Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 14

Nohikiriza Kurungi Obuheereza Bwawe?

Nohikiriza Kurungi Obuheereza Bwawe?

“Kora omulimo gwomugambizi wenjiri, hikiriza okuheereza kwawe.”​—2 TIM. 4:5.

EKIZINA 57 Kutebeza Abantu aba Buli Mulingo

EBITURAYEGA *

Hanyuma y’okuhumbuuka, Yesu akaba ali n’abegeswa be kandi yabaragira “Mugende, muhindule abantu . . . abegeswa” (Rora Ekicweka ky’Okwega 14, akacweka 1)

1. Abaheereza ba Ruhanga boona bagonza kukora ki, kandi habwaki? (Rora ekisisani ekya ha kyesweko.)

YESU Kristo akaragira abegeswa be ati: “Mugende [mufoole] amahanga gona abegeswa.” (Mat. 28:19) Abaheereza ba Ruhanga boona abesigwa, bagonza kumanya omulingo basobora kuhikiriza kurungi obuheereza obubahairwe. (2 Tim. 4:5) Habwokuba omulimo gunu, nugwo gurukukirayo obukuru, gw’omugaso muno, kandi gusemeriire kukorwa bwangu kukira emirimo endi yoona. Baitu nikisobora kutugumira kumara obwire bwingi omu buheereza nk’oku twakugondeze.

2. Bulemeezi ki obusobora kutulemesa kuhikiriza kurungi obuheereza bwaitu?

2 Haroho ebintu ebindi ebikuru ebirukwetaaga obwire hamu n’amaani gaitu. Nikisobora kutwetagisa kukora obwire bwingi kusobora kutunga sente eziratukonyera kwehikyaho ebyetaago byaitu hamu n’eby’eka yaitu. Nitusobora kuba twine obujunanizibwa obundi omu ka, twine oburwaire, twennubire, rundi tweyongiire kuceka habw’okukura muno omu myaka. Kiki ekisobora kutukonyera kuhikiriza kurungi obuheereza bwaitu n’obuturukuba twine obulemeezi nka bunu?

3. Ebigambo bya Yesu ebiri omu Matayo 13:23 nibitwegesa ki?

3 Kakuba enyikara yaitu eba etarukutwikiriza kumara obwire bwingi obuheereza, titusemeriire kuhwamu amaani. Yesu akaba akimanyire ngu itwena titurukwija kwana ebijuma by’Obukama ebirukwingana. (Soma Matayo 13:23.) Yahwe asiima buli kintu kyona ekitumukorra n’omutima gwaitu gwona. (Baheb. 6:10-12) Harubaju orundi, nitusobora kurora ngu enyikara yaitu n’etwikiriza kukora ekirukukiraho. Hati katwekebiije omulingo tusobora kwebembeza obuheereza bwaitu, ekitusobora kukora kworobyamu obwomeezi bwaitu, hamu n’omulingo tusobora kwongera ha bukugu bwaitu obw’okutebeza n’okwegesa. Baitu katubanze turole, nikimanyisa ki kuhikiriza kurungi obuheereza bwaitu?

4. Nikimanyisa ki kuhikiriza kurungi obuheereza bwaitu?

4 Mubugufu, kuhikiriza kurungi obuheereza bwaitu, nikimanyisa kutamu amaani omu kutebeza n’okwegesa. Baitu kuhikiriza kurungi obuheereza bwaitu tikirukugarukira ha bwire obutumara nitutebeza. Ekigendererwa kyaitu habwaki nitutebeza kikuru hali Yahwe. Habwokuba nitugonza Yahwe na bataahi baitu, kituletera kutaho omutima gwaitu gwona obutuba nituheereza Yahwe. * (Mar. 12:30, 31; Bak. 3:23) Kuheereza Ruhanga n’omutima gwaitu gwona nikimanyisa kwehayo, kukozesa maani gaitu kumuheereza kusigikirra ha busobozi bwaitu. Obutwoleka okusiima habw’omugisa ogutwine ogw’okutebeza, kituletera kukora kyona ekirukusoboka kutebeza abantu boona amakuru amarungi.

