Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 8

Omulingo Tusobora Kwikara Twine Okusemererwa Obuturukuba Nitugumira Ebirengo

Omulingo Tusobora Kwikara Twine Okusemererwa Obuturukuba Nitugumira Ebirengo

“Mutekereze byona okuba byokusemererwa, bene baitu, [obumuhikwaho okulengwa] okwemiringo nyingi.”​—YAK. 1:2.

EKIZINA 111 Ebituletera Okusemererwa

EBITURAYEGA *

1-2. Kusigikirra ha Matayo 5:11, tusemeriire kurora tuta ebirengo?

YESU akaraganiza abahondezi be ngu bakaba nibaija kutunga okusemererwa kwonyini. Kandi akagambira abo abarukumugonza ngu nibaija kuhikwaho ebirengo. (Mat. 10:22, 23; Luk. 6:20-23) Twine okusemererwa habwokuba tuli begeswa ba Kristo. Baitu twehurra tuta abanyabuzaale baitu obutuhakaniza, gavumenti obuzituhiganiza, omukozi rundi omwegi mutaahi waitu obw’alengaho kutuhambiriza kukora ekibi? Obututekerezaaho ebintu nka binu nitusobora kwetuntura.

2 Abantu baingi tibatekereza ngu okuhiganizibwa nikusobora kubaletera okusemererwa. Baitu, eki kyonyini nikyo Baibuli etugambira kukora. Ekyokurorraho, Yakobo akahandiika ngu titusemeriire kwehurra nk’abataine bukonyezi obutuhikwaho ebizibu, baitu tusemeriire kusemererwa. (Yak. 1:2, 12) Kandi Yesu akagamba ngu tusemeriire kusemererwa n’obuturaaba nituhiganizibwa. (Soma Matayo 5:11.) Nitusobora tuta kwikara tusemeriirwe n’obukiraaba ngu nituraba omu birengo? Nitusobora kwega bingi kuruga omu bigambo ebimu ebiri omu bbaruha Yakobo yahandikiire Abakristaayo abakara. Baitu, leka tubanze tubazeeho ebizibu Abakristaayo abo barabiremu.

BIZIBU KI ABAKRISTAAYO OMU KYASA EKY’OKUBANZA EBIBARABIREMU?

3. Kiki eky’abaireho hanyuma ya Yakobo kufooka omwegeswa wa Yesu?

3 Hanyuma y’akaire kake mugenzi wa Yesu arukwetwa Yakobo amazire kufooka omwegeswa, Abakristaayo omu Yerusalemu bakatandika kuhiganizibwa. (Eng. 1:14; 5:17, 18) Kandi hanyuma ya Sitefano kwitwa, Abakristaayo baingi bakairuka omu Yerusalemu kandi “batabanira omu nsi za Buyudaya na Samaliya,” kandi bahika omu bicweka ebyahara muno nka Kupuro hamu na Antyokiya. (Eng. 7:58–8:1; 11:19) Abegeswa banu bakahikwaho ebizibu bingi. Baitu, bakatebeza enjiri n’obwekambi hoona nambere bagenzere, kandi ebitebe bikatandikwaho omu bulemi bwona obwa Roma. (1 Pet. 1:1) Baitu hanyuma y’ebi bakatunga ebizibu ebindi bingi muno.

4. Birengo ki ebindi Abakristaayo abakara ebi baali baine kugumira?

4 Abakristaayo ab’okubanza bakagumira ebirengo ebirukwahukana. Ekyokurorraho, nk’omu mwaka gwa 50 C.E., Omulemi wa Roma arukwetwa Kuraudio akaragira Abayudaaya boona kuruga omu Roma. Nahabweki Abayudaaya abakaba bafookere Abakristaayo bakahambirizibwa kuruga omu maka gaabo n’okugenda omu biikaro ebindi. (Eng. 18:1-3) Nk’omu 61 C.E., Paulo akahandiika ngu Abakristaayo bagenzi be bakaba baswazibwe omu maiso g’abantu, batairwe omu nkomo, kandi n’ebintu by’abo biibirwe. (Baheb. 10:32-34) Kandi kusisanaho n’abantu abandi, nabo bakaba baine kugumira obunaku hamu n’oburwaire.​—Bar. 15:26; Baf. 2:25-27.

