Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

Omulingo gw’Okutunga Obugabe Bwonyini

Omulingo gw’Okutunga Obugabe Bwonyini

“Omwana obwalibafora abobugabe muliba bobugabe mali.”​—YOHANA 8:36.

EBIZINA: 54, 36

1, 2. (a) Abantu nibakora ki kulengaho kutunga obugabe? (b) Biki ebirugiremu omu kurwanirra obugabe?

BIRO binu, abantu omu biikaro bingi eby’ensi babazaho ensonga y’okuba n’obugabe oburukwinganaingana. Nibagonza kutunga obugabe habwokuba nibatwazibwa kubi, nibasororwa, rundi habwokuba banaku. Abandi nibagonza kutunga obugabe obw’okubaza kyona ekibarukugonza, kwecweramu ekibarukwenda kukora, n’okutwaza obwomeezi bwabo nk’oku barukugonza. Buli hantu hona, abantu nibagonza kuba n’obugabe.

2 Kusobora kutunga obugabe, abantu bakira kwediima, kandi abamu bakozesa amaani kuhindura gavumenti. Baitu mali batunga obugabe obubaba nibaserra? Nangwa. Obwire oburukukira obwingi, batandika kubonabona n’okukiraho, kandi abandi bafa. Ebigambo by’Omukama Sulemani ebirukusangwa omu Omugambizi 8:9 by’amananu. Nibigamba: “Haroho akasumi omuntu omu obwaba nobusobozi okukora kubi omuntu ondi.”

3. Kiki ekitusemeriire kukora kusobora kutunga okusemererwa kwonyini n’okumarwa?

3 Baibuli etugambira ekitusemeriire kukora kusobora kutunga okusemererwa n’okumarwa. Omwegeswa Yakobo akagamba: “Anyakurora omu biragiro ebihikiriire, nibyo byobugabe, nayekamba ati, . . . alihabwa omugisa omu kukorakwe.” (Yakobo 1:25) Ebiragiro ebihikiriire biruga hali Yahwe, kandi nuwe arukumanya kurungi ebiturukwetagisa kusobora kutunga okusemererwa kwonyini n’okumarwa. Yahwe akaha Adamu na Hawa obugabe bwonyini na buli kintu kyona ekibakaba nibetaaga kusobora kutunga okusemererwa.

OBUSUMI ABANTU OBUBAKABA BAINE OBUGABE BWONYINI

4. Adamu na Hawa bakaba baine bugabe bwa mulingo ki? (Rora ekisisani ekiri ha rupapura 3.)

4 Obutusoma omu Okubanza esuura 1 neya 2, turora ngu Adamu na Hawa bakaba baine obugabe obw’abantu batasobora kutunga omu kasumi kanu. Bakaba baine buli kimu ekibakaba nibetaga, hakaba hataroho kintu kyona ekirukubatinisa, kandi busaho muntu wena akaba nabatwaza kubi. Tibayeralikiriraga habw’eby’okulya, eby’okukora, oburwaire, rundi okufa. (Okubanza 1:27-29; 2:8, 9, 15) Baitu nitusobora kugamba ngu obugabe bwabo bukaba butaine obugarukiro? Katurole.

5. N’obukiraaba ngu abantu baine entekereza yabo erukukwata ha bugabe, kintu ki kyonyini eky’abantu barukwetagisa kusobora kutunga obugabe?

5 Abantu baingi batekereza ngu omuntu anyakwine obugabe bwonyini nasobora kukora buli kimu eky’arukugonza atafireyo hali ebi ebirarugamu. Ekitabu ekirukwetwa The World Book Encyclopedia nikigamba ngu obugabe “nukwo kusobora kukora encwamu n’okuta omu nkora eby’ocwiremu.” Baitu ekitabu kinu nikyongera kugamba ngu, abantu baba n’obugabe gavumenti obweba etakozeseze emiringo etali y’obwinganiza kubatanga kukora ekibarukugonza. Kinu nikimanyisa ngu obwire obumu nikisobora kwetagisa kutanga abantu ebintu ebimu nukwo abandi nabo batunge obugabe. Baitu noha aine obusobozi bw’okucweramu abantu nambere obugabe bwabo busemeriire kugarukira?

6. (a) Habwaki Yahwe nuwe wenka aine obugabe obutaine obugarukiro? (b) Abantu nibasobora kuba n’obugabe bwa mulingo ki, kandi habwaki?

