Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 7

‘Huliiriza Ebigambo eby’Abamagezi’

‘Huliiriza Ebigambo eby’Abamagezi’

“Inamya okutu kwawe, ohurre ebigambo ebyabamagezi.”​—NFU. 22:17.

EKIZINA 123 Kworobera Entekaniza Ruhanga ey’Ataireho

EBITURAYEGA *

1. Habwaki tutunga obuhabuzi, kandi habwaki itwena nitubwetaaga?

 ITWENA haroho obutwetaaga obuhabuzi. Kandi obumu nitusobora kusaba omuntu outurukwesiga obuhabuzi. Obwire obumu, ow’oruganda ow’arukutufaaho n’asobora kutuhikirra, akatwoleka ngu tuli haihi kukora ensobi ey’amaani eiturayeijukya. (Bag. 6:1) Rundi, nitusobora kuhanwa hanyuma y’okukora ensobi ey’amaani. Omulingo gwona oratungamu obuhabuzi tikiri nikyo kikuru, ekikuru kiri kubuhuliiriza. Kukora eki kitugasira kandi nikisobora n’okujuna obwomeezi bwaitu!​—Nfu. 6:23.

2. Kusigikirra ha Enfumo 12:15, habwaki kirungi kuhuliiriza obuhabuzi?

2 Ekyahandiikirwe ekyebembiire ekicweka kinu nikitwekambisa ‘kuhuliiriza ebigambo eby’abamagezi.’ (Nfu. 22:17) Busaho muntu ow’amanyire buli kimu; emirundi erukukira obwingi habaho omuntu ow’amanyire bingi rundi ow’aine obukugu kutukiraho. (Soma Enfumo 12:15.) Nahabweki obutuhuliiriza obuhabuzi twoleka ngu tuli bebundaazi. Kyoleka ngu nitumanya obugarukiro bwaitu; kandi nitukyetegereza nk’oku nitwetaaga obukonyezi kusobora kuhika ha bigendererwa byaitu. Yahwe akaterekereza Omukama Sulemani ow’akaba aine amagezi kuhandiika ati: “Nambere hali abahi bamagezi baingi, hagira ekyakorwa.”​—Nfu. 15:22, NWT.

Omu buhabuzi bunu obw’emiringo ebiri nibuha obukugumira kwikiriza? (Rora akacweka 3-4)

3. Miringo ki ei tusobora kutungamu obuhabuzi?

3 Nitusobora kutunga obuhabuzi obwa bbwa rundi obutali bwa bbwa. Obuhabuzi obutali bwa bbwa nubwo buha? Nitusobora kusoma ekintu omu Baibuli rundi omu bitabu kuruga ha mwiru omwesigwa kikatuletera kuhindura entekereza yaitu hamu n’ebikorwa. (Baheb. 4:12) Obu nubwo obuhabuzi obutali bwa bbwa. Obuhabuzi obwa bbwa nubwo buha? Omugurusi omu kitebe rundi Omukristaayo ondi ow’akuzire omu by’omwoyo n’asobora kutugambira ekintu ekitusemeriire kukoraho. Obu nubwo obuhabuzi bwa bbwa. Kakuba omuntu habw’okutugonza atuha obuhabuzi oburukusigikirra ha Baibuli, tusemeriire kwoleka ngu nitumusiima kurabira omu kuhuliiriza eky’arukutugambira kandi n’okuteeka omu nkora obuhabuzi obu.

4. Kusigikirra ha Omugambizi 7:9, kiki ekitutasemeriire kukora obututunga obuhabuzi?

4 Ky’amananu ngu, nikisobora kutugumira kuhuliiriza kandi n’okuteeka omu nkora obuhabuzi obwa bbwa. Nitusoboora n’okubihirwa. Habwaki? N’obukiraaba ngu kitwanguhira kwikiriza ngu tituhikiriire, nikisobora kutugumira kakuba omuntu atugambira ensobi yonyini eitukozere. (Soma Omugambizi 7:9.) Nitusobora kutunga eby’okwekwasa. Nitusobora kugurukyagurukya ekigendererwa ky’ogu ow’atuhabwire rundi n’okukwatwa ekiniga habw’omulingo atuhabwiremu. Nitusobora n’okumujumirra, nitutekereza ngu: ‘Uwe nuwe oha kumpabura? Na uwe akora ensobi!’ Kandi kakuba tutagonza obuhabuzi obutuhairwe, nitusobora kwanga kubuteekaho omutima rundi kukaguza omuntu ondi outurukunihira ngu naija kutugambira ekiturukugonza kuhurra.

5. Nitugenda kubazaaho ki omu kicweka kinu?

5 Omu kicweka kinu, nitugenda kubazaaho ebyokurorraho kuruga omu Baibuli eby’abo abayangire obuhabuzi, hamu naabo ababwikiriize. Kandi nitwija n’okubazaaho ebiratukonyera kwikiriza obuhabuzi kandi n’okubugasirwamu.

BAKANGA OBUHABUZI

6. Kiki ekiturukwega kuruga omu mulingo Omukama Rehoboamu yayetwaizeemu obuyatungire obuhabuzi?

6 Tekerezaaho ekyokurorraho kya Rehoboamu. Obuyafookere omukama wa Isaleri, abantu bakaija hali uwe baine ekibarukugonza kumusaba. Bakamusaba kubakehezaaho omugugu Sulemani ise, akaba abataireho. Rehoboamu akakora ekintu eky’amagezi, yayekaguzaaho abagurusi omu Isaleri eky’asemeriire kugarukamu abantu. Abagurusi bakaha omukama amagezi ngu obw’arakora abantu ekibamusabire, nibaija kugumizaamu nibamuheereza. (1 Bakam. 12:3-7) Nikizooka ngu obuhabuzi obu butasemeze Rehoboamu, nahabweki akacwamu kwekaguzaaho abasaija abayakuzire naabo. Abasaija abo nibasobora kuba bakaba bali omu myaka 40, nahabweki nibateekwa kuba bakaba baine ebimu ebibamanyire. (2 Byom. 12:13) Baitu ha murundi gunu, bakaha Rehoboamu obuhabuzi obubi. Bakamuha amagezi kwongera ha mugugu gw’abantu omu kiikaro ky’okugukeehya. (1 Bakam. 12:8-11) Hanyuma y’okutunga obuhabuzi bunu oburukwahukana, Rehoboamu akaba n’asobora kusaba Yahwe amukonyere kumanya buhabuzi ki obw’asemeriire kuhondera. Baitu akacwamu kuhuliiriza obuhabuzi obw’amusemiize, kandi n’okukora abasaija abato ekibamugambiire. Ebyarugiremu bitabe birungi hali Rehoboamu hamu n’abantu ba Isaleri. Naitwe, nitusobora kutunga obuhabuzi obututarukugonza. Baitu kakuba buba nibusigikirra ha Kigambo kya Ruhanga, tusemeriire kubwikiriza.

7. Ekyokurorraho ky’Omukama Uziya nikitwegesa ki?

7 Omukama Uziya akanga obuhabuzi. Akataaha omu kicweka kya yekaru nambere banyakatagara bonka baali nibaikirizibwa, kandi akalengaho n’okuhayo emyamirro. Banyakatagara ba Yahwe bakamugambira bati: “Tiguli mulimo gwawe Uziya okwotera [Yahwe] enyamirro, baitu gwa banyakatagara.” Uziya aketwaza ata? Kakuba yayebundaize kandi akaruga omu yekaru aho naaho, obundi Yahwe yakumuganyire. Oihireho, ‘Uziya akabiihirwa.’ Habwaki y’ayangire obuhabuzi? Hatoroho kugurukyagurukya, akehurra ngu nk’omukama akaba aine obugabe obw’okukora buli kimu kyona eky’arukugonza. Baitu Yahwe atakirole omu mulingo ogu. Habw’okwetumiisiriza Uziya akateerwa ebigenge, kandi akaikara ali “mugenge okuhikya ekiro kyokufakwe.” (2 Byom. 26:16-21) Ekyokurorraho kya Uziya nikitwegesa ngu, katube tuli bantu ba mulingo ki, baitu tukanga obuhabuzi oburukusigikirra ha Baibuli nitwija kuleka kusiimwa Yahwe.

BAKAIKIRIZA OBUHABUZI

8. Yobu aketwaza ata obuyatungire obuhabuzi?

8 Kwahukanaho n’ebyokurorraho ebibi ebitwaruga kubazaaho, Baibuli ebazaaho n’ebyokurorraho ebirungi eby’abo abatungire omugisa habw’okwikiriza obuhabuzi. Tekerezaaho Yobu. Nobukiraaba ngu akaba ali muntu arukutiina Ruhanga, akaba atahikiriire. Habw’okusindikirizibwa okw’amaani, akabaza ebintu ebitahikire. Ekyarugiremu akatunga obuhabuzi obwa bbwa, kuruga hali Erihu hamu na Yahwe. Yobu aketwaza ata? Nobwebundaazi akaikiriza obuhabuzi. Akagamba ati: “[Nkagamba] ebi ebintarayetegeriize . . . Nikyo nyenugiire nyenka, kandi ninyegarukamu omu cucu nomu iju.” Yahwe akaha Yobu emigisa habwokuba akebundaaza.​—Yob. 42:3-6, 12-17.

9. Musa aketwaza ata obuyatungire obuhabuzi, kandi habwaki ekyokurorraho kye kirungi?

9 Musa akatekaho ekyokurorraho ekirungi eky’okwikiriza kuhanwa hanyuma y’okukora ensobi ey’amaani. Kiro kimu, akakwatwa ekiniga kandi tiyateekamu Yahwe ekitiinisa. Ekyarugiremu, Musa akafeerwa omugisa ogw’okutaaha omu Nsi ey’Ekaba Eraganiziibwe. (Kubar. 20:1-13) Musa obuyasabire Yahwe kuhindura encwamu ye, Yahwe akamugambira ati: “Otagaruka okubaza nanyowe ekigambo eki.” (Bir. 3:23-27) Musa atabihiirwe. Oihireho, akaikiriza encwamu ya Yahwe, kandi Yahwe akagumizaamu n’amukozesa kwebembera Isaleri. (Bir. 4:1) Yobu na Musa bakatuteraho ekyokurorraho ekirungi eky’okwikiriza obuhabuzi ekitusemeriire kwegeraho. Yobu akahindura entekereza ye, kandi atekwase kintu kyona. Musa akooleka ngu akaba aikirize obuhabuzi bwa Yahwe, kurabira omu kwikara ali mwesigwa na hanyuma y’okufeerwa omugisa ogw’akaba n’agonza muno.

10. (a) Ekyahandiikirwe ekiri omu Enfumo 4:10-13 nikyoleka ngu tutunga migisa ki obutwikiriza obuhabuzi? (b) Ntekereza ki enungi abamu eibayolekere hanyuma y’okutunga obuhabuzi?

10 Tugasirwa obutwegera ha byokurorraho eby’abasaija abesigwa nka Yobu na Musa. (Soma Enfumo 4:10-13.) Eki nikyo n’ab’oruganda na banyaanya itwe baingi ekibakozere. Tekerezaaho ow’oruganda Emmanuel, ow’arukwikara omu Congo, ekiyagambire hanyuma y’okutunga obuhabuzi, akagamba ati: “Ab’oruganda abakuzire omu by’omwoyo omu kitebe kyaitu, bakakyetegereza ngu nkaba ningenda kusiisa enkoragana yange na Yahwe, kandi bakalengaho kunkonyera. Nk’ateeka omu nkora obuhabuzi obubampaire, kandi kyankonyera kwerinda ebizibu bingi.” * Payoniya omu Canada arukwetwa Megan n’abazaaho obuhabuzi ati: “Obuhabuzi tikiri nikyo kintu mbaningonza kuhurra, baitu mbanimbwetaaga.” Ow’oruganda Marko kuruga omu Croatia nagamba ati: “Nkaihwaho obujunanizibwa omu kitebe, baitu obuntekerezaaho akasumi ako nkyetegereza ngu kikankonyera kwongera kugumya enkoragana yange na Yahwe.”

11. Ow’oruganda Karl Klein akagamba ki ha kwikiriza obuhabuzi?

11 Ekyokurorraho eky’omuntu ondi ayagasiirwe omu kwikiriza obuhabuzi nikyo eky’Ow’oruganda Karl Klein, ayaheriize h’Akatebe Akalemi. Omu byafaayo bye, Ow’oruganda Klein akabazaaho akasumi nambere Ow’oruganda Joseph F. Rutherford, ow’akaba ali munywani we nfe na nfe, y’amuhanire omu mulingo gw’amaani. Ow’oruganda Klein akagamba ngu ha kubanza obuhabuzi bunu bukamusaaliza muno. Akagamba ati: “Ow’oruganda Rutherford obuyayongiire kundora n’okusemererwa akangambira ati, ‘Olyota Karl!’ Baitu habwokuba nkaba nkyasaliirwe, nk’amugarukamu omu mulingo gw’obuntamantama. Akangambira ati, ‘Karl, wegendereze! Otagwa omu mutego gwa Sitaani!’ Nkaswara, n’amugarukamu nti, ‘Tinkubihiriirwe Ow’oruganda Rutherford.’ Baitu akaba akimanyire nk’oku mubihiririirwe, kandi akongera yagamba ati, ‘Ninkyetegereza. Baitu werinde kugwa omu mutego gwa Sitaani.’ Akaba ahikire! Kakuba tubihirirwa Ow’oruganda kukira muno ogu ow’asemeriire kutuhabura . . . , nituba twetaire omu kabi ak’okugwa omu mutego gwa Sitaani.” * (Bef. 4:25-27) Ow’oruganda Klein akaikiriza obuhabuzi obw’Ow’oruganda Rutherford kandi bakaikara bali banywani nfe na nfe.

BIKI EBISOBORA KUTUKONYERA KWIKIRIZA OBUHABUZI?

12. Obwebundaazi nibusobora kutukonyera buta kwikiriza obuhabuzi? (Zabuli 141:5)

12 Kiki ekiratukonyera kwikiriza obuhabuzi? Nitwetaaga kuba bebundaazi kurabira omu kukiijuka nk’oku tutahikiriire kandi nk’oku obwire obumu tukora ebintu eby’obudoma. Nk’oku tusangirwe turozere, Yobu akaba aine entekereza etahikire. Baitu hanyuma akahindura entekereza ye, kandi Yahwe akamuha emigisa. Habwaki? Habwokuba Yobu akaba ali mwebundaazi. Akooleka obwebundaazi bwe obuyaikiriize obuhabuzi bwa Erihu, n’obukiraaba ngu Erihu akaba ali muto hali uwe. (Yob. 32:6, 7) Omu mulingo nugwo gumu, naitwe obwebundaazi nibwija kutukonyera kuteeka omu nkora obuhabuzi n’obuturaaba nitwehurra ngu tibutusemeriire rundi ow’abutuhaire n’obwaraaba ali muto haliitwe. Omugurusi w’ekitebe arukwikara Canada nagamba ngu, “Kitugumira muno kukurakurana kakuba tutatunga omuntu ow’okutuhabura.” Noha omuliitwe atarukwetaaga kukurakurana omu kukurakuraniza ekyana eky’omwoyo, kandi n’omu kuhikiriiza obuheereza bwaitu nk’Abakristaayo?​—Soma Zabuli 141:5.

13. Tusemeriire kurora tuta obuhabuzi obututunga?

13 Rora obuhabuzi nk’akokurorraho akarukwoleka ngu Ruhanga n’atugonza. Yahwe n’atugondeza ebirukukirayo oburungi. (Nfu. 4:20-22) Obw’atuhabura nakozesa Ekigambo kye, ebitabu ebirukusigikirra ha Baibuli, rundi Omukristaayo mugenzi waitu ow’akuzire omu by’omwoyo, aba n’atwoleka okugonza kwe. Ekyahandiikirwe ekiri omu Abaheburaniya 12:9, 10 nikyoleka ngu kinu akikora nukwo tugasirwe.

14. Kiki ekitusemeriire kuteekaho omutima obutuheebwa obuhabuzi?

14 Teeka omutima ha buhabuzi, hatali omulingo buhairwemu. Obwire obumu nitusobora kwehurra ngu obuhabuzi titubuhairwe omu mulingo omurungi. Ky’amananu ngu, omuntu weena arukuha obuhabuzi asemeriire kulengaho kukikora omu mulingo oguraleetera omuntu kwanguhirwa kubwikiriza. * (Bag. 6:1) Baitu obutuba nituheebwa obuhabuzi, kirungi kuteeka omutima ha buhabuzi n’obutuba nitwehurra ngu bwakutuhairwe omu mulingo omurungi kukiraho. Nitusobora kwekaguza: ‘N’obukiraaba ngu tingondeze omulingo obuhabuzi obu buhairwemu, haroho ekintu kyona ekinsobora kubwegamu? Omutima ninsobora kuguteeka ha buhabuzi hatali ha butahikirra bw’ogu ow’abumpaire?’ Ky’amagezi kuserra omulingo gwona ogw’okugasirwa omu buhabuzi bwona obutuhairwe.​—Nfu. 15:31.

SABA OBUHABUZI KANDI NOIJA KUBUGASIRWAMU

15. Habwaki tusemeriire kuserra obuhabuzi?

15 Baibuli etutererra kuserra obuhabuzi. Enfumo 13:10, NWT, nirutugambira ngu: “Amagezi gaba nabo abaserra obuhabuzi.” Eki ka ky’amananu! Abo abaserra obuhabuzi, omu kiikaro ky’okulinda omuntu abanze abahikirre bakira kukurakurana muno kukira abo abatabuserra. Nahabweki niiwe oserre obuhabuzi.

Habwaki munyaanya itwe omuto asaba munyaanya itwe ow’akuzire obuhabuzi? (Rora akacweka 16)

16. Nyikara ki nambere tusobora kusaba obuhabuzi?

16 Nