Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 5

“Kristo Nuwe Mutwe Gwomusaija Wena”

“Kristo Nuwe Mutwe Gwomusaija Wena”

“Kristo nuwe mutwe gwomusaija wena.”​—1 KOL. 11:3.

EKIZINA 12 Yahwe Ruhanga, ow’Amaani

EBITURAYEGA *

1. Kiki ekisobora kukwataho omulingo omusaija atwazaamu mukazi we n’abaana?

NOTEKEREZA nikimanyisa ki kuba n’obusobozi, ekyokurorraho kuba mutwe gw’eka? Abasaija abamu batwaza bakazi baabo n’abaana baabo nibasigikirra ha ntekereza y’abantu omu kiikaro kyabo rundi ha mulingo bakuzibwemu. Wetegereze munyaanya itwe kuruga omu Bulaya ekiyagambire. Akagamba ngu, “nambere turukwikara abantu baingi nibakiriza muno ngu abakazi basemeriire kurorwa nk’abali hansi y’abasaija kandi nk’abazaana.” Ow’oruganda Luke, arukwikara omu Amerika nagamba ati: “Bataata abamu begesa batabani baabo ngu busaho kintu kyona abakazi ekibabaza ekiine omugaso, nahabweki abasaija tibasemeriire kuteekaho omutima ekintu kyona ekibabaza.” Baitu Yahwe tarukugonza abasaija batwaze bakazi baabo omu mulingo ogu. (Lengesaniza na Marako 7:13.) Hati, omusaija nasobora ata kwega kuba omutwe gw’eka omurungi?

2. Kiki omutwe gw’eka eky’asemeriire kumanya, kandi habwaki?

2 Omusaija kusobora kuba mutwe gw’eka omurungi, asemeriire kubanza kwetegereza Yahwe ebyarukumwetagisa. Asemeriire n’okumanya habwaki Yahwe akaha abantu abamu obusobozi h’abantu abandi, kandi n’omulingo asobora kuhondera ekyokurorraho kya Yahwe hamu n’ekya Yesu. Habwaki kikuru omusaija kumanya ebintu binu? Habwokuba Yahwe ahaire banyineeka obusobozi, kandi n’abanihira kubukozesa kurungi.​—Luk. 12:48b.

YAHWE ATEKANIIZE ATA EKA YE EY’OMU IGURU HAMU N’EY’OMU NSI?

3. Kusigikirra ha 1 Abakolinso 11:3, Yahwe atekaniize ata eka ye ey’omu iguru hamu n’ey’omu nsi?

3 Soma 1 Abakolinso 11:3. Orukarra runu nirusoborra omulingo Yahwe atekanizeemu eka ye ey’omu iguru hamu n’ey’omu nsi. Nk’oku nuwe ‘mutwe,’ nuwe arukukirrayo kimu obusobozi. Kuraba omu ntekaniza enu, Yahwe ahaire obusobozi obumu hali abandi, baitu nibajunanizibwa hali uwe omulingo bakozesaamu obusobozi bwabo. (Bar. 14:10; Bef. 3:14, 15) Yahwe ahaire Yesu obusobozi obw’okwebembera ekitebe, baitu Yesu n’ajunanizibwa hali Yahwe habw’omulingo akitwazaamu. (1 Kol. 15:27) Yahwe ahaire nyineeka obusobozi hali mukazi we n’abaana, baitu nyineeka n’ajunanizibwa hali Yahwe hamu na Yesu habw’omulingo atwazaamu eka ye.​—1 Pet. 3:7.

4. Yahwe na Yesu baine obusobozi obw’okukora ki?

4 Yahwe nk’oku nuwe Mutwe gw’eka ye ey’omu iguru hamu n’omu nsi, aine obusobozi obw’okuteraho abaana be ebiragiro ha mulingo basemeriire kwetwazaamu, kandi n’okurora ngu babyorobera. (Is. 33:22) Yesu nk’omutwe gw’ekitebe Ekikristaayo, na uwe aine obusobozi obw’okutaho ebiragiro kandi n’okurora ngu byatekwa omu nkora.​—Bag. 6:2; Bak. 1:18-20.