6 Kikuru twijuke ngu Yahwe Ruhanga wenka nuwe aine obugabe obutaine obugarukiro. Habwaki? Habwokuba nuwe yahangire ebintu byona kandi nuwe Omulemi w’obuhangwa bwona anyakwine obusobozi oburukukirayo. (1 Timoseo 1:17; Okusuku’rwa 4:11) Omukama Daudi akakozesa ebigambo ebirungi kubazaho obusobozi bwa Yahwe. (Soma 1 Ekyebyomubusinge 29:11, 12.) Baitu ebihangwa ebindi byona omu iguru n’omu nsi tibiine obugabe nk’obwa Yahwe. Obugabe bwabyo bwine nambere bugarukira. Yahwe Ruhanga nagonza tumanye ngu nuwe wenka anyakwine obusobozi bw’okucwamu ninkaha nambere obugabe bwaitu busemeriire kugarukira, kandi bugabe ki oburukwetagisa. Kuruga ha kutandika, Yahwe akaha ebihangwa bye obugabe obwine obugarukiro.

7. Ebimu ha bintu ebitusobora kukora bikatuletera okusemererwa nibyo biha?

7 Nobukiraaba ngu Adamu na Hawa bakaba baine obugabe bwingi, obugabe bunu bukaba bwine nambere bwagarukiraga. Kandi kikaba kiri ky’obuhangwa kworobera ebiragiro ebimu. Ekyokurorraho, kurora baikara bali bomeezi, kikaba kiri kiragiro ngu baine kwikya, kulya, n’okubyama. Baitu kuhondera ebiragiro binu eby’obuhangwa kikaba nikimanyisa ngu bakaba baihirweho obugabe? Nangwa. Yahwe akakora kyona ekirukusoboka kurora ngu ebintu binu byabaletera okusemererwa n’okumarwa. (Zabuli 104:14, 15; Omugambizi 3:12, 13) Itwena kitusemeza kwikya orwoya orurungi, kulya eby’okulya ebitukira kugonza, n’okutunga oturo oturungi. Titusobora kugamba ngu kukora ebintu binu kitumaraho obugabe. Adamu na Hawa nabo nukwo basobora kuba bayehuliire.

8. Ruhanga akaha Adamu na Hawa kiragiro ki, kandi habwaki?

8 Haroho ekiragiro eki Yahwe yahaire Adamu na Hawa. Akabaragira kuzaara abaana baijuze ensi, kandi bagirolerre. (Okubanza 1:28) Nitusobora kugamba ngu ekiragiro kinu kikabamaraho obugabe? Nangwa! Kikabaha omugisa gw’okufoora ensi yoona orugonjo orurungi, kugifoora eka nambere bakaba nibasobora kwomeera ebiro n’ebiro, ubo, n’abaana babo abahikiriire. Kinu nikyo kyali kigendererwa kya Ruhanga. (Isaya 45:18) Biro binu, abantu obubacwamu kutaaha obuswere bakazaara abaana, baba batarukucwa ekiragiro kya Ruhanga. Kandi abantu bataaha obuswere nibazaara nobukiraaba ngu ebintu binu nibisobora kubaletera obulemeezi. (1 Abakolinso 7:36-38) Habwaki? Habwokuba baba nibanihira kutunga okusemererwa n’okumarwa. (Zabuli 127:3) Kakuba Adamu na Hawa bayorobiire Yahwe, bakubaire begondiize omu buswere n’eka yabo habw’ebiro n’ebiro.

OBUGABE BWONYINI BUKAHWAHO BUTA?

9. Habwaki tutasobora kugamba ngu ekiragiro kya Ruhanga ekirukusangwa omu Okubanza 2:17 tikiri ky’obwinganiza, tikirukwetagisa, rundi tikiri ky’amagezi?

9 Yahwe akaha Adamu na Hawa ekiragiro ekindi, kandi yabasoborra kurungi ekikaba nikisobora kurugamu kakuba bamujemiire. Akabagambira ati: “Baitu ha muti ogwokumanya oburungi nobubi otaligulyaho: baitu omu kiro ekyoliguliramu, mazimakwo olifa.” (Okubanza 2:17) Nitusobora kugamba ngu ekiragiro eki kikaba kitali ky’obwinganiza, kitarukwetagisa, rundi ngu kikaba kitali ky’amagezi? Kikaba nikibalemesa kuba n’obugabe? Nangwa. Nikyo orukurorra ngu n’abaseruliiriza ha bya Baibuli abarukukira obwingi bagamba ngu ekiragiro eki kyali ky’amagezi kandi kyali nikyetagisa. Omu halubo akagamba ngu ekiragiro eki nikyoleka nk’oku “Ruhanga wenka nuwe amanyire ebinyakuli birungi . . . hali abantu kandi nuwe wenka amanyire ebitali birungi . . . hali abantu. Kusobora kwegondeza omu ‘birungi,’ abantu baine kwesiga Ruhanga kandi baine kumworobera. Kakuba bamujemera, nikiija kuba halubo bonka kwecweramu ekirungi . . . n’ekitali kirungi.” Ekintu kinu kigumire abantu kukyekorra omu maani gabo habwabo.

