Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 18

Iruka Akalitango Kuhika ha Kumalirra

Iruka Akalitango Kuhika ha Kumalirra

“Nyirukire akalitango kuhika ha kumalirra.”​—2 TIM. 4:7NW.

EKIZINA 129 Nitwija Kwikara Nitugumiisiriza

EBITURAYEGA *

1. Kiki itwena ekitusemeriire kukora?

WAKUGONDEZE kwejumbira omu kwiruka akalitango kandi kunu okimanyire ngu orwaire rundi ojwahire? Nangwa. Omukwenda Paulo akagamba ngu Abakristaayo boona bali omu kalitango. (Baheb. 12:1) Kandi itwena, katube bato, bakuru, twine amaani, rundi tujwahire, tusemeriire kugumisiriza kuhikya ha mpero obuturaaba nitugonza kutunga ekisembo Yahwe aturaganiize.​—Mat. 24:13.

2. Kusigikirra ha 2 Timoseo 4:7, 8, habwaki Paulo akaba aine obugabe obw’okubazaaho akalitango?

2 Paulo akaba aine obugabe obw’okubazaaho ensonga enu habwokuba akaba amazire orugendo rwe rundi akalitango kurungi. (Soma 2 Timoseo 4:7, 8.) Baitu, orugendo rundi akalitango Paulo yabalizeeho nikaha?

TULI OMU KALITANGO AKA MULINGO KI?

3. Omukwenda Paulo akabazaaho akalitango ka mulingo ki?

3 Obwire obumu Paulo akakozesa ebyokurorraho eby’emizaano eyabaga omu Buyonaani eya kara kwegesa amasomo amakuru. (1 Kol. 9:25-27; 2 Tim. 2:5) Emirundi nyingi, Paulo akakozesa ekyokurorraho eky’okwiruka kubazaaho obwomeezi obw’Ekikristaayo. (1 Kol. 9:24; Bag. 2:2; Baf. 2:16) Omuntu ataaha omu kalitango kanu obw’ayehayo hali Yahwe kandi akabatizibwa. (1 Pet. 3:21) Kandi ahika ha businguzi Yahwe obw’amuha ekisembo eky’obwomeezi obutahwaho.​—Mat. 25:31-34, 46; 2 Tim. 4:8.

4. Nitugenda kubazaaho ki omu kicweka kinu?

4 Miringo ki obwomeezi bw’Omukristaayo burukusisanamu n’obw’omuntu ali omu kwiruka akalitango ak’orugendo oruraihire? Nibisisana omu miringo nyingi. Baitu katubazeeho emiringo esatu. Ogw’okubanza, tusemeriire kwirukira omu muhanda oguhikire; ogwakabiri, omutima tusemeriire kuguteeka ha kumalirra akalitango; kandi ogwakasatu, tusemeriire kwikara nitwiruka n’obututunga ebizibu.

IRUKIRA OMU MUHANDA OGUHIKIRE

Itwena tusemeriire kugendera omu muhanda ogw’Ekikristaayo ogw’obwomeezi (Rora akacweka 5-7) *

5. Muhanda ki ogutusemeriire kwirukiramu kandi habwaki?

5 Omuntu asemeriire kwirukira omu muhanda ogutekaniziibwe abategeki be mpaka ezi obwarukuba ali w’okutunga ekisembo. Omu mulingo nugwo gumu kakuba nitugonza ekisembo eky’obwomeezi obutahwaho tusemeriire kwirukira omu muhanda ogw’Ekikristaayo. (Eng. 20:24; 1 Pet. 2:21) Baitu, Sitaani hamu naabo abahondera ekyokurorraho kye tibarukugonza twetwaze nk’Abakristaayo; nibagonza tugumizeemu ‘nitwiruka nabo.’ (1 Pet. 4:4) Batusekereza habw’omulingo twetwazaamu kandi bagamba ngu omulingo betwazaamu gubaha obugabe. Baitu eki tikihikire.​—2 Pet. 2:19.