5. Omutwe gw’eka ey’Ekikristaayo aine busobozi ki, kandi obusobozi bwe nibugarukira nkaha?

5 Nka Yahwe na Yesu, omutwe gw’eka ey’Ekikristaayo aine obusobozi obw’okuteraho eka ye ebiragiro. (Bar. 7:2; Bef. 6:4) Baitu obusobozi bwe bwine obugarukiro. Ekyokurorraho, ebiragiro bye bisemeriire kusigikirra ha misingi ya Baibuli. (Nfu. 3:5, 6) Kandi omutwe gw’eka taine obusobozi obw’okuteraho abantu abatali b’omu ka ye ebiragiro. (Bar. 14:4) Kandi ekindi, batabani be hamu na bahara be obubakura kandi bakaruga omu ka, bagumizaamu nibamutekamu ekitiinisa, baitu baba batakyali hansi y’obusobozi bwe.​—Mat. 19:5.

HABWAKI YAHWE YAKOZERE ENTEKANIZA EY’OKUHA ABAMU OBUSOBOZI?

6. Habwaki Yahwe y’akozere entekaniza ey’okuha abamu obusobozi?

6 Yahwe akakora entekaniza enu habwokuba n’agonza eka ye. Entekaniza enu kisembo kuruga hali uwe. Entekaniza enu ey’obusobozi esobozesa eka ya Yahwe kukorra hamu omu businge, kandi omu mulingo ogutekaniziibwe kurungi. (1 Kol. 14:33, 40) Kuba kyali kitamanyirwe n’oha aine obusobozi, eka ya Yahwe yakufookere yakavuyo, kandi tiyakubairemu okusemererwa. Ekyokurorraho, busaho n’omu ayakumanyire noha asemeriire kukora encwamu kandi n’okwebembera omu kuzihikiriza.

7. Kusigikirra ha Abefeso 5:25, 28, Yahwe akakigenderra ngu abasaija baleme abakazi?

7 Obukiraaba kiri kirungi abasaija kuba n’obusobozi omu maka, habwaki abakazi baingi nibehurra ngu basaija baabo nibababonabonesa kandi tibaine bugabe? Kinu kiri kiti habwokuba abasaija baingi tiborobera ebiragiro bya Yahwe ebirukukwata h’amaka kandi bacwamu kuhondera entekereza n’enyetwaza z’abantu ab’omu kiikaro kyabo. Nibasobora kutwaza kubi bakazi baabo nukwo basobole kwehurra kurungi. Ekyokurorraho, omusaija nasobora kutwaza kubi mukazi we n’ekigendererwa eky’okwoleka abandi ngu w’amaani muno rundi “musaija kwo.” Nasobora kutekereza ngu tasobora kuhimbiriza mukazi we kumugonza, baitu nasobora kumuletera kumutiina. Kandi nasobora kukozesa okutinisiriza oku kumulema. * Entekereza n’enyetwaza nk’egi, n’emarramu kimu abakazi ekitiinisa ekibasemeriire kandi n’ehakaniza Yahwe ekyarukugonza.​—Soma Abefeso 5:25, 28.

OMUSAIJA NASOBORA ATA KWEGA KUBA OMUTWE GW’EKA OMURUNGI?

8. Omusaija nasobora ata kw’ega kuba omutwe gw’eka omurungi?

8 Omusaija n’asobora kwega kuba mutwe gw’eka omurungi kuraba omu kwegera ha mulingo Yahwe na Yesu bakozesaamu obusobozi bwabo. Tekerezaaho emiringo ebiri Yahwe hamu na Yesu ei booleka. Kandi oyetegereze omulingo omutwe gw’eka asobora kwoleka emiringo enu, obwarukuba n’akoragana na mukazi we hamu n’abaana.

9. Yahwe ayoleka ata obwebundaazi?

9 Obwebundaazi. Yahwe nuwe n’akirrayo kimu amagezi; baitu ahuliiriza entekereza z’abaheereza be. (Kub. 18:23, 24, 32) Aikiriza abo abali hansi y’obusobozi bwe kumuha amagezi. (1 Bakam. 22:19-22) Yahwe ahikiriire, baitu omu kasumi kanu, tarukutunihirramu kuba abahikiriire. Oihireho akonyera abaheereza abatahikiriire kuba basinguzi omu kumuheereza. (Zab. 113:6, 7) Kandi Baibuli n’egamba ngu Yahwe “mukonyezi.” (Zab. 27:9; Baheb. 13:6) Omukama Daudi akagamba ngu akasobora kukora omulimo ogw’amaani habwokuba Yahwe mwebundaazi kandi akamukonyera.​—Zab. 63:7.