5. Bikaguzo ki ebiturukwija kugarukamu?

5 Nambere Yakobo yahandikiire ebbaruha ye omwaka 62 C.E. gutakahikire, akaba amanyire ebirengo Abakristaayo bagenzi be bakaba nibarabamu. Yahwe akaterekereza Yakobo kuhandiikira Abakristaayo abo nukwo abahe obuhabuzi obwakubakonyire kwikara baine okusemererwa n’obubaraaba bakaba nibaraba omu birengo. Leka twekebiije ebbaruha ya Yakobo kandi tugarukemu ebikaguzo binu: Kusemererwa ki Yakobo okuyahandiikireho? Bintu ki ebisobora kuletera Omukristaayo kuburwa okusemererwa oku? Kandi amagezi, okwikiriza, hamu n’obumanzi nibisobora bita kutukonyera kwikara twine okusemererwa n’obutuhikwaho ebirengo?

KIKI EKIRETERA OMUKRISTAAYO OKUSEMERERWA?

Nk’orulimi orw’omurro orwikara nirwaka munda y’etaara ey’ekirahuli, okusemererwa okuruga hali Yahwe kwikara nikwaka omu mutima gw’Omukristaayo (Rora akacweka 6)

6. Kusigikira ha Luka 6:22, 23, habwaki Omukristaayo nasobora kwehurra aine okusemererwa n’obwarukuba naraba omu birengo?

6 Abantu nibasobora kutekereza ngu kutunga okusemererwa basemeriire kuba n’obwomeezi oburungi, sente nyingi, hamu n’obusinge omu maka gaabo. Baitu okusemererwa Yakobo yahandiikireho kuletwa ekyana eky’omwoyo ogurukwera kandi tikusigikirra ha nyikara y’omuntu arumu. (Bag. 5:22) Omukristaayo atunga okusemererwa kwingi habw’okukimanya ngu n’asemeza Yahwe kandi n’ahondera ekyokurorraho kya Yesu. (Soma Luka 6:22, 23; Bak. 1:10, 11) Nk’omurro ogwakira munda y’etaara y’ekirahuli kandi ogulinzirwe ekirahuli eki, okusemererwa nka kanu kugumizaamu nikwaka omu mutima gw’Omukristaayo. Okusemererwa kwe tikukeha obw’arwara rundi obwaba aine sente ntaito. Kandi aikara aine okusemererwa n’abanyabuzaale be rundi abantu abandi obubamusekereza rundi obubamuhakaniza. Omu kiikaro ky’omurro ogu kukeeha, gweyongera bweyongera abarukumuhakaniza obubalengaho kuguraaza. Ebirengo ebitutunga habw’okwikiriza kwaitu bikigumya ngu tuli begeswa ba Kristo ab’amananu. (Mat. 10:22; 24:9; Yoh. 15:20) Egi niyo nsonga habwaki Yakobo y’ahandiikire ati: “Mutekereze byona okuba byokusemererwa, bene baitu, [obumuhikwaho okulengwa] okwemiringo nyingi.”​—Yak. 1:2.

Habwaki ebirengo nibisobora kulengesanizibwa n’omurro ogukozesebwa kukora ekihyo eky’ekyoma? (Rora akacweka 7) *

7-8. Habwaki okwikiriza kwaitu kweyongera kuguma obutulengwa?

7 Yakobo ayoleka ensonga endi habwaki Abakristaayo baikiriza kugumira n’ebirengo eby’amaani. Nagamba ati: “Okulengwa kwokuikiriza kwanyu nikuleta okugumisiriza.” (Yak. 1:3) Ebirengo nibisobora kulengesanizibwa n’omurro ogukozesebwa kukora ekihyo eky’ekyoma. Ekihyo kinu obubakyokya kandi bakakifukya, ekyoma kyeyongera kuguma. Omu mulingo nugwo gumu, obutugumisiriza ebirengo okwikiriza kwaitu kweyongera kuguma. Eki nikyo Yakobo yahandiikire ati: “Muleke, okugumisiriza kuhikirize omulimo gwako, nukwo mube abahikiriire, munyina byona.” (Yak. 1:4) Obuturora omulingo ebirengo bireetera okwikiriza kwaitu kweyongera kuguma, kitukonyera kugumisiriza twine okusemererwa.