6. Ekyokurorraho kya Brian nikitwegesa ki?

6 Abo boona abetwaza nk’abantu b’ensi, bahika bakyetegereza ngu omuhanda ogu bacwiremu kwirukiramu tigubaletera obugabe baitu gubafoora bairu. (Bar. 6:16) Tekerezaaho ekyokurorraho kya Brian. Abazaire be bakamwekambisa kugendere omu muhanda ogw’Ekikristaayo. Baitu obuyahikire omu myaka y’obusigazi, akatandika kugurukyagurukya omuhanda ogu obuguraaba nigugenda kumuletera okusemererwa. Brian akacwamu kugendera omu muhanda gwabo abahondera engeso eza Sitaani. Brian nagamba ati: “Nkaba ntakimanyire ngu obugabe obunkaba ninyegomba bwali nibugenda kundetera kufooka mwiru w’engeso embi. Hanyuma y’akasumi nk’atandika kukozesa ebitokooza bwongo, kunywa amarwa ekihinguraine, hamu n’okusiihana. Omu myaka enyingi eyayongiireho, nkeyongerra kimu kukozesa ebitokoza bwongo eby’amaani kandi kikangumira muno kubireka. . . . Nkatandika n’okutunda ebitokoza bwongo nukwo nsobole kutunga sente ez’okusagika engeso zange embi.” Hanyuma, Brian akacwamu kuhondera emisingi ya Yahwe. Akahindura engeso ze kandi y’abatizibwa omu 2001. Kandi hati aine okusemererwa kwonyini hanyuma y’okucwamu kugendera omu muhanda ogw’Ekikristaayo. *

7. Kusigikirra omu Matayo 7:13, 14, mihanda ki ebiri eyitusobora kwirukiramu?

7 Mali kikuru muno kuhondera omuhanda oguhikire! Sitaani nagonza itwena tuleke okwirukira omu muhanda ogufunzire “ogutaha omu bwomezi” baitu twirukire omu muhanda ogugalihire ogw’abantu abarukukira obwingi omu nsi ogubarumu. Omuhanda ogu nigugonzebwa baingi kandi gwanguhire kwirukiramu. Baitu ‘nigugenda omu kuhwerekerra.’ (Soma Matayo 7:13, 14.) Obuturaaba nitugonza kwikara omu muhanda oguhikire, tusemeriire kwesiga Yahwe kandi tukamuhuliiriza.

IKARA OTAIREHO OMUTIMA OBWORAABA NOIRUKA

Tusemeriire kwikara niturora omu maiso kandi twerinde kutabaijura abandi (Rora akacweka 8-12) *

8. Kiki omwiruki eky’akora obw’atabaijuka akagwa?

8 Abejumbira omu kalitango ak’orugendo oruraihire, baikara nibarora omu amaiso nukwo batatabaijuka. Baitu, omwiruki ondi nasobora kubatega atakigenderiire rundi nibasobora kurubata omu kiina. Kakuba bagwa hansi, baimukaho kandi bagumizaamu nibairuka. Omutima baguteeka muno ha kumalirra akalitango nukwo batunge ekisembo ekibarukunihira kusinga, hatali ha muntu abaletiire okugwa.

9. Kiki ekitusemeriire kukora obuturatabaijuka tukagwa?

9 Omu kalitango kanu akaturumu nitusobora kutabaijuka emirundi nyingi, habw’okusobya omu bigambo rundi omu bikorwa. Rundi abaruki bagenzi baitu nibasobora kukora ensobi zikatusaliza. Eki tikisemeriire kutuhuniriza, habwokuba itwena tituhikiriire, kandi n’omuhanda ogw’obwomeezi oguturukwirukiramu gufunzire. Nahabweki tukimanye ngu obwire obumu nitwija kuhumirangana. Paulo akakyetegereza ngu obwire obumu twakuletiire abandi kutunga ensonga ey’okutujunaana. (Bak. 3:13) Baitu omu kiikaro ky’okuteeka omutima ha kintu ekitutabaijwire, leka tuguteeke ha ekisembo ekiri omu maiso. Obuturagwa, twimuke kandi tugumizeemu nitwiruka. Kakuba tukwatwa ekiniga kandi tukaleka kuheereza Yahwe, titurukwija kumara akalitango kandi tulemwe n’okutunga ekisembo. Twijuke ngu kakuba tutaimuka nitusobora kufooka “nkonge” rundi kutabaijura abandi abarukulengaho kwirukira omu muhanda ogw’obwomeezi ogufunzire.