10. Yesu akooleka ata obwebundaazi?

10 Tekerezaaho ekyokurorraho kya Yesu. N’obukiraaba ngu akaba ali Mukama w’abegeswa be, akabanabya ebigere. Nsonga ki emu ey’aletiire Yahwe kuhandiikisa ekintu kinu omu Baibuli? Habwokuba akaba nagonza kwoleka buli omu wena otwaliremu na banyineeka ekyokurorraho ekibasemeriire kuhondera. Yesu wenyini akagamba ati: “Mbahaire ekyokurorraho, kandi nkokumbakozire nyowe, nukwo nainywe mukolege muti.” (Yoh. 13:12-17) Nobwaraaba akaba aine obusobozi bwingi, Yesu atanihire kuheerezebwa baitu akaheereza abandi.​—Mat. 20:28.

Omutwe gw’eka n’asobora kwoleka obwebundaazi hamu n’okugonza, kuraba omu kukora emirimo ey’omu ka kandi n’okuha eka ye ebyetaago eby’omwoyo (Rora akacweka 11, 13)

11. Kiki omutwe gw’eka asobora kwegera ha kyokurorraho kya Yahwe na Yesu eky’obwebundaazi?

11 Amasomo turukwega. Omutwe gw’eka nasobora kwoleka obwebundaazi omu miringo nyingi. Ekyokurorraho, tanihira mukazi we n’abaana kuba abahikiriire. Ahuliriiza entekereza z’ab’omu ka ye, n’obuziba zitarukwikiraniza n’eze. Omukazi arukwetwa Marley, arukwikara omu Amerika nagamba ati: “Nyowe na iba nyowe haroho obutuba n’entekereza ezirukwahukana. Baitu nkimanyire ngu ndi kikuru hali uwe, kandi antekamu ekitiinisa. Habwokuba ankaguza entekereza yange kandi agitekerezaaho obwaba atakakozere encwamu.” Ekindi, nyineeka omwebundaazi aikiriza kukora emirimo ey’omu ka n’obukiraaba ngu abantu ab’omu kicweka kye bagirora nk’ey’abakazi. Eki nikisobora kuguma. Habwaki? Munyaanya itwe Rachel nagamba ati: “Omu kiikaro nambere nduga kakuba omusaija akonyera mukazi we kwogya ebintu, rundi kuyonja enju, abataahi hamu n’abanyabuzaale batekereza ngu tali ‘musaija kwo.’ Kandi batekereza ngu tasobora kulema mukazi we.” Entekereza nk’egi obweraaba eri y’amaani omu kicweka kyanyu, ijuka ngu Yesu akanabya ebigere by’abegeswa be n’obukiraaba ngu omulimo ogu gwarorwaga nk’ogw’abairu. Omutwe gw’eka omurungi afaayo muno kusemeza mukazi we n’abaana, hatali kugonza abantu abandi batekereze ngu w’amaani. Oihireho obwebundaazi, mulingo ki ogundi nyineeka omurungi ogwarukwetaaga?

12. Okugonza kuletera Yahwe na Yesu kukora ki?

12 Okugonza. Buli kimu kyona Yahwe eky’akora kisigikirra ha kugonza. (1 Yoh. 4:7, 8) Habw’okutugonza, atuha ebyetaago byaitu eby’omwoyo kurabira omu Kigambo kye Baibuli, hamu n’ekitebe kye. Atukonyera kwehurra twine obulinzi kurabira omu kutugumya ngu n’atugonza muno. Kandi obukirukuhika ha byetaago byaitu eby’omubiri? Yahwe “atuha omu bwingi ebintu byona ebitusemeza.” (1 Tim. 6:17, NW) Obutukora ensobi atuhana baitu kandi taleka kutugonza. Habw’okutugonza Yahwe akatuha ekicunguro. Kandi Yesu na uwe habw’okutugonza muno akahayo obwomeezi bwe ha bwaitu. (Yoh. 3:16; 15:13) Kandi busaho kintu kyona ekisobora kulemesa Yahwe hamu na Yesu kugonza abo abali besigwa halibo.​—Yoh. 13:1; Bar. 8:35, 38, 39.

13. Habwaki kikuru omutwe gw’eka kwoleka eka ye okugonza? (Rora na kasanduuko “ Omusaija Ayakataaha Obuswere n’Asobora Ata Kuletera Mukazi We Kumuteekamu Ekitiinisa?”)