5-6. Bazaaho ekyokurorraho ekirukwoleka ngu n’omuntu anyakwine obwire buke nasobora kwebembeza obuheereza.

5 Tekerezaaho omusigaza ow’agonza muno kusomesa. Ayetegekere kukozesa buli mugisa gwona ogwaratunga kusomesa. Obwire buhika bamweta kusomesaaga ha wikendi omu isomero eritali lya gavumenti. Baitu sente ezibarukumuha tizirukumumara kutunga ebyetaago bye. Nahabweki acwamu kukora omu dduka Bbalaza kuhika Kyakataano. Nobukiraaba ngu obwire bwe oburukukira obwingi nabumara omu dduka, omutima gwe gwona gumwikara ha kusomesa. Nagonza muno kwongera ha bukugu bwe obw’okusomesa n’okufooka musomesa w’obwire bwona. Kinu kimuletera kukozesa buli mugisa gwona ogwatunga kwegesa, n’obuguba gw’akaire kake.

6 Omulingo nugwo gumu, n’osobora kuba otaine obwire oburukumara kuba omu mulimo gw’okutebeza. Baitu kandi ogonza muno omulimo gunu. Olengaho kuhika abantu ha mutima n’amakuru amarungi. Habwokuba oine ebintu biingi eby’okukora, nikisobora kukuletera kwekaguza omulingo osobora kwebembeza omulimo gw’okutebeza omu bwomeezi bwawe.

NK’OKU OSOBORA KWEBEMBEZA OBUHEEREZA OMU BWOMEEZI BWAWE

7-8. Nitusobora tuta kuba n’entekereza nk’eya Yesu ha buheereza?

7 Yesu akataho ekyokurorraho kirungi obukirukuhika ha mulingo yaroramuga obuheereza. Yabazahoga muno Obukama bwa Ruhanga kukira ebintu ebindi byona. (Yoh. 4:34, 35) Akarubata mairo nyingi nukwo asobole kutebeza abantu baingi. Yakozesaga buli mugisa goona oguyatungaga kutebeza abantu omu rwijwire rundi omu maka gabo. Yesu akebembeza obuheereza omu obwomeezi bwe bwona.

8 Nitusobora kuhondera ekyokurorraho kya Yesu kuraba omu kuserra emiringo y’okutebezaamu abantu amakuru amarungi, hona hona nambere bali n’okukozesa akagisa koona akaturatunga kutebeza. Twetegekere kwefereza ebintu ebiturukugonza nukwo twetabe omu mulimo gw’okutebeza. (Mar. 6:31-34; 1 Pet. 2:21) Abamu omu kitebe nibasobora kuheereza nka ba payoniya ab’embaganiza, abakasumi koona, rundi ba payoniya abakonyezi. Abandi begere kubaza orulimi orundi kandi abandi bacwiremu kugenda omu biikaro nambere hali obwetaago bw’abatebezi. Omulimo gw’okutebeza ogurukukira obwingi nigukorwa abatebezi abatali omu buheereza nka bunu baitu abekamba kandi abakora kyona ekibarukusobora. Katube nitukora kataito rundi kikooto omu buheereza, Yahwe tatusaba kukora ekintu ekitutarukusobora. Nagonza itwena kwegondeza omu mulimo ogw’okurangirra “amakuru amarungi ag’ekitiinsa kya Ruhanga anyakusemeriirwe.”​—1 Tim. 1:11, NW; Bir. 30:11.

9. (a) Paulo akebembeza ata omulimo gw’okutebeza n’obukiraaba kyaali nikimwetagisa kukora emirimo y’okwebeisaho? (b) Kusigikirra ha Engeso Ezabakwenda 28:16, 30, 31, Paulo akaba aine ntekereza ki ha buheereza?

9 Omukwenda Paulo akatekaho ekyokurorraho kirungi eky’okutwara obuheereza nk’ekintu ekirukukira obukuru omu bwomeezi bwe. Obwakaba ali omu Kolinso ha rugendo rwe orwa kabiri nk’omumisaani, akaba ataine sente ezikumara nahabweki akatandika kukora ehema nukwo atunge sente. Baitu Paulo atebembeze omulimo gunu omu bwomeezi bwe. Akakora omulimo gunu nukwo gumusagike omu buheereza bwe kandi asobole kutebeza amakuru amarungi hali Abakolinso batamuhaire “empera”. (2 Kol. 11:7) N’obukiraaba ngu Paulo akaba aine kukora omulimo ogurukutahya sente, ataleke kwebembeza obuheereza bwe kandi yatebezaaga buli Sabiiti. Baitu ebintu obubyahindukire, akasobora kwongeraho obwire ha mulimo gwe ogw’okutebeza. Akatandika kumara obwire bwingi natebeza “ekigambo, namanyisa Abayudaya ati Yesu nuwe Kristo.” (Eng. 18:3-5; 2 Kol. 11:9) Hanyuma y’akasumi, obwakaba asibiirwe nk’omunyankomo omu nju ye omu Roma kumara emyaka ebiri, Paulo yatebezaaga abantu abaijaga kumurora kandi yahandikaga amabbaruha. (Soma Engeso Ezabakwenda 28:16, 30, 31.) Paulo akaba acweriiremu kimu kutaikiriza ekintu kyona kumuhugura kuruga ha buheereza bwe. Akahandiika nagamba ati: “Nukwo obutunyina okuhereza kunu, . . .  titurukugwa ensazi.” (2 Kol. 4:1) Nka Paulo, n’obuturaaba nitumara obwire bwingi omu mirimo y’okwebeisaho, nitusobora kwebembeza omulimo gw’Obukama omu bwomeezi bwaitu kukira emirimo endi yoona.

Haroho emiringo nyingi eyitusobora kuhikirizaamu kurungi obuheereza bwaitu (Rora akacweka 10-11)

10-11. Nitusobora tuta kuhikiriza kurungi obuheereza bwaitu kakuba obwomeezi bwaitu buba buli buceke?

10 Obukiraaba ngu obumu titusobora kutebeza nju ha nju habwokuba tukuzire omu myaka rundi tuli baceke, nitusobora kukozesa emiringo endi kutebeza. Abakristaayo ab’omu kyasa ky’okubanza nabo batebezaaga hona nambere basangaga abantu. Bakozesaaga buli mugisa batungaga kutebeza abantu nju ha nju, n’omu rwijwire. (Eng. 17:17; 20:20) Obuturaaba tutarukusobora kurubata muno, nitusobora kwikarra omu biikaro ebirumu abantu baingi, tukatebeza abantu abarukurabaho. Rundi nitusobora kukozesa buli mugisa gwona oguturukuba tutungire kutebeza, kuhandiika amabbaruha rundi kutebeza nitukozesa esimu. Emiringo enu ey’okutebeza ekonyiire abatebezi baingi abatarukusobora kugenda nju ha nju nabo kwegondeza omu buheereza.

11 N’obworaaba oli murwaire, n’osobora kuhikiriza kurungi obuheereza bwawe. Leka twongere tubazeho ekyokurorraho ky’omukwenda Paulo. Akagamba ati: “Ninsobora okukora byona habwogu arukumpa amani.” (Baf. 4:13) Paulo akaba nayetaaga amaani ganu obuyarwaire ali ha rumu ha ngendo ze nk’omumisaani. Akagambira Abagaratiya ati: “Mumanyire ngu okubanza nkabatebeza enjiri [habwoburwaire] obwomubiri.” (Bag. 4:13) Naiwe, obworaaba oli murwaire nosobora kutunga omugisa gw’okutebeza amakuru amarungi hali abandi, nk’ekyokurorraho nka badakitaali, banaasi, hamu n’abandi abarukukuroleerra. Abantu nka banu baba bali ha mirimo abatebezi obubagenda kutebeza omu maka gabo.

OMULINGO OSOBORA KWOROBYAMU OBWOMEEZI BWAWE

12. Nikimanyisa ki kwikaza eliiso lyawe “nirirora hamu”?

12 Yesu akagamba ati: “Etabaza eyomubiri niryo liso: eriso lyawe obuliraba nirirora hamu, omubiri gwawe gwona guliijura omusana.” (Mat. 6:22) Yesu akaba namanyisa ki? Akaba namanyisa ngu twine kuba n’obwomeezi obwanguhire rundi kuba n’ekigendererwa kimu, tutarukwikiriza ekintu kyona kutuhugura kuruga ha kigendererwa eki. Yesu akatuteraho ekyokurorraho obuyayebembiize omulimo gw’okutebeza omu bwomeezi bwe, kandi akegesa abegeswa be kwikara bataire omutima ha Bukama bwa Ruhanga n’okumuheereza. Naitwe tuhondera ekyokurorraho kya Yesu obutwebembeza omulimo gw’okutebeza omu bwomeezi bwaitu, obu ‘nitubanza kuserra Obukama [bwa Ruhanga], n’okuhikirra kwe.’​—Mat. 6:33.

13. Kiki ekisobora kutukonyera kuta omutima ha buheereza bwaitu?

13 Omulingo gumu ogutwoleka ngu nituta omutima ha buheereza bwaitu nugwo ogw’okworobyamu obwomeezi bwaitu nukwo tusobole kumara obwire bwingi nitukonyera abantu kumanya Yahwe n’okumugonza. * Ekyokurorraho, nitusobora kuhinduramu obwire obutumara nitukora kutunga sente nukwo tusobole kwongera ha bwire obutumara omu buheereza buli wiiki? Nitusobora kukehya ha bwire tumara omu by’okwesemeza ebitwara obwire bwingi?

14. Ow’oruganda na mukazi we bakakora mpindahinduka ki kusobora kwongera ha buheereza bwabo?

14 Kinu nikyo omugurusi omu ow’ekitebe arukwetwa Elias, na mukazi we bakozere. Nagamba ati: “Tukaba tutasobora kutandika kuheereza nka bapayoniya aho naho, baitu hakaba haroho ebintu ebitukaba nitusobora kukora kwongera ha buheereza bwaitu. Nahabweki, kurora twayongeraho obwire ha buheereza bwaitu, haroho empindahinduka ntaito ezitwakozere. Ekyokurorraho, tukakehya ha nturukya yaitu eya sente, tukakyetegereza ngu tukaba nitumara obwire bwingi omu by’okwesemeza nahabweki tukabukehya, kandi tukasaba abatukozesaaga kuhindura ha bwire tukorramu nukwo tutunge obwire oburukumara kuba omu buheereza. Ekyarugiremu, tukatandika kutebeza rwebagyo, abeegi baitu aba Baibuli bayeyongera, kandi tukasobora n’okutebezaga hagati omu wiiki hakire emirundi ebiri omu kwezi. Tukatunga okusemererwa kwingi!”

OMULINGO OSOBORA KWONGERA HA BUKUGU BWAWE OBW’OKUTEBEZA N’OKWEGESA

Obuturateeka omu nkora ebiturukwega omu rusorrokano orwa hagati ya wiiki nikiija kutukonyera kweyongera kufooka abatebezi abarungi (Rora akacweka 15-16) *

15-16. Kusigikirra ha 1 Timoseo 4:13, 15, nitusobora tuta kwongera ha bukugu bwaitu obw’okutebeza? (Rora n’akasanduuko “ Ebigendererwa Ebirankonyera Kuhikiriza Kurungi Obuheereza Bwange.”)

15 Omulingo ogundi ogutukonyera kuhikiriza kurungi obuheereza bwaitu nugwo ogw’okwongera ha bukugu bwaitu obw’okutebeza. Abantu abakora emirimo ey’eyetaaga obukugu kibetagisa kwikara nibatendekwa kandi nibegesebwa nukwo bongere ha bukugu bwabo n’okumanya. Nikyo kimu n’abatebezi b’Obukama. Nikitwetagisa kwikara nitwega kuba bakugu omu buheereza.​—Nfu. 1:5; Soma 1 Timoseo 4:13, 15.

