Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

Hereza Yahwe, Ruhanga ow’Obugabe

Hereza Yahwe, Ruhanga ow’Obugabe

“Nambere hali [o]mwoyo gwa Mukama waitu, nuho hali obugabe.”​—2 ABAKOLINSO 3:17.

EBIZINA: 49, 73

1, 2. (a) Habwaki ensonga y’obwiru n’obugabe yali nkuru muno omu busumi bwa Paulo? (b) Paulo akoleka ngu noha Ndugirro ey’obugabe bwonyini?

ABAKRISTAAYO aba kara bakaba nibalemwa obukama bwa Roma, nambere abantu bayepankisaga ebiragiro, embuga z’ebiragiro, n’obugabe obu bakaba baine. Baitu kandi obukama bunu kurora bwakurakurana kandi bwatunga ebitiinisa, bukakozesa muno abairu. Akasumi kamu, wasangaga ngu omu bantu 3 aba Roma, omu halubo yabaga ali mwiru. Hataroho okugurukyagurukya, ensonga y’obwiru n’obugabe ekaba nkuru muno hali abantu ba bulikiro aba Roma otwaliremu n’Abakristaayo.

2 Paulo akahandika nabazaho muno ensonga y’obugabe. Baitu kubazaho obugabe kikaba kitarukumanyisa ngu Paulo akaba nalengaho kugonjoora ebizibu eby’omu nsi, nk’oku abantu baingi bakaba nibagonza. Paulo n’Abakristaayo bagenzi be bakekamba muno kwegesa abantu ha makuru amarungi ag’Obukama bwa Ruhanga n’okubakonyera kurora omulingo ekicunguro kya Yesu Kristo kiri ky’omuhendo mwingi. Paulo akoleka Abakristaayo bagenzi be nambere bakaba nibasobora kutunga obugabe bwonyini. Akahandika ati: “[Yahwe] waitu nuwe Mwoyo: kandi nambere hali [o]mwoyo gwa [Yahwe], nuho hali obugabe.”​—2 Abakolinso 3:17.

3, 4. (a) Paulo atakagambire ebigambo ebiri omu 2 Abakolinso 3:17, akabanza kubazaho nsonga ki? (b) Tusemeriire kukora ki kusobora kutunga obugabe oburuga hali Yahwe?

3 Omu bbaruha ye eyakabiri hali Abakolinso, Paulo akabazaho ekyahikire hali Musa obuyasirimukire kuruga ha Rusozi Sinai amazire kubaza na maraika wa Yahwe. Amaiso ge gakaba nigangasana! Abaisareri obubarozere Musa, bakatiina, nahabweki akacwamu okwesweka ha maiso n’orugoye. (Okuruga 34:29, 30, 33; 2 Abakolinso 3:7, 13) Paulo akasoborra ati: “Baitu omuntu obwahindukira hali Yahwe, ekyokweswekerra kiihibwaho.” (2 Abakolinso 3:16NW) Paulo akaba namanyisa ki?

4 Omu kicweka ekihoire, tukarora ngu Yahwe, Omuhangi w’ebintu byona nuwe wenka anyakwine obugabe obutaine obugarukiro. Nahabweki kihikire kugamba ngu nambere hali Yahwe haroho obugabe kandi “nambere hali [o]mwoyo gwa [Yahwe]” nuho obugabe buli. Baitu Paulo akagamba ngu obuturaaba nitugonza kuba n’obugabe bunu, tusemeriire kuhindukira Yahwe. Kinu nikimanyisa ngu tusemeriire kuba n’enkoragana enungi nauwe. Abaisareri obubakaba bali omu irungu, ebintu babiroraga omu ntekereza yabo nk’abantu hatali nk’oku Yahwe yabiroraga. Bakaba nibasisana nk’abaine ekitambaara ekinyakuswekere emitima n’ebitekerezo byabo. Bakaba nibagonza kukozesa obugabe obubakaba batungire kuhikiriza okwegomba kwabo okw’omubiri.​—Abaheburaniya 3:8-10.

N’omuntu anyakuli omu nkomo nasobora kuba n’obugabe

5. (a) Omwoyo gwa Yahwe gutuha obugabe bwa mulingo ki? (b) Kiki ekirukwoleka ngu n’omuntu anyakuli mwiru rundi anyakuli omu nkomo nasobora kutunga obugabe kuruga hali Yahwe? (c) Nitugenda kugarukamu bikaguzo ki?

5 Obugabe obututunga kuruga hali omwoyo gwa Yahwe bukira obugabe obututunga kuruga omu bwiru. Omwoyo ogu guleta obugabe bwingi obutasobora kuletwa omuntu wena. Nigusobora kutwiha omu bwiru obw’ekibi n’okufa, kandi nigusobora kutwiha omu bwiru obw’okuramya kw’ebisuba n’emigenzo yakwo. (Abarumi 6:23; 8:2) Kandi obugabe obu kabwingi! N’omuntu anyakuli mwiru rundi ali omu nkomo nasobora kuba n’obugabe bunu. (Okubanza 39:20-23) Munyaanya itwe arukwetwa Nancy Yuen hamu n’ow’oruganda Harold King boona bakasibwa omu nkomo kumara emyaka nyingi habw’okwikiriza kwabo, baitu nabwo bakasigara baine obugabe bwa mulingo gunu. Nosobora kugenda ha tivi yaitu eya JW Broadcasting nukwo orole omulingo barukusoborra ebibarabiremu. (Rora nambere hali INTERVIEWS AND EXPERIENCES > ENDURING TRIALS.) Hati katugarukemu ebikaguzo bibiri. Nitusobora kwoleka tuta ngu nitutwara obugabe bwaitu kuba bw’omuhendo? Nitusobora kwoleka tuta ngu nitukozesa kurungi obugabe bwaitu?

OBUGABE OBUTUTUNGA KURUGA HALI YAHWE BW’OMUHENDO MWINGI

6. Abaisareri bakoleka bata ngu bakaba batarukusiima habw’obugabe Yahwe akaba abahaire?

6 Obututunga ekisembo eky’omuhendo, tusiima muno omuntu ow’aba akituhaire. Baitu Abaisareri batasiime Yahwe habw’obugabe yabahaire. Yahwe obuyabajunire obwiru bwa Misiri, hakarabaho ameezi make muno batandika kwegomba eby’okulya ebi balyaga omu ihanga lya Misiri. Bakatandika kutontorroma habw’okutagonza emanu, ebikaba biri by’okulya Yahwe yabahaga. Bakahika n’okwegomba kugaruka Misiri! Halubo, ‘encu, emyongo, ebihweju, emikubi, obutunguru n’enjagi’ bikaba birungi kukira obugabe obu Yahwe akaba abahaire kumuramya. Yahwe akaba ahikire kubakwatirwa ekiniga. (Okubara 11:5, 6, 10; 14:3, 4) Ekintu kinu nikitwegesa isomo ly’amaani.

7. Paulo akoleka ata ngu akaba nata omu nkora obuhabuzi obuyabalizeho omu 2 Abakolinso 6:1, kandi naitwe nitusobora kukikora tuta?

7 Paulo akatererra Abakristaayo okutebwa obugabe Yahwe akaba abahaire kurabira omu Mwana we Yesu Kristo. (Soma 2 Abakolinso 6:1.) Paulo akaba atahikiriire, ali mwiru hali ekibi n’okufa, kandi ekintu kinu kyamuleteraga kwehurra kubi. Baitu nabwo akagamba: “Ninsima Ruhanga, habwa Yesu Kristo Mukama waitu.” Habwaki yagambire ati? Paulo akasoborra Abakristaayo bagenzi be ati: “Baitu ebiragiro [e]byomwoyo ogwobwomezi omu Kristo Yesu bikandekera omu biragiro ebyekibi nebyokufa.” (Abarumi 7:24, 25; 8:2) Leka naitwe tube nka Paulo, tutebwa ngu Yahwe atulekiire kuruga omu bwiru bw’ekibi n’okufa. Ekicunguro kitusobozesa kuheereza Ruhanga waitu n’omuntu ow’omunda omurungi, kandi ekintu kinu kituletera okusemererwa kwonyini.​—Zabuli 40:8.

