Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 17

Yahwe Naija Kukukonyera Kuraba omu Mitalibaine

Yahwe Naija Kukukonyera Kuraba omu Mitalibaine

“Emihito yowokuhikirra ka mingi! Baitu [Yahwe] amujuna omu egi yona.”​—ZAB. 34:19.

EKIZINA 44 Esaara y’Omuceke

EBITURAYEGA a

1. Kiki ekiturukugumya?

 NK’ABANTU ba Yahwe, tukimanyire ngu n’atugonza muno kandi n’agonza twegondeze omu bwomeezi. (Bar. 8:35-39) Nitukigumya ngu emisingi ya Baibuli etugasira obutugiteeka omu nkora. (Is. 48:17, 18) Baitu turakora ki obuturatunga ebizibu ebitubaire tutarukunihira?

2. Bizibu ki ebisobora kutuhikaho kandi bisobora kutuleetera kwekaguza ki?

2 Abaheereza ba Yahwe boona baraaba omu bizibu. Ekyokurorraho, omunyabuzaale n’asobora kukora ekintu ekitali kirungi. Nitusobora kuba twine oburwaire oburukutulemesa kuheereza Yahwe nk’okutwakugondeze. Nitusobora kuhikwaho ebigwererezi, rundi nituhiiganizibwa habw’enyikiriza zaitu. Obutuhikwaho ebizibu nk’ebi, nitusobora kwekaguza: ‘Habwaki kinu kimpikireho? Haroho ekibi ekinkozere? Kinu nikyoleka ngu Yahwe tarukumpa migisa?’ Wakehurraga omu mulingo nk’ogu? Obukiraaba nukwo kiri otahwamu amaani. Abaheereza ba Yahwe baingi abesigwa bakarwanisa enyehurra nk’ezi.—Zab. 22:1, 2; Hab. 1:2, 3.

3. Kiki ekitusobora kwega kuruga omu Zabuli 34:19?

3 Soma Zabuli 34:19. Wetegereze ensonga ibiri enkuru eziri omu Zabuli egi: (1) Abantu abahikiriire bahikwaho ebizibu. (2) Yahwe atujuna omu bizibu byaitu. Eki akikora ata? Omulingo gumu ogwakikoramu nukwo kutukonyera kuba n’entekereza ehikire ha bwomeezi omu nsi enu. N’obukiraaba ngu Yahwe n’aturaganiza ngu nitwija kutunga okusemererwa omu kumuheereza taturaganiize obwomeezi obutarumu bizibu hati. (Is. 66:14) Natutererra kuteeka omutima h’akasumi ak’omumaiso nambere tuliba n’obwomeezi oburungi obwarukugonza twegondezeemu ebiro n’ebiro. (2 Kol. 4:16-18) Baitu kasumi kanu atukonyera kugumira ebizibu byaitu.—Emp. 3:22-24.

4. Nitwija kubazaaho ki omu kicweka kinu?

4 Leka tubazeeho ebyokurorraho eby’abaheereza ba Yahwe abesigwa abaakara n’ab’omu kasumi kanu. Nk’oku turarora, nitusobora kuhikwaho ebizibu ebitutarukunihira. Baitu obuturayesiga Yahwe naija kwikara natukonyera. (Zab. 55:22) Obuturaaba nitubazaaho ebyokurorraho binu, wekaguze: ‘Nakukozere ki kakuba mba ndi omu nyikara nk’egi? Ebyokurorraho binu bigumya bita obwesige bwange omuli Yahwe? Kandi masomo ki agansobora kuteeka omu nkora?’

OMU BUSUMI OBWAKARA

Kumara emyaka 20, Yahwe akaha Yakobo omugisa obwakaba nakorra nyinarumi, Labani (Rora akacweka 5)