8 Omu bbaruha ye, Yakobo ayongera ayoleka ebintu ebimu ebisobora kutumaraho okusemererwa. Ebintu ebi nibiha, kandi nitusobora tuta kubisingura?

EBITUSOBORA KUKORA KULINDA OKUSEMERWA KWAITU

9. Habwaki nitwetaaga amagezi?

9 Ekisobora kutumaraho okusemererwa: Obutuba tutamanyire eky’okukora. Obutuba nituraba omu kulengwa, kirungi twesige Yahwe kutukonyera kukora encwamu eziramusemeza, tukonyere Abakristaayo bagenzi baitu, kandi tumwesige ngu naija kutukonyera kwikara tuli besigwa hali uwe. (Yer. 10:23) Nitwetaaga amagezi kusobora kumanya eky’okukora kandi n’ekyokugambira abarukutuhakaniza. Obutuba tutamanyire eky’okukora nitusobora kwehurra tuhoirwemu amaani, kandi okusemererwa kwaitu nikusobora kwanguha kutuhwaho.

10. Kusigikirra ha Yakobo 1:5, kiki ekitusemeriire kukora kutunga amagezi?

10 Eky’okukora: Saba Yahwe akuhe amagezi. Obuturaaba tuli b’okugumira ebirengo n’okusemererwa, tusemeriire kubanza kusaba Yahwe kutuha amagezi ag’okukora encwamu enungi. (Soma Yakobo 1:5.) Kiki ekitusemeriire kukora kakuba twehurra ngu Yahwe tagarukiremu esaara yaitu aho naaho? Twikale nitumusaba. Yahwe tabihirwa obutwikara nitumusaba kutuha amagezi. Isiitwe ow’omu iguru atuha amagezi omu bwingi obutugamusaba kusobora kugumira ebirengo byaitu. (Zab. 25:12, 13) Arora ebirengo byaitu, atusalirirwa, kandi aine ekihika eky’okutukonyera. Kinu kituletera okusemererwa! Baitu Yahwe, atuha ata amagezi?

11. Kintu ki ekindi ekitusemeriire kukora kutunga amagezi?

11 Yahwe akozesa Ekigambo kye kutuha amagezi. (Nfu. 2:6) Kutunga amagezi ago, tusemeriire kwesomesa Baibuli hamu n’ebitabu ebirukusigikirra ha Baibuli. Kwesomesa kwonka tikirukumara, tusemeriire n’okukora Ruhanga ebyarukutugambira. Yakobo akahandiika ati: “Mube abakozi bekigambo, kunu tibali abahulizi kwonka.” (Yak. 1:22) Obutuhondera obuhabuzi bwa Ruhanga, tufooka abantu ab’obusinge, abarukwetegereza, kandi abarukuganyira. (Yak. 3:17) Emiringo egi etukonyera kugumira ekirengo kyona, twine okusemererwa.

12. Habwaki kikuru tumanye kurungi Baibuli?

12 Ekigambo kya Ruhanga kisisana endolerwamu. Kitukonyera kumanya nambere tusemeriire kusemezamu n’omulingo tusobora kusemezaamu. (Yak. 1:23-25) Ekyokurorraho, hanyuma y’okusoma Baibuli, nitusobora kukyetegereza ngu nitwetaaga kutanga ekiniga kyaitu. Yahwe nasobora kutukonyera kwega omulingo tusobora kwikara tuli baculeezi, abantu rundi ebizibu obubituletera kukwatwa ekiniga. Obuculeezi butukonyera kwetwaza kurungi obutusindikirizibwa. Butukonyera kutekereza omu mulingo oguhikire n’okukora encwamu enungi. (Yak. 3:13) Mali kikuru muno tumanye kurungi Baibuli!