Encwamu ya Adamu na Hawa ekarugamu ebizibu! (Rora obucweka 9-12)

10. Habwaki obugabe bw’okwecweramu butarukusisana n’obusobozi bw’okucwamu ekihikire n’ekihikire?

Yahwe wenka nuwe akaba aine obusobozi bw’okucwamu ekibi n’ekirungi

10 Abantu abamu nibasobora kutekereza ngu Ruhanga atahe Adamu obugabe bw’okukora ekyarukugonza. Baitu ekibatamanyire nikyo ngu obugabe bw’okukomamu eky’orukugonza kukora nibwahukana ha bugabe bw’okucwamu ekirungi n’ekitali kirungi. Adamu na Hawa bakaba bali b’obugabe kucwamu kworobera Ruhanga rundi kumujemera. Baitu Yahwe wenka nuwe akaba aine obusobozi bw’okucwamu ekibi n’ekirungi. “[O]muti ogwokumanya oburungi nobubi” gukaba nigwolekera kimu Adamu na Hawa ngu Ruhanga wenka nuwe aine obusobozi obu. (Okubanza 2:9) Obwire oburukukira, tuba tutamanyire ebiraruga omu ncwamu zaitu, kandi titusobora kumanya ebirarugamu obubiraaba birungi. Enu niyo ensonga habwaki turora ngu abantu abamu bakora encwamu baine ebigendererwa ebirungi baitu bamalirra batandikire kubonabona, batungire ebigwererezi, n’ebizibu bindi. (Enfumo 14:12) Mali obukirukuhika ha bintu ebitukora nk’abantu, twine obugarukiro. Yahwe obuyahaire Adamu na Hawa ekiragiro eky’okutalya ha muti, akaba naboleka ngu baine kumworobera obubaraaba nibagonza kutunga obugabe bwonyini. Baitu Adamu na Hawa bakacwamu kukora ki?

11, 12. Habwaki encwamu ya Adamu na Hawa yarugiremu akabi? Kozesa ekyokurorraho.

11 Eky’enaku, Adamu na Hawa bakacwamu kujemera Yahwe. Hawa akacwamu kuhondera Setani obuyamuraganiize ngu “amaiso ganyu nuho galiigukira, nainywe muliba nka Ruhanga okumanya ebirungi nebibi.” (Okubanza 3:5) Encwamu ya Adamu na Hawa ekabaletera okusemererwa nk’oku Setani akaba agambire? Nangwa, batatunge obugabe. Ebyarugiremu bikaboleka ngu kwanga kuhondera oburagirizi bwa Yahwe kirugamu akabi. (Okubanza 3:16-19) Habwaki? Habwokuba Yahwe atahe abantu obugabe bw’okucwamu ekirungi n’ekibi.​—Soma Enfumo 20:24; Yeremiya 10:23.

12 Ekintu kinu nitusobora kukirengesaniza n’omuvugi w’enyonyi. Kurora yahika nambere arukugenda atatungire akabi koona, aine kuhondera ebyoma ebirukuragirra ebikoliirwe omu nyonyi kandi aine n’okuhondera oburagirizi obumuheebwa kuruga ha kizaniro ky’enyonyi. Baitu kakuba omuvugi onu ow’enyonyi atahondera oburagirizi bunu akacwamu kugenda hona hona nambere arukugonza kugenda, nasobora kutunga akabi. Nk’omuvugi w’enyonyi, Adamu na Hawa bakagonza kukora ebintu omu mulingo ogwabo habwabo. Bakanga kuhondera oburagirizi bwa Yahwe. Kiki ekyarugiremu? Akabi! Encwamu yabo ekabaletera ekibi n’okufa kandi abaana babo nabo bakahikwaho ekintu nikyo kimu. (Abarumi 5:12) Obubalengereho kwecweramu bonka ekibi n’ekirungi, Adamu na Hawa batatunge obugabe bwona. Oihireho bakaferwa obugabe bwonyini obu Yahwe akaba abahaire.

OMULINGO TUSOBORA KUTUNGA OBUGABE BWONYINI

13, 14. Nitusobora kutunga tuta obugabe bwonyini?

13 Abantu abamu batekereza ngu kuba n’obugabe obutaine obugarukiro nikisobora kuba kintu ekirukukirayo oburungi. Baitu mali ago mananu? N’obu kiraba ngu kuba n’obugabe kireta ebirungi bingi, notekereza ensi yakusisaine eta kakuba twali tutaine obugarukiro omu bugabe bwaitu? Ekitabu The World Book Encyclopedia kigamba ngu ebiragiro ebiba omu buli kiikaro, bigumangana habwokuba biba bisemeriire kulinda abantu kandi akasumi nuko kamu bibatereho nambere obugabe bwabo busemeriire kugarukira. Kinu tikyanguhire. Enu niyo ensonga habwaki haroho ebiragiro bingi, abanyabiragiro, hamu n’abacwi b’emisango abalengeho kubisoborra n’okubita omu nkora.

14 Yesu Kristo akatugambira omulingo gw’okutungamu obugabe bwonyini. Akagamba: “Obu muraba nimuikara omu kigambo kyange, nukwo muli begeswa bange mali; kandi mulimanya amananu, namananu galibafora bobugabe.” (Yohana 8:31, 32) Nahabweki, kutunga obugabe bwonyini, tusemeriire kukora ebintu bibiri. Eky’okubanza, tusemeriire kwikiriza amananu Yesu yayegeseze. Ekyakabiri, tusemeriire kufooka abegeswa be. Obuturakora ebintu binu, nitwija kutunga obugabe bwonyini. Baitu kutunga obugabe bwonyini kuruga hali ki? Yesu akagamba ati: “Omuntu wena obwakora ekibi, nuwe omwiru rubaale wekibi.” Akongera yagamba: “Nukwo Omwana obwalibafoora abobugabe muliba bobugabe mali.”​—Yohana 8:34, 36.

15. Habwaki obugabe Yesu yaraganiize nubwo busobora kutuletera kuba “bobugabe mali”?

15 Obugabe Yesu obuyaraganiize abegeswa be nibukirra kimu obugabe obw’abantu abarukukira obwingi barukugonza omu kasumi kanu. Yesu obuyagambire ngu, “Nukwo Omwana obwalibafoora abobugabe muliba bobugabe mali,” akaba nabazaaho obugabe obw’okuruga omu bwiru obw’ekibi, obukyakizireyo kuba bubi muno omu byafaayo by’abantu. Tuli bairu b’ekibi omu mulingo ki? Ekibi kituletera kusiisa. Nikisobora n’okutulemesa kukora ekitumanyire nk’ekihikire rundi kutamu amaani gaitu goona kukora kurungi. Ekirugamu nukwo kuhwamu amaani, obusaasi, hamu n’okufa. (Abarumi 6:23) Omukwenda Paulo akamanya obusaasi obuletwa okuba mwiru w’ekibi. (Soma Abarumi 7:21-25.) Ekibi obukirimarwaho, tulitunga obugabe bwonyini nk’obu Adamu na Hawa bakaba baine.

16. Tusobora tuta kuba “bobugabe mali”?

16 Ebigambo bya Yesu ebigamba ngu “obu muraba nimuikara omu kigambo kyange” nibyoleka ngu obuturaba nitwenda Yesu atufoole ab’obugabe, haroho ebintu ebitusemeriire kukora. Bintu ki ebi? Nk’Abakristaayo abayehaireyo, tweyangisize kandi tucwiremu kwikiriza ebiragiro Yesu atuterireho. (Matayo 16:24) Kandi nk’oku Yesu yaraganiize, tuliba n’obugabe bwonyini obutulitunga emigisa yoona erukuletwa ekicunguro.

17. (a) Nitusobora tuta kutunga okusemererwa n’okumarwa? (b) Kiki ekiturukwija kwegaho omu kicweka ekirukwongeraho?

17 Nk’abegeswa ba Yesu, obuturaaba nitugonza kutunga okusemererwa n’okumarwa, tusemeriire kworobera enyegesa ze. Obuturakora ebintu binu, mporampora nitwija kurugira kimu omu bwiru obw’ekibi n’okufa. (Soma Abarumi 8:1, 2, 20, 21.) Omu kicweka ekirukwongeraho, nitwija kwega omulingo oguhikire ogutusobora kukozesamu obugabe obutwine. Obu nubwo turahesa Yahwe ekitinisa, Ruhanga ow’obugabe bwonyini, ebiro n’ebiro.