10. Nitusobora tuta kwerinda kufooka “nkonge” hali abairuki bagenzi baitu?

10 Omulingo ogundi ogutusobora kwerinda kufooka “nkonge” hali bagenzi baitu, nugwo ogw’okubaleka bakakora ebibarukugonza obukirukuba nikyetaagisa hatali kubahambiriza kukora ebiturukugonza. (Bar. 14:13, 19-21; 1 Kol. 8:9, 13) Itwe nitwahukana n’abairuki bonyini. Habwokuba ubo basimbaana n’ekigendererwa ky’okusingangana, kandi buli omu aba nagonza nuwe asinge ekisembo. Omu bairuki abo, buli omu ayefaaho wenka. Nahabweki omu nasobora kusindika abairuki abandi nukwo ayebembere. Baitu itwe nk’Abakristaayo titwiruka n’ekigendererwa eky’okusingangana. (Bag. 5:26; 6:4) Ekigendererwa kyaitu kiri ky’okukonyera boona abaturukusobora kumalirra akalitango nukwo itwena tutunge obwomeezi obutahwaho. Nahabweki tulengeho kuhondera obuhabuzi bwa Paulo oburukugamba ngu: “Mutarora omu omu ha bigambo byanyu inywenka, baitu inywena murole nebyabandi.”​—Baf. 2:4.

11. Kiki omwiruki eky’ateekaho omutima kandi habwaki?

11 Oihireho kwikara nibarora omu maiso, abairuki bonyini bateeka omutima ha kumalirra akalitango. N’obubaraaba batarukusobora kurora ha kumalirra, nibasobora kuteramu akasisani bamaliriize kandi nibatunga ekisembo. Kwikara nibatekerezaaho ekisembo ekibaratunga kibakonyera kwekamba.

12. Kiki Yahwe eky’atukoliire habw’embabazi ze?

12 Omu kalitango akaturumu, Yahwe habw’embabazi ze araganiize buli omu wena ow’amalirra akalitango kanu, kutunga obwomeezi obutahwaho omu iguru rundi omu rugonjo orurungi omu nsi. Baibuli etusoborra omulingo obwomeezi bulisisanamu, nukwo kitukonyere kuteramu akasisani ha birungi ebitulitunga. Obuturaikara nitutekerezaaho okunihira okutwine, nikiija kutukonyera kutaikiriza ekintu kyona kututabaijura tukalemwa kwimuka.

IKARA NOIRUKA N’OBWORATUNGA EBIZIBU

Twikale omu kalitango ak’obwomeezi n’obuturatunga ebizibu (Rora akacweka 13-20) *

13. Kiki ekiturukukiza abairuki aba buli kiro?

13 Omu mizaano y’Abayonaani, abairuki bagumiraga ebizibu nk’obujwahi n’obusaasi. Kandi bayesigaga amaani gaabo n’okutendekwa kwabo. Nk’abairuki abo naitwe tutendekwa omulingo tusemeriire kwirukamu. Baitu itwe twine ekiturukukiza abairuki abo. Yahwe atuha amaani agataine obugarukiro. Kakuba tumwesiga naija kututendeka kandi atuhe amaani!​—1 Pet. 5:10.

14. Ekyahandiikirwe ekiri omu 2 Abakolinso 12:9, 10 kitukonyera kita kugumira ebizibu?

14 Paulo akaraba omu bizibu bingi. Oihireho abantu kumujuma n’okumuhiganiza, obwire obumu yahurraga ahwairwemu amaani kandi akaba aine kugumira ekizibu ekiyayesere “ekicumita omu mubiri.” (2 Kol. 12:7) Ebizibu binu byona bitamuletere kuleka kuheereza Yahwe, baitu akabirora nk’omugisa ogw’okumwesigira kimu. (Soma 2 Abakolinso 12:9, 10.) Habwokuba Paulo akaba aine entekereza enu, Yahwe akamukonyera kuraba omu bizibu ebi.

15. Kiki ekiturukwija kurora kakuba tuhondera ekyokurorraho kya Paulo?

15 Naitwe nitusobora kujumwa kandi tukahiganizibwa habw’okwikiriza kwaitu. Kandi nitusobora kuba nitutalibanizibwa oburwaire rundi obujwahi. Baitu kakuba tuhondera ekyokurorraho kya Paulo, ebizibu binu nibisobora kutuha omugisa ogw’okurora omulingo Yahwe atukonyeramu kandi atwoleka okugonza.

