra ngu “mirembe, busaho kabi.” (1 Bas. 5:3) Hanyuma nigaija kutahirra amadiini goona ag’ebisuba gagahwerekereze. (Kus. 17:16, 17) Hanyuma nigaija kutahirra abantu ba Ruhanga. (Ez. 38:18, 19) Ebintu binu nibiija kurugamu obulemu bwa Haramagedoni. (Kus. 16:14, 16) Nitukigumya ngu ebintu binu biri haihi kubaho. Kuhikya obubirahikirra, leka tugumizeemu nitwoleka okusiima kwaitu hali Isiitwe ow’omu iguru kuraba omu kwesomesaaho obunabbi obuli omu Baibuli n’okukonyera abandi kukora nikyo kimu.

EKIZINA 95 Ekyererezi Nikyeyongera

a N’obukiraaba ngu ebintu nibyeyongera kusiisikara omu nsi, nitukigumya ngu nibiija kusemera omu kasumi ak’omumaiso. Kinu nitukigumya kuraba omu kwesomesaaho obunabbi obuli omu Baibuli. Omu kicweka kinu, nitwija kubazaaho ensonga enkuru habwaki tusemeriire kwesomesaaho obunabbi obuli omu Baibuli. Ekindi, nitwija kubazaaho obunabbi obw’emiringo ebiri obwahandiikirwe Danieri kandi turole omulingo tusobora kugasirwa obutubwetegereza.

b Rora ekicweka “Obukama Bwa Ruhanga Nibulema Hati!” kac. 10, omu Omunaara gw’Omulinzi ogwa Julaayi 2022.

c Rora ekicweka “Noha “Omukama Wobukizi Bwemoso” Kasumi Kanu?” akac. 3-4, ekiri omu Omunaara gw’Omulinzi ogwa Maayi 2020.

d Rora ekicweka “Noha “Omukama Wobukizi Bwemoso” Kasumi Kanu?” akac. 7-9, ekiri omu Omunaara gw’Omulinzi ogwa Maayi 2020.