13 Amasomo turukwega. Buli kimu kyona omutwe gw’eka eky’akora kisemeriire kusigikirra ha kugonza. Habwaki kinu kikuru muno? Omukwenda Yohana nagarukamu ati: “Ogu atarukugonza mugenzi we [rundi eka ye] ouyaboine, tasobora okugonza Ruhanga owataraboine.” (1 Yoh. 4:11, 20) Omusaija arukugonza eka ye kandi arukugonza kuhondera ekyokurorraho kya Yahwe hamu na Yesu, naija kukonyera eka ye kutunga enkoragana enungi na Yahwe, kwehurra baine obulinzi, kandi naija n’okubaha ebyetaago byabo eby’omubiri. (1 Tim. 5:8) Naija kutendeka kandi ahane abaana be. Kandi naija kugumizaamu nayega kukora encwamu ezirukuhaisa Yahwe ekitiinisa kandi ezirukugasira eka ye. Leka tubazeeho buli kimu ha bintu eby’asemeriire kukora kandi turole omulingo omutwe gw’eka asobora kuhondera ekyokurorraho kya Yahwe na Yesu.

OMUTWE GW’EKA EBY’ASEMERIIRE KUKORA

14. Omutwe gw’eka akonyera ata eka ye kutunga ebyetaago eby’omwoyo?

14 Kuha eka ye ebyetaago eby’omwoyo. Yesu akaba ali nka Ise, habwokuba akaba n’agonza kukonyera abahondezi be kwikara baine okwikiriza okugumire. (Mat. 5:3, 6; Mar. 6:34) Omu mulingo nugwo gumu, ekintu ekirukukira obukuru omutwe gw’eka eky’asemeriiire kukora, nukwo kukonyera eka ye kwirra haihi na Yahwe. (Bir. 6:6-9) Kinu akikora kuraba omu kukigumya ngu uwe n’eka ye basoma kandi beega Baibuli, bagenda omu nsorrokano, batebeza amakuru amarungi, batunga kandi baikazaaho enkoragana enungi na Yahwe.

15. Mulingo ki ogumu omutwe gw’eka asobora kukonyera eka ye kwehurra ine obulinzi?

15 Akonyera eka ye kwehurra ine obulinzi. Omu maiso g’abantu abandi Yahwe akagambira Yesu ngu n’amugonza. (Mat. 3:17) Yesu yakiragira kwoleka abahondezi be ngu n’abagonza kurabira omu bikworwa bye hamu n’omu bigambo bye. Kandi n’abahondezi be nabo bakamugambira ngu nibamugonza. (Yoh. 15:9, 12, 13; 21:16) Omutwe gw’eka n’asobora kwoleka mukazi we n’abaana ngu n’abagonza, kuraba omu kwega nabo Baibuli. Asemeriire kubagambira nk’oku nabagonza, abasiime, kandi obukiba kisemeriire abasiime omu maiso g’abantu abandi.​—Nfu. 31:28, 29.

Kusobora kusemeza Yahwe, omutwe gw’eka asemeriire kuha eka ye ebyetaago eby’omubiri (Rora akacweka 16)

16. Kiki omutwe gw’eka eky’asemeriire kukora, kandi kiki eky’asemeriire kwerinda?

16 Kuha eka ye ebyetaago eby’omubiri. Yahwe akaha Abaisaleri ebyetaago by’abo ebikuru n’obwakaba n’abafubira habw’obujeemu bwabo. (Bir. 2:7; 29:5) N’omu kasumi kanu atuha ebyetaago byaitu eby’omubiri ebikuru. (Mat. 6:31-33; 7:11) Omu mulingo nugwo gumu, Yesu akaliisa abo abamuhonderaga. (Mat. 14:17-20) Akakiza n’abaingi abakaba barwaire. (Mat. 4:24) Kusobora kusemeza Yahwe, nyineeka asemeriire kuha eka ye ebyetaago eby’omubiri. Baitu haroho ekintu eky’asemeriiire kwerinda. Tasemeriire kwemarra muno ha mulimo gwe akalema kufaaho kurungi ebyetaago eby’eka ye eby’omwoyo, hamu n’okukonyera eka ye kwehurra ine obulinzi.

17. Yahwe na Yesu batutendeka bata, kandi batuhana omulingo ki?

17 Asemeriire kuhabura kandi n’okuhana eka ye omu mulingo ogw’okugonza. Yahwe atutendeka kandi atuhana habwokuba aba nagonza kutukonyera. (Baheb. 12:7-9) Kusisanaho na Ise, Yesu atendeka abo abali hansi y’obusobozi bwe omulingo ogw’okugonza. (Yoh. 15:14, 15) Abahana, baitu w’embabazi. (Mat. 20:24-28) N’akyetegereza nk’oku tituhikiriire kandi nk’oku tukira kusobya.​—Mat. 26:41.

18. Kiki omutwe gw’eka omurungi eky’asemeriire kwijuka?

18 Omutwe gw’eka arukuhondera ekyokurorraho kya Yahwe hamu na Yesu, akijuka ngu mukazi we n’abaana tibahikiriire. Tasemeriire kubihirirwa mukazi we rundi abaana ekihinguraine. (Bef. 4:31; Bak. 3:19) Oihireho, ahondera omusingi oguli omu Abagaratiya 6:1, kandi alengaho kubahana “omu mwoyo ogwembabazi,” n’akijuka ngu na uwe tahikiriire. Nka Yesu, akyetegereza ngu omulingo ogurukukirayo oburungi ogw’asobora kubegesa nugwo ogw’okubateeraho ekyokurorraho ekirungi.​—1 Pet. 2:21.

19-20. Omutwe gw’eka obwaba n’akora encwamu n’asobora ata kuhondera ekyokurorraho kya Yahwe hamu na Yesu?

19 Tasemeriire kukora encwamu omu mulingo ogw’okwefaaho wenka. Yahwe akora encwamu ezigasira abandi. Ekyokurorraho akacwamu kuhanga obwomeezi habwokuba akaba n’agonza naitwe tubwegondezeemu. Busaho n’omu ayahambiriize Yahwe kuhayo Omwana we kutufeera habw’ebibi byaitu. Baitu akakikora habwokuba akaba nagonza kutukonyera. Yesu na uwe akakora encwamu ezagasiire abandi. (Bar. 15:3) Ekyokurorraho, akacwamu kwefeereza obwire bwe obw’okuhuumura nukwo asobole kwegesa ekitebe ky’abantu.​—Mar. 6:31-34.

20 Omutwe gw’eka akimanyire ngu kimu ha bintu ebirukukira kuguma eby’asemeriire kukora, nukwo kukorra eka ye encwamu ez’amagezi, kandi obujunanizibwa obu bukuru muno hali uwe. Ayerinda kukora encwamu ataine ensonga enungi rundi n’asigikirra ha mulingo arukwehurra omu kasumi ako. Oihireho, aikiriza Yahwe kumwegesa omulingo asemeriire kukoramu encwamu enungi. * (Nfu. 2:6, 7) Omu mulingo ogu, naija kutekerezaaho nk’oku aragasira abandi, hatali kwegasira wenka.​—Baf. 2:4.

21. Kiki ekiturukwija kubazaaho omu kicweka ekirukwongeraho?

21 Yahwe ahaire banyineeka obujunanizibwa obugumire, kandi nibajunanizibwa hali uwe omulingo babuhikirizaamu. Baitu kakuba nyineeka alengaho muno kuhondera ekyokurorraho kya Yahwe na Yesu, naija kuba omutwe gw’eka omurungi. Kandi kakuba mukazi we ahikiriza obujunanizibwa bwe, obuswere bwabo nibwija kubamu okusemererwa. Omukazi asemeriire kurora ata obujunanizibwa bwa iba obwokuba omutwe gw’eka, kandi bizibu ki eby’asobora kutangatangana? Ekicweka ekirukwongeraho nikiija kugarukamu ebikaguzo ebi.

EKIZINA 16 Siima Yahwe habw’Omwana We

^ kac. 5 Omusaija obw’aswera nuwe afooka omutwe gw’eka egi empyaka. Omu kicweka kinu, nitwija kubazaaho obusobozi Yahwe abw’ahaire abantu abandi, habwaki y’abubahaire, kandi kiki abasaija ekibasobora kwegera ha kyokurorraho kya Yahwe hamu na Yesu. Omu kicweka kirahonderaho nitwija kubazaaho kiki omusaija hamu n’omukazi we basobora kwegera hali Yesu hamu na hali ebyokurorraho ebindi ebirungi ebiri omu Baibuli. Kandi omu kicweka ekyakasatu, nitwija kubazaaho omulingo ab’oruganda basemeriire kukozesa obusobozi omu kitebe.

^ kac. 7 Entekereza erukugamba ngu kihikire omusaija kutwaza kubi mukazi we, obundi n’okumubonabonesa, obwire obumu eyolekwa omu filiimu, omu mizaano, hamu n’omu bitabu ebirumu ebintu ebirukusekesa. Nahabweki, abantu nibasobora kutekereza ngu tikiri kibi omusaija kulema mukazi we.

^ kac. 20 Kumanya ebirukukiraho ha mulingo osobora kukora encwamu enungi, rora ekicweka “Kukora Encwamu Ezirahaisa Ruhanga Ekitiinisa,” ekiri omu Watchtower eya Apuli 15, 2011, rup. 13-17.