5. Mitalibaine ki Yakobo eiyarabiremu habwa Labani? (Rora ekisisani ekya ha kyesweko.)

5 Abaheereza ba Yahwe abaakara bakatunga emitalibaine eibakaba batarukunihira. Tekerezaaho Yakobo. Ise akamuragira kutunga omukazi omu bahara ba Labani, kandi yamugumya ngu Yahwe naija kumuha omugisa. (Kub. 28:1-4) Yakobo akakora ise ekiyamugambiire. Akaruga Kanaani yagenda omu ka ya Labani ow’akaba aine abahara be babiri Leya na Rakeri. Yakobo akagonza muhara wa Labani omuto Rakeri, kandi yaikiriza kukorra ise kumara emyaka musanju atakamuswire. (Kub. 29:18) Yakobo ekyakaba nanihira tinukwo kyabaire. Labani akamubiihabiiha yamuha muhara we omukuru Leya nuwe yaswera. Labani akaikiriza Yakobo kuswera Rakeri hanyuma ya wiiki emu baitu yamugambira amukorre emyaka endi musanju. (Kub. 29:25-27) Ekindi, Labani akagobeza Yakobo omu byamatungo. Labani akamara emyaka 20 n’atwaza Yakobo omu mulingo ogutali gw’obwinganiza.—Kub. 31:41, 42.

6. Bizibu ki ebindi Yakobo ebiyagumiire?

6 Yakobo akagumira ebizibu ebindi. Akaba aine eka enkooto, baitu batabani be tibaikaraga omu businge. Bakatunda mugenzi wabo Yusufu omu bwiru. Batabani ba Yakobo Simeoni na Levi, bakaswaza eka yabo kandi baajumisa ibara lya Yahwe. Ekindi, mukazi wa Yakobo Rakeri ouyagonzaga muno akafa nazaara omwana wabo owakabiri. Kandi enjara ey’amaani ekaleetera Yakobo owakaba agurusire kufurukira Misiri.—Kub. 34:30; 35:16-19; 37:28; 45:9-11, 28.

7. Yahwe akooleka ata ngu akaba nasiima Yakobo?

7 Omu byona Yakobo yarabiremu ataleke kwesiga Yahwe n’emirago ye. Kandi Yahwe akamwoleka ngu namusiima. Ekyokurorraho, n’obukiraaba ngu Labani akamugobeza Yahwe akaha Yakobo itungo lingi. Tekerezaaho omulingo Yakobo yasiimire Yahwe obuyayongiire yarora mutabani we Yusufu ow’akaba natekereza ngu akafa. Enkoragana enungi eyakaba aine na Yahwe ekamukonyera kugumira ebizibu bye. (Kub. 30:43; 32:9, 10; 46:28-30) Obutwikazaaho enkoragana enungi na Yahwe tusobora kugumira ebizibu ebituba tutarukunihira.

8. Kiki Daudi ekyakaba n’agonza kukora?

8 Omukama Daudi atakole byona ebyakaba n’agonza kukora omu kuheereza Yahwe. Ekyokurorraho, Daudi akaba n’agonza muno kwombekera Ruhanga yekaru. Akakigambiraho nabbi Nasani. Nasani yamugambira ati: “Kora byona ebiri omu mutima gwawe; baitu Ruhanga ali naiwe.” (1 Byom. 17:1, 2) Mali ebigambo ebi biine kuba byagarwiremu Daudi amaani. Obundi akatandika kutekerezaaho omulingo arayombeka.

9. Daudi akakora ki obuyahuliire obutumwa oburukumaramu amaani?

9 Hanyuma y’akasumi nabbi Nasani akagaruka n’obutumwa oburukwahukana hali buli obwakaba amugambiire. “Ha kiro eki,” Yahwe akagambira Nasani ngu Daudi tinuwe yakwombekere yekaru baitu omu ha batabani be. (1 Byom. 17:3, 4, 11, 12) Daudi akehurra ata obuyahuliire obutumwa bunu? Akahindura entekereza ye. Akateeka omutima ha kusorooza ebintu mutabani we yakukozeseze omu kwombeka yekaru.—1 Byom. 29:1-5.

10. Yahwe akaha ata Daudi emigisa?

10 Hanyuma y’okugambira Daudi ngu tinuwe yakwombekere yekaru, Yahwe akakora nauwe endagaano. Yahwe akamuraganiza ngu omu h’abaijukuru be yakulemere ebiro n’ebiro. (2 Sam. 7:16) Omu nsi empyaka, tekerezaaho omulingo Daudi alyehurramu obwalikimanya ngu n’ayegondeza omu bwomeezi hansi y’Obulemi bw’Emyaka Rukumi oburalemwa Yesu omu h’abaijukuru be. Ekyokurorraho kinu nikitukonyera kurora ngu n’obuturaaba tutarukusobora kukora byona ebiturukugonza omu kuheereza Yahwe, n’asobora kutuha emigisa endi eitubaire tutarukunihira.

11. Yahwe akaha ata emigisa Abakristaayo ab’omu kyasa eky’okubanza n’obukiraaba ngu Obukama butaije nk’oku bakaba nibanihira? (Engeso Ezabakwenda 6:7)

11 Abakristaayo ab’omu kyasa eky’okubanza bakaraba omu mitalibaine eibakaba batarukunihira. Ekyokurorraho, baali balindiriire n’ekihika Obukama bwa Ruhanga kwija baitu bakaba batamanyire nibwija di. (Eng. 1:6, 7) Bakakora ki? Bakagumizaamu nibatebeza. Obubayeyongiire kutebeza amakuru amarungi bakarora obwakaiso oburukugumya ngu Yahwe nabaha emigisa.—Soma Engeso Ezabakwenda 6:7.

12. Abakristaayo ab’omu kyasa eky’okubanza bakakora ki obuhabaireho enjara ey’amaani?

12 Akasumi kakahika hagwaho enjara “omu nsi zona.” (Eng. 11:28) Enjara enu ekakwataho n’Abakristaayo. Tekerezaaho omulingo baabonaboine. Hataroho kugurukyagurukya abazaire bakeralikirra ha mulingo baratunga ebyokulya eby’eka yabo. Kandi ensinganto abaali nibagonza kwongera ha buheereza bwabo? Obundi bakehurra ngu babanze balindeho kuhikya enjara ehoireho. N’obukiraaba ngu baali omu nyikara ey’egumire, Abakristaayo bakagumizaamu nibaheereza Yahwe. Bakagumizaamu nibatebeza kandi bakabagana ebibakaba baine n’Abakristaayo bagenzi baabo omu Buyudaaya.—Eng. 11:29, 30.

13. Migisa ki Abakristaayo eibaatungire omu kasumi ak’enjara?

13 Migisa ki Abakristaayo eibaatungire omu kasumi ak’enjara? Abo abaahairwe ebyokulya bakakirora ngu Yahwe akaba n’abasagika. (Mat. 6:31-33) Baine kuba bayeyongire kwirra haihi n’Abakristaayo bagenzi baabo abaabakonyire. Kandi abo abahaireyo rundi bayejumbira omu mulimo ogw’okukonyera bakatunga okusemererwa. (Eng. 20:35) Boona Yahwe akabaha omugisa obubakaba nibalengaho kugumira enyikara enu empyaka.

14. Kiki ekyahikire hali Baranaba na Paulo kandi kiki ekyarugiremu? (Engeso Ezabakwenda 14:21, 22)

14 Abakristaayo banu bakahiiganizibwa muno kandi obwire obumu tibaakunihiraga. Tekerezaaho ekyahikireho Baranaba n’omukwenda Paulo obubakaba nibatebeza omu Rusitura. Ha kubanza abo abaali nibagonza kubahuliiriza bakabatangirra kurungi. Baitu, abarukubahakaniza bakasoonasoona bamu h’abantu banu kandi bakatera Paulo amabaale bamusiga ali haihi kufa. (Eng. 14:19) Baranaba na Paulo bakagenda batebeza ahandi. Kiki ekyarugiremu? Bakafoora abantu abamu “abegeswa,” kandi ebigambo n’ekyokurorraho kyabo kikagarramu amaani Abakristaayo bagenzi baabo. (Soma Engeso Ezabakwenda 14:21, 22.) Baingi bakagasirwa habwokuba Baranaba na Paulo batahwemu amaani n’obukiraaba ngu bakahikwaho okuhiiganizibwa okubakaba batarukunihira. Obutwikara nitukora omulimo gwa Yahwe tutarukujwaha naija kutuha emigisa.