Obugabe bwawe obw’okwecweramu n’obukozesa kukora Yahwe ebyagonza, rundi kukora eby’orukugonza? (Rora obucweka 8-10)

8, 9. (a) Omukwenda Petero akaha buhabuzi ki ha mulingo tusemeriire kukozesamu obugabe bwaitu? (b) Omuntu nasobora ata kwesanga nakozesa kubi obugabe bwe?

8 Tutagarukira ha kugamba bugamba ngu nitusiima Yahwe, baitu tusemeriire kwerinda muno kurora ngu obugabe bwaitu titwabukozesa omu mulingo ogugwire. Ekyokurorraho, omukwenda Petero natuhabura ngu titusemeriire kukozesa obugabe bwaitu nk’eky’okwekwasa kukora ebibi. (Soma 1 Petero 2:16.) Obuhabuzi bunu nibutwijukya ekyahikire hali Abaisareri obubakaba bali omu irungi. Obuhabuzi bunu bukuru muno hati okukira na kara. Setani n’abantu be bataireho ebintu bingi ebikwegombebwa nk’eby’okujwara, kulya, kunywa, hamu n’eby’okwesemeza. Abakora oburango obw’amaguzi bakozesa abantu abasemiire muno nukwo batuletere kutekereza ngu tusemeriire kugura n’ebintu ebitutarukwetaga. Kyanguhire kugwa omu mutego gunu ogw’okukozesa kubi obugabe bwaitu.

9 Obuhabuzi bwa Petero nibukwata ha nsonga ezinyakuli nkuru muno omu bwomeezi nk’obukirukuhika haby’amasomo hamu n’emirimo. Ekyokurorraho, abato basindikirizibwa kukora n’amaani nukwo basobole kwikirizibwa kugenda omu matendekero agahaiguru kandi ag’amaani. Abantu bakira kubagambira ngu obubaragenda omu matendekero agahaiguru, nibaija kutunga emirimo emirungi, bakole sente nyingi, kandi batunge ebitiinisa. Abantu abarukubasonasona nibasobora n’okuboleka ebintu ebirukwoleka ngu abantu abatendekerwa omu matendekero agahaiguru muno batunga sente nyingi kukira abatunga emisomo eya hansi. Ensingaanto obubarukuba nibagonza kukora encwamu ezirakwataho obwomeezi bwabo bwona, nibasobora kutekereza ngu kugenda omu matendekero agahaiguru muno nikyo ekintu ekirungi. Baitu bintu ki ebi ensingaanto n’abazaire babo basemeriire kwijuka?

10. Kiki ekitusemeriire kwijuka obuturaaba nitukora encwamu ezirukukwataho obwomeezi bwaitu?

10 Abamu nibasobora kugamba ngu kusigikirra nk’oku buli muntu aine obugabe bw’okwecweramu, kiri hali buli muntu kucwamu kukora eky’arukugonza, kasita omuntu we ow’omunda aba atamujunaine. Nibasobora n’okutekereza bati nibasigikirra ha bigambo by’omukwenda Paulo obuyagambire ngu: “Habwaki omuntu w’omunda ow’omuntu ondi aine kucwera obugabe bwange omusango?” (1 Abakolinso 10:29, NW) N’obuturaaba twine obugabe bw’okwecweramu obukirukuhika ha misomo rundi omulimo oguturukugonza kukora, tusemeriire kwijuka ngu obugabe bwaitu bwine obugarukiro, kandi ngu haroho ebiruga omu ncwamu zaitu. Enu niyo ensonga habwaki Paulo yagambire ngu: “Byona birungi, baitu tibiri byona bisemiire. Byona birungi, baitu tibiri byona byombeka.” (1 Abakolinso 10:23) Nahabweki n’obukiraaba ngu twine obugabe bw’okwecweramu ha bintu ebirukutukwataho, twijuke ngu okugonza kwaitu tikiri nikyo ekintu ekikuru muno.

OBUTUHEEREZA YAHWE TUBA NITUKOZESA KURUNGI OBUGABE BWAITU

11. Habwaki Yahwe yatucungwire?

11 Petero obwakaba natuhabura okutakozesa kubi obugabe bwaitu, akagamba ngu omulingo omurungi ogw’okubukozesamu nukwo kukora “nkabairu rubale aba Ruhanga.” Ensonga habwaki Yahwe yakozeseze Yesu kutucungura kuruga omu bwiru obw’ekibi n’okufa niyo ngu nagonza tukozese obwomeezi bwaitu bwona kumuheereza.

Omulingo ogurukukirayo oburungi ogw’okukozesamu obugabe bwaitu nukwo kukozesa obwire n’amaani gaitu kuheereza Yahwe omu bwijwire

12. Nuha n’eka ye bakatuteraho kyokurorraho ki?

12 Omulingo ogurukukirayo oburungi ogw’okukozesamu obugabe bwaitu nukwo kukozesa obwire n’amaani gaitu kuheereza Yahwe omu bwijwire. Kinu nikiija kutangira ebigendererwa eby’ensi n’okwegomba kwaitu kufooka bikuru omu bwomeezi bwaitu. (Abagaratiya 5:16) Tekerezaho ekintu Nuha n’eka ye bakozere. Bakaba nibaikara omu nsi ey’ekaba ijwire okurwana n’ebikorwa by’obusihani. Baitu ubo batakole ebintu binu ebibi kandi batabe n’ebigendererwa nk’eby’abantu abakaba babetoroire. Bakacwamu kwejumbira omu mulimo ogu Yahwe akaba abahaire. Bakombeka elyato, basorooza eby’okulya byabo, eby’okulya by’ebisoro, kandi bamanyisa n’abantu nk’oku hakaba nihagenda kubaho Okusandaara kw’Amaizi. “Nuha yakora ati; nka byona Ruhanga ebiyamuragiire okubiri nukwo yakozire ati.” (Okubanza 6:22) Kinu kikakonyera Nuha n’eka ye kukira okuhwerekerra okw’ensi ey’akasumi ako.​—Abaheburaniya 11:7.

13. Yahwe aturagiire kukora ki?

13 Yahwe aturagiire kukora mulimo ki? Nk’abegeswa ba Yesu, nitumanya ngu Ruhanga aturagiire kutebeza amakuru amarungi. (Soma Luka 4:18, 19.) Setani aigaliire amaiso g’abantu baingi, nahabweki tibarukumanya ngu bali bairu b’ediini ez’ebisuba, itungo, n’eby’obulemi. (2 Abakolinso 4:4) Naitwe twine omugisa nk’ogwa Yesu, ogw’okukonyera abantu kumanya n’okuramya Yahwe, Ruhanga ow’obugabe. (Matayo 28:19, 20) Tikyanguhire kutebeza abantu abandi. Omu biikaro ebimu, abantu tibagonza kuhuliiriza ebirukukwata hali Ruhanga, kandi abandi kibabihiza obutubatebeza. Baitu kusigikirra nk’oku Yahwe nuwe aturagiire kutebeza, tusemeriire kwekaguza, ‘Ninsobora kukozesa obugabe bwange kwongera ha buheereza bwange hali Yahwe?’

14, 15. Abaingi ha Bakaiso ba Yahwe bacwiremu kukora ki? (Rora ekisisani ekiri ha rupapura 9.)

14 Nikigarramu amaani kumanya ngu baingi ha baheereza ba Yahwe abarozere nk’oku empero eri haihi bacwiremu kworobyamu obwomeezi bwabo nukwo baheereze nk’abapayoniya. (1 Abakolinso 9:19, 23) Abamu bakora nk’abapayoniya omu biikaro nambere barukwikara, kandi abandi bagenda omu bitebe nambere hali obwetaago obw’amaani. Emyaka 5 enyakuhingwire, Abakaiso ba Yahwe abarukuhika omu 250,000 bakafooka bapayoniya, kandi hati twine abapayoniya ab’akasumi koona abarukuhingura omu 1,100,000. Kakirungi kurora ngu baingi muno baliyo nibakozesa obugabe bwabo kuheereza Yahwe omu buheereza bunu!​—Zabuli 110:3.

15 Kiki ekibakonyire kukozesa kurungi obugabe bwabo? Katubazeho John hamu na Judith, abanyakumazire emyaka 30 nibaheereza omu mahanga agarukwahukana. Nibagamba ngu Isomero ly’Abapayoniya obulyatandikire omu mwaka 1977, abeegi bakaterererwa kugenda kuheereza omu biikaro nambere hali obwetago bw’amaani. Kusobora kuhikiriza ekigendererwa kyabo, kiketagisa John na Judith kwikara baine obwomeezi obworobere. Enu niyo ensonga habwaki John yaikaraga nahindura emirimo ye. Obwire bukahika bagenda kuheereza omu ihanga elindi. Kiki ekyabakonyire kusingura obulemezi obubatangaine nk’okwega orulimi oruhyaka, obuhangwa n’enyikara y’obwire ebirukwahukana? Bakasaba Yahwe kandi bamwesiga ngu naija kubakonyera. Hati nibehurra bata habw’okumara emyaka enu yoona nibaheereza Yahwe omu mulingo gunu? John nagamba ngu: “Nk’ehurra ndi omu mulimo ogurukukirayo oburungi ogunkaba ntakakorahoga. Nkeyongera kumanya Yahwe, natandika kumurora nka Ise nyowe wonyini. Hati manyiire kimu amakuru g’ebigambo ebiri omu Yakobo 4:8, ebirukugamba: “Muirre haihi Ruhanga, nauwe alibai’ra haihi.” Nkarora ngu nkaba nzoire ekinkaba ninserra, obu nubwo bwomeezi obwine okumarwa n’ekigendererwa.”

16. Enkumi n’enkumi z’abaheereza ba Yahwe bakozeseze bata obugabe bwabo?

16 Abamu abali nka John na Judith, nibasobora kumara emyaka nyingi nibakora nk’abapayoniya. Abamu nibasobora kumara akasumi kake nibakora nk’abapayoniya habw’enyikara y’obwomeezi. Baitu abandi behayo kukonyera omu kwombeka Ebyombeko by’Obukama omu biikaro ebirukwahukana. Ekyokurorraho, ab’oruganda n’abanyaanya itwe abarukuhika nk’omu 27,000 bakaija kukonyera omu kwombeka ofiisi yaitu ey’ensi yoona erukusangwa omu Warwick, New York. Abamu bakaija bamara wiiki ibiri, abandi bakamara ameezi, kandi abandi bakamara omwaka n’okukiraho. Baingi halubo bakaba baine kwefereza ebintu bingi kusobora kuheereza ha mulimo gunu. Bali byokurorraho birungi eby’abantu abakozeseze obugabe bwabo kuhaisa Yahwe, Ruhanga ow’obugabe ekitiinisa!

17. Kiki ekitusemeriire kunihira kutunga obuturakozesa kurungi obugabe bwaitu?

17 Nitusiima habwokuba tukatunga omugisa gw’okumanya Yahwe n’okutunga obugabe oburuga omu kumuramya. Leka encwamu ezitukora zoleke ngu nitutwara obugabe bunu kuba kintu eky’omuhendo mwingi hali itwe. Omu kiikaro ky’okubukozesa kubi, katubukozese kuheereza Yahwe n’amaani gaitu goona. Obu nubwo turatunga emigisa ei Yahwe yaraganiize obunabbi bunu obuburahikirra: “Baitu nebihangirwe nabyo birilekerwa okuruga omu kutungwa okujunda, [kutaaha] omu bugabe bwekitinisa ekyabana ba Ruhanga.”​—Abarumi 8:21.