16. Kiki eky’osobora kukora n’obworaaba oli muceke?

16 Oikara omu kitabu habw’oburwaire, rundi ogendera omu kagaali nk’abalema? Amaguru nigakusaasa, rundi torukuhweza kurungi? Eki obukiraaba nukwo kiri, orasobora kwirukira hamu n’Abakristaayo abato kandi abaine amaani? Ego nikisoboka! Abakristaayo baingi abakuzire omu myaka kandi abaceke nibairukira omu muhanda ogw’obwomeezi. Kinu tibakikora omu maani gaabo habwabo. Baitu Yahwe nuwe abaha amaani nakozesa ensorrokano ezibahulirra ha simu rundi kurora eziihirwe ha mukura gwaitu. Kandi batebeza badakitaali, abanaasi, n’abanyabuzaale baabo nukwo basobole kwejumbira omu mulimo ogw’okufoora abantu abegeswa.

17. Yahwe ayehurra ata h’abaheereza be abaine obuceke obw’omubiri?

17 Otalikiriza obuceke obw’omubiri kukuletera kuhwamu amaani okatekereza ngu torukusobora kwirukira omu muhanda ogw’obwomeezi. Yahwe nakugonza muno habw’okwikiriza kwawe kandi na habw’ebintu byona ebiwamukoliire omu myaka eya kara. Hati noyetaaga obukonyezi bwa Yahwe kukira na kara kandi tarukwija kukuhemukira. (Zab. 9:10) Baitu naija kweyongera kukwirra haihi. Wetegereze ebigambo bya munyaanya itwe omu arukutalibanizibwa oburwaire, nagamba ati: “Oburwaire nk’oku bweyongiire kuntalibaniza okutebeza kwange kweyongiire kukeha. Baitu nkimanyire ngu, n’amaani amake agandukutekamu nigasemeza omutima gwa Yahwe, kandi eki kindetera okusemererwa.” Kakuba oyehurra ngu ohoirwemu amaani, ijuka ngu Yahwe ali naiwe. Tekerezaaho ekyokurorraho kya Paulo kandi oijuke n’ebigambo bye binu ebirukugarramu amaani: “Nukwo nsemeriirwe omu [buceke], . . . baitu obumba ndi [muceke], nubwo ndi wamani.”​—2 Kol. 12:10.

18. Abantu abamu nibaraba omu nyikara ki ey’egumire?

18 Abantu abamu abarukwirukira omu muhanda ogw’obwomeezi batunga ekizibu kindi. Baraba omu nyikara ey’abandi batasobora kurora rundi kwetegereza. Ekyokurorraho, nibagumira oburwaire bw’ebitekerezo, rundi kweralikirra ekihinguraine. Habwaki enyikara ey’Abakristaayo banu egumire muno? Habwokuba omuntu ow’ahendekere omukono rundi ow’arukugendera omu kagaali, buli omu wena amurora kandi kibaletera kumukonyera. Baitu abo abatalibanizibwa oburwaire obw’ebitekerezo rundi obw’omutwe nikisobora kutanguha kubamanya. Obusaasi bwabo nibusisana n’obw’omuntu ow’ahendekere, baitu abantu abandi nibasobora kutakimanya nukwo baboleke embabazi.

19. Ekyokurorraho kya Mefibosesi nikitwegesa ki?

19 Obworaaba oine obulema kandi n’oyehurra ngu abantu abandi nibakwetegereza kubi, ekyokurorraho kya Mefibosesi nikisobora kukugarramu amaani. (2 Sam. 4:4) Akaba ali mulema, kandi Omukama Daudi akamucwera omusango habw’ekintu eky’akaba atakozere. Ebizibu binu Mefibosesi akaba atabyeretiire. Baitu ataikirize ebizibu binu kumuletera kwenuuba, kandi omutima gwe akaguteeka ha birungi ebyakaba atungire omu bwomeezi bwe. Akasiima habw’omulingo ogw’embabazi Daudi yamutwaizeemu omu busumi obw’enyuma. (2 Sam. 9:6-10) Nahabweki Daudi obuyamucweriire omusango omu mulingo ogutahikire, Mefibosesi akatekerezaaho ensonga ezaletiire Daudi kukora ensobi egi. Ataikirize ensobi ya Daudi kumumaraho okusemererwa. Kandi atajunaane Yahwe habw’ensobi egi. Mefibosesi omutima akaguteeka ha kusagika omukama ow’akaba akomerwe Yahwe. (2 Sam. 16:1-4; 19:24-30) Yahwe akateeka ekyokurorraho kya Mefibosesi omu Baibuli nukwo kitugasire.​—Bar. 15:4.