KASUMI KANU

15. Kiki ekyorukwegera ha kyokurorraho ky’Ow’oruganda A. H. Macmillan?

15 Obuhaali nihaburayo emyaka nke omwaka 1914 guhike, abantu ba Yahwe bakaba nibanihira kugenda omu iguru. Tekerezaaho ekyokurorraho ky’ow’oruganda A. H. Macmillan. Kusisanaho n’abandi akaba natekereza ngu ali haihi kutuga empeera ye ey’omu iguru. Orubazo oruyahaire omu Sebutemba 1914, akagamba ati: “Runu rusobora kuba rubazo orw’okumalirra omu bwomeezi bwange.” Baitu rutabe rw’okumalirra. Hanyuma ow’oruganda Macmillan akahandiika ati: “Obundi bamu omuliitwe tukanguhiriza kutekereza ngu nitugenda omu iguru ahonaaho.” Ayongeraho ati: “Ekitwali tusemeriire kukora nukwo kwikara nitwekamba omu mulimo gwa Mukama waitu.” Mali ow’oruganda Macmillan akaikara nayekamba omu buheereza. Akatunga n’omugisa ogw’okugarramu amaani ab’oruganda abaali batairwe omu nkomo habw’okutagwera rubaju. Kandi akagumizaamu nagenda omu nsorrokano n’obwakaba agurusire. Ow’oruganda Macmillan akagasirwa ata kukozesa kurungi obwire bwe obwakaba alindiriire empeera ye? Obwakaba atakafiire omu 1966, akagamba ati: “N’okuhikya hati okwikiriza kwange kukyagumire.” Mali kinu kyokurorraho kirungi hali itwe itwena kukira muno obuturaaba twikaire nitugumiisiriza kukira nk’okutwali nitunihira.—Baheb. 13:7.

16. Mitalibaine ki ey’ekaba etarukunihirwa Ow’oruganda Herbert Jennings na mukazi we baarabiremu? (Yakobo 4:14)

16 Abaheereza ba Yahwe baingi bahikirweho oburwaire obubaali batarukunihira. Ekyokurorraho, omu byafaayo by’Ow’oruganda Herbert Jennings b akabazaaho omulingo uwe na mukazi we bayegondiize omu kuheereza nk’abamiisani omu Ghana. Akasumi kakahika baamukeberamu oburwaire bw’omutwe. Nasigikirra ha Yakobo 4:14, Ow’oruganda Jennings akagamba ngu titurukumanya ekiraabaho ‘ijo.’ (Soma.) N’agamba ati: “Tukaikiriza enyikara nk’oku eri twakora entekaniza kuruga Ghana, twalekaho banywani baitu, twagaruka Canada kutunga obujanjabi.” Yahwe akakonyera Ow’oruganda Jennings na mukazi we kugumizaamu nibamuheereza n’obwesigwa n’obukiraaba ngu bakahikwaho ebizibu.

17. Ekyokurorraho ky’Ow’oruganda Jennings kikagasira kita abandi?

17 Ebigambo eby’Ow’oruganda Jennings ebirukusangwa omu byafaayo bye ebiyabalize atarukusereka bikakonyera muno abandi. Munyaanya itwe omu akahandiika ati: “Nkaba ntakakwatwahoga muno nk’oku nakwasirweho obunasomere ekicweka kinu. . . . Obunasomereho omulingo Ow’oruganda Jennings yalekereho obumiisani kusobora kutunga obujanjabi kikankonyera kuba n’entekereza ey’ehikire ha nyikara yange.” Ow’oruganda ondi akahandika ati: “Hanyuma y’okuheereza nk’omugurusi kumara emyaka ikumi, nkaleka kuheereza habw’oburwaire bw’omutwe. Nkehurra nk’ow’alemerwe, kyandetera kwenuuba nalemwa n’okusoma ebicweka ebibazaaho ebyafaayo. . . . Baitu obunasomereho omulingo Ow’oruganda Jennings yagumiisiriize kikangarramu muno amaani.” Kinu nikitwijuka ngu obutugumiisiriza ebizibu ebitubaire tutarukunihira kigarramu abandi amaani. N’obukiraaba ngu ebintu tibibaire nk’oku twali nitubinihira, nitusobora kuteeraho abandi ekyokurorraho eky’okwikiriza n’okugumiisiriza.—1 Pet. 5:9.