16 Nitusobora tuta kwikara nitukurakurana omu buheereza? Tusemeriire kuta omutima ha buragirizi obututunga omu rusorrokano rwaitu orw’Obwomeezi n’Obuheereza Bwaitu orwa buli wiiki. Orusorrokano runu rututendeka kusobora kweyongera kukurakurana n’okuba abatebezi abarungi. Nk’ekyokurorraho, ceyamaani obwaba nahabura abo ababaire n’ebicweka omu kicweka ky’abeegi, naitwe nikisobora kutukonyera kurora ensonga eziratukonyera obuturaaba nitubazaaho n’abantu abandi amakuru amarungi. Nitusobora n’okusaba omuroleerezi wa gurupu yaitu kutukonyera rundi kutebeza nauwe. Nitusobora n’okutebeza n’omutebezi ondi anyakwine obukugu, payoniya, rundi n’omuroleerezi w’ekicweka. Obuturayeyongera kuba bakugu omu kukozesa Ebikwato Byaitu eby’Okwegesa, nitwija kweyongera kwegondeza omu kutebeza n’okwegesa.

17. Noija kutunga migisa ki obworahikiriza kurungi obuheereza bwawe?

17 Mugisa gw’amaani kurora ngu “tuli bakozi hamu na Ruhanga.” (1 Kol. 3:9) Obworayeyongera kumanya ‘ebirukukira obukuru’ kandi omutima gwawe okaguta ha buheereza bwawe, noija kuheereza “[Yahwe] nokusemererwa.” (Baf. 1:10; Zab. 100:2) Nk’oku oli muheereza Ruhanga, kigumya ngu naija kukuha amaani ag’orukwetaaga kusobora kuhikiriza kurungi obuheereza bwawe n’obworaaba n’oraba omu bizibu. (2 Kol. 4:1, 7; 6:4) Enyikara yawe obweraaba n’ekusobozesa kukora kikooto rundi kitaito omu buheereza, n’osobora kutunga okusemererwa kakuba omutima gwawe gwona oguta ha buheereza bwawe. (Bag. 6:4) Obworahikiriza kurungi obuheereza bwawe, noija kwoleka okugonza kwawe hali Yahwe na bataahi baawe. “Baitu obwokora binu olyejuna wenka, kandi olijuna nabo abakuhurra.”​—1 Tim. 4:16.

EKIZINA 58 Kuserra Abarukugonza Obusinge

^ kac. 5 Yesu aturagiire kutebeza amakuru amarungi ag’Obukama n’okufoora abantu abegeswa. Ekicweka kinu kitekaniziibwe kutwoleka omulingo tusobora kuhikiriza kurungi obuheereza bwaitu n’obutuba twine ebizibu bingi. Kandi nitwija kurora n’omulingo tusobora kweyongera kufooka batebezi barungi, kitukonyere kweyongera kutunga okusemererwa omu buheereza bwaitu.

^ kac. 4 AMAKURU G’EBIGAMBO: Obuheereza bwaitu hali Yahwe nibutwarramu emiringo erukwahukana ey’okutebeza n’okwegesa, kwombeka n’okudabiriza eby’ombeko by’ekitebe hamu n’okukonyera nambere hagwire ebigwererezi​—2 Kol. 5:18, 19; 8:4.

^ kac. 13 Rora emiringo musanju enyakwolekerwe omu kasanduuko akaine omutwe “How to Simplify Your Life” omu Watchtower ya Julaayi 2016, rup. 10.

^ kac. 62 KUSOBORRA EBISISANI: Omu rusorrokano orwa hagati omu wiiki, munyaanya itwe nayoleka nk’oku osobora kugarukayo ogwakabiri. Hanyuma, ceyamaani w’orusorrokano obwaba namuha obuhabuzi, ahandiika omu burocuwa erukwetwa Okwegesa. Hanyuma ha wiikendi, ateeka omu nkora ebiyayegere omu rusorrokano.