20. Okutiina ekihinguraine, kikwataho kita abantu abamu?

20 Habw’okutiina ekihinguraine ab’oruganda n’abanyaanya itwe abamu beralikirra muno obu baba bali n’abantu abandi. Nahabweki nikisobora kubagumira kugenda omu nsorrokano ez’ekitebe hamu n’ensorrokano enkooto. Kandi n’obukiraaba kibagumira kubaza n’abantu abahyaka, baikara nibatebeza. Naiwe obworaaba oli omu nyikara egi, okimanye ngu toli wenka, n’abandi baingi nukwo bali. Ijuka ngu Yahwe nasiima muno habw’amaani ag’orukutamu. Nk’oku n’okyamuheereza, bwakaiso oburukugumya ngu akuha emigisa n’amaani ebyorukwetaaga. * (Baf. 4:6, 7; 1 Pet. 5:7) Obworaaba n’oheereza Yahwe n’obukiraaba ngu oine obulema ha mubiri rundi oburwaire obw’ebitekerezo, okimanyire kimu ngu n’omusemeza.

21. Kiki Yahwe eky’arukwija kutusobozesa kukora?

21 Haroho embaganiza hagati y’akalitango Paulo arukubazaaho n’akabairuki aba buli kiro. Omu busumi obwa kara omwiruki omu wenka nuwe yasingaga ekisembo. Baitu, omu kalitango ak’Abakristaayo ak’obwomeezi, buli omu wena ow’agumisiriza kuhika ha kumalirra atunga ekisembo eky’obwomeezi obutahwaho. (Yoh. 3:16) Omu kalitango akakara buli mwiruki akaba asemeriire kuba aine amaani kusobora kusinga. Baitu omu kalitango akaitu, baingi omulitwe tuli baceke, baitu nitugumiisiriza. (2 Kol. 4:16) Yahwe naija kutukonyera kugumiisiriza kuhika ha kumalirra.

EKIZINA 144 Amaiso Gaawe Gaikaze ha Mpeera!

^ kac. 5 Abaheereza ba Yahwe baingi kasumi kanu nibabonabona habw’ebizibu ebiretwa kukura omu myaka n’obuceke obuletwa oburwaire. Kandi itwena haroho obutujwaha muno. Nahabweki nitusobora kutiina obuturukuhurra ngu twine kwejumbira omu kwiruka akalitango. Omu kicweka kinu nitwija kurora nk’oku itwena tusobora kwiruka n’okugumisiriza kandi tukasingura akalitango ak’obwomeezi omukwenda Paulo akayabalizeeho.

^ kac. 6 Rora ekicweka “Baibuli Ehindura Obwomeezi” ekiri omu Watchtower eya Janwali 1, 2013.

^ kac. 20 Kugonza kumanya emiringo osobora kurwanisaamu okwetuntura kandi n’okumanya ebyokurorraho eby’abantu abarukugumiisiriza okwetuntura, rora puroguraamu eya Maayi 2019 ha jw.org®. Rora nambere hali LIBRARY > JW BROADCASTING®.

^ kac. 63 KUSOBORRA EBISISANI: Okutebeza kukonyera ow’oruganda onu ow’akuzire omu myaka kwikara omu muhanda ogw’Ekikristaayo.

^ kac. 65 KUSOBORRA EBISISANI: Nitusobora kutabaijura abandi kakuba tubahambiriza kunywa ekihinguraine rundi kakuba itwe tunywa ekihinguraine.

^ kac. 67 KUSOBORRA EBISISANI: Ow’oruganda n’obwaraaba ali ha kitabu omu irwarro, aikara omu kalitango ak’Ekikristaayo obu natebeza abarukumujanjaba.