Obutwesiga Yahwe, ebizibu ebiturabamu nibisobora kutuleetera kumwirra haihi (Rora akacweka 18)

18. Nk’oku kyolekerwe omu kisisani, ekyokurorraho ky’omufaakati kuruga Nigeria nikikwegesa ki?

18 Ebigwererezi, nk’oburwaire bwa Korona bikwasireho baingi h’abaheereza ba Yahwe. Ekyokurorraho, omufaakati omu kuruga Nigeria akaba ataine sente n’ebyokulya ebirukumara. Nyenkyakara emu, muhara we akamukaguza ekibaralya hanyuma y’okucumba ekikopo ky’omuceri ekisigaireho. Munyaanya itwe akagambira omuhara ngu tibaine sente rundi ebyokulya baitu baine kwegera ha kyokurorraho ky’omufaakati wa Zalefasi bacumbe ekikopo kyabo eky’okumalirra kandi besige Yahwe. (1 Bakam. 17:8-16) Batakatekeriizeeho ekibaralya nyamusana, bakatunga ebyokulya kuruga omu b’oruganda. Ebibaatungire bikaba nibisobora kubamazaaho wiiki ezirukuhingura omu ibiri. Munyaanya itwe akagamba ngu akaba atakimanyire ngu Yahwe akaba nahuliiriza ebyakaba nagambira omuhara. Mali obutwesiga Yahwe, ebizibu ebitubaire tutarukunihira nibisobora kutukonyera kumwirra haihi.—1 Pet. 5:6, 7.

19. Kuhiiganizibwa ki Ow’oruganda Aleksey Yershov yagumiisirize?

19 Omu myaka ey’enyuma ab’oruganda na banyaanya itwe baingi bahikirweho okuhiiganizibwa okubaali batarukunihira. Tekerezaaho ekyokurorraho ky’Ow’oruganda Aleksey Yershov, ow’arukwikara omu Russia. Obuyabatiziibwe omu 1994, Abakaiso ba Yahwe bakaba baine obugabe. Baitu emyaka eyahondireho ebintu bikahinduka. Omu 2020, abaserikale bakaija bayaza enju ye kandi baatwara ebintu bye birukukira obwingi. Hanyuma y’emyezi nke gavumenti ekamutaho omusango. Eky’obusaasi, emisango ye ekaba n’esigikirra ha vidiyo eyakwasirwe omuntu ayayefoire ngu nayega Baibuli kumara nk’omwaka. Bunu mali bukaba bugobya!

20. Ow’oruganda Yershov asoboire ata kugumya enkoragana ye na Yahwe?

20 Birungi ki ebyarugire omu kuhiiganizibwa kw’Ow’oruganda Yershov? Enkoragana ye na Yahwe ekeyongera kuguma. N’agamba ati: “Nyowe na mukazi wange tusaba hamu butoosa. Nkyetegeriize ngu tinakusoboire kugumira enyikara enu kakuba nkaba ntaine bukonyezi bwa Yahwe.” Akongeraho ati: “Kwesomesa kinkonyiire kurwanisa kuhwamu amaani. Nyecumiitirizaaho ebyokurorraho eby’abaheereza ba Yahwe abesigwa abaakara. Omu Baibuli harumu ebyokurorraho bingi ebirukwoleka nk’oku kiri kikuru kwikara tutekaine kandi nitwesiga Yahwe.”

21. Biki ebitwegere omu kicweka kinu?

21 Biki ebitwegere omu kicweka kinu? Nitusobora kwihikwaho ebizibu ebitubaire tutarukunihira. N’obukiraaba nukwo kiri, Yahwe aikara n’akonyera abaheereza be abamwesiga. Nk’oku ekyahandiikirwe ekyebembiire ekicweka kinu kirukugamba, “emihito yowokuhikirra ka mingi! Baitu [Yahwe] amujuna omu egi yona.” (Zab. 34:19) Leka itwena tugumizeemu nituteeka omutima ha busobozi bwa Yahwe obw’okutukonyera hatali ebizibu ebiturabamu. Nk’omukwenda Paulo, naitwe nitusobora kugamba ngu: “Ninsobora okukora byona habwogu arukumpa amani.”—Baf. 4:13.

EKIZINA 38 Yahwe Arakuha Amaani

a N’obukiraaba ngu nitwija kutunga ebitalibaine eitutarukunihira omu nsi enu, nitukigumya ngu Yahwe naija kusagika abaheereza be abesigwa. Yahwe akakonyera ata abaheereza be abaakara? Kandi n’atukonyera ata kasumi kanu? Kubazaaho ebyokurorraho ebyakara n’eby’akasumi kanu nikiija kutukonyera kukigumya ngu obuturayesiga Yahwe naija kutukonyera.