13. Habwaki tusemeriire kwegaho ebyokurorraho eby’abantu abarukubazibwaho omu Baibuli?

13 Obwire obumu, tumanya ebitusemeriire kwetantara hanyuma y’okukora ensobi. Baitu ogu mulingo gugumire ogw’okwega. Omulingo ogurukukirayo oburungi ogw’okutungamu amagezi nugwo ogw’okwegera ha bintu ebirungi hamu n’ensobi abandi baakozere. Egi niyo nsonga habwaki Yakobo natwekambisa kwegera ha byokurorraho eby’abantu abarukubazibwaho omu Baibuli nka Iburahimu, Rahabu, Yobu hamu na Eriya. (Yak. 2:21-26; 5:10, 11, 17, 18) Abaheereza ba Yahwe banu abesigwa bakasobora kugumira ebirengo ebikaba nibisobora kubamaraho okusemererwa. Ebyokurorraho byabo eby’okugumisiriza nibyoleka ngu naitwe Yahwe nasobora kutukonyera kugumisiriza.

14-15. Habwaki tusemeriire kweyihamu okugurukyagurukya?

14 Ekisobora kutumaraho okusemererwa: Kwikara twine okugurukyagurukya. Nitusobora kwikara nitutangatangana ebintu ebitugumira kwetegereza omu Baibuli. Rundi Yahwe nasobora kugarukamu esaara zaitu omu mulingo tubaire tutarukunihira. Kinu nikisobora kutuletera kugurukyagurukya. Kakuba tuteyihamu okugurukyagurukya, nikwija kucekya okwikiriza kwaitu kandi kusiise enkoragana yaitu na Yahwe. (Yak. 1:7, 8) Kandi nikusobora n’okumaraho okunihira kwaitu okw’akasumi ak’omu maiso.

15 Paulo akalengesaniza okunihira kwaitu okw’akasumi ak’omu maiso n’ekyesibiko rundi enanga. (Baheb. 6:19) Enanga ekonyera emeeri kutatwarwatwarwa ihunga kandi egikonyera kutatwarwa ihunga ekahumira emyandara. Enanga eba y’omugaso orujegere orugisiba ha meeri oburutacweka. Nk’oku obumomi bucekya orujegere orw’enanga, obutwikara n’okugurukyagurukya kicekya okwikiriza kwaitu. Omuntu arukugurukyagurukya obwahakanizibwa, nasobora kuleka kwikiriza ngu Yahwe naija kuhikiriza emirago ye. Obutuleka kwikiriza, okunihira kwaitu kuhwaho. Nk’oku Yakobo arukugamba, omuntu arukugurukyagurukya “nasisana nkekigonzi ekyenyanja ekinyakutwarwa ihunga nikicundwacundwa.” (Yak. 1:6) Omuntu nk’ogu, tikyanguhire kutunga okusemererwa kwona!

16. Kiki ekitusemeriire kukora obuturaaba twine okugurukyagurukya?

16 Eky’okukora: Weyihemu okugurukyagurukya. Ba muntu arukucwamu. Omu kasumi ka nabbi Eriya, abantu ba Yahwe bakaba bafookere bantu abatarukucwamu. Eriya akabagambira ati: “Mulihikya nkaha okugurukyagurukya nimutekereza habiri? Yahwe obwarabali Ruhanga, mumukuratire: baitu Baali obwarabali uwe, mukuratire ogu.” (1 Bakam. 18:21) Nukwo kiri n’omu kasumi kanu. Tusemeriire kukora okuseruliiriza kukigumya kwo ngu mali Yahwe nuwe Ruhanga, Baibuli Kigambo kye, kandi ngu Abakaiso ba Yahwe nubo bantu be. (1 Bas. 5:21) Kukora binu byona, nikiija kutumaramu okugurukyagurukya kandi kigumye okwikiriza kwaitu. Obuturaaba nitwetaaga obukonyezi kusobora kweyihamu okugurukyagurukya, nitusobora kusaba abagurusi b’ekitebe kutukonyera. Tusemeriire kugira ekitwakoraho omu bwangu obuturaaba tuli b’okwikara nituheereza Yahwe twine okusemererwa!

17. Kiki ekiratubaho obumanzi obuburatuhwaho?

17 Ekisobora kutumaraho okusemererwa: Kuhwamu amaani. Baibuli n’egamba ngu: “Kakuba ohwamu amaani omu kiro ky’obujune, amaani gaawe nigaija kuba make.” (Nfu. 24:10NW) Ekigambo ky’Oruheburaniya ekihindurwa “kuhwamu amaani” nikisobora kumanyisa “kuhwamu obumanzi.” Obwohwamu obumanzi, okusemererwa nakwo kwanguha kuhwaho.

18. Kugumiisiriza nikumanyisa ki?

18 Eky’okukora: Wesige Yahwe kukuha obumanzi obworukwetaaga kugumiisiriza. Nitwetaaga obumanzi kusobora kugumira ebirengo. (Yak. 5:11) Ekigambo Yakobo yakozeseze kumanyisa ‘kugumiisiriza’ nikituletera kutekerezaho omuntu owatasimbuka kuruga omu kiikaro kye. Nitusobora kutekerezaaho omuserukale ow’ayemerra n’obumanzi omu kiikaro kye kandi ow’atairuka abanyanzigwa obu bamutahirra.

19. Kiki ekitusobora kwegera ha kyokurorraho eky’omukwenda Paulo?

19 Omukwenda Paulo akatuteraho ekyokurorraho ekirungi eky’obumanzi hamu n’okugumiisiriza. Obwire obumu yayehurraga ali muceke. Baitu akasobora kugumisiriza habwokuba akesiga Yahwe kumuha amaani agakaba nayetaaga. (2 Kol. 12:8-10; Baf. 4:13) Naitwe nitusobora kutunga amaani hamu n’obumanzi nk’obu kakuba twebundaaza kandi tukakyetegereza ngu nitwetaaga obukonyezi bwa Yahwe.​—Yak. 4:10.

IRRA HAIHI NA RUHANGA NUKWO OSOBOLE KWIKARA OINE OKUSEMERERWA

20-21. Kiki ekitusemeriire kugumya?

20 Tukigumize kimu ngu ebirengo ebiturabamu, tikiri kifubiro kuruga hali Yahwe. Yakobo natugumya ati: “Omuntu wena obwayobwa aleke kugamba ati ninyohebwa Ruhanga: baitu Ruhanga tasobora okwohebwa nobubi, kandi uwe wenka tayohya omuntu wena.” (Yak. 1:13) Obutukigumya ngu ebigambo binu by’amananu, tweyongera kwirra haihi na Isiitwe ow’omu iguru, ow’okugonza.​—Yak. 4:8.

21 Yahwe ‘tahindahinduka.’ (Yak. 1:17) Akakonyera Abakristaayo ab’omu kyasa eky’okubanza kuraba omu birengo byabo, kandi n’omu kasumi kanu, naija n’okukonyera buli omu omuliitwe. Wesengereze Yahwe akukonyere kutunga amagezi, okwikiriza, hamu n’obumanzi. Naija kugarukamu esaara zaawe. Nukwo osobole kukigumya ngu naija kukukonyera kwikara oine okusemererwa obworaaba nogumira ebirengo!

EKIZINA 128 Kugumisiriza Kuhika ha Mpero

^ kac. 5 Ekitabu kya Yakobo kirumu obuhabuzi bwingi obw’omugaso oburukukwata ha mulingo tusobora kugumira ebirengo. Ekicweka kinu nikibazaaho obumu ha buhazi Yakobo obwarukutuha. Obuhabuzi bunu nibusobora kutukonyera kugumira ebizibu, kandi tukagumizaamu nituheereza Yahwe twine okusemererwa.

^ kac. 59 KUSOBORRA EBISISANI: Ow’oruganda bamukwatira omu ka ye. Mukazi we na muhara we baroleriire abapoliisi nibamutwara. Iba obwaba ali omu nkomo, Abakristaayo abandi beteranizaaho munyaanya itwe hamu na muhara we omu kuramya okw’abo okw’eka. Munyaanya itwe hamu na muhara we baikara nibasaba Yahwe amaani ag’okugumira ekirengo kyabo. Yahwe abaha obusinge omu mutima hamu n’obumanzi. Kandi ekirugamu, okwikiriza kwabo kweyongera kuguma, ekibaletera kugumiisiriza baine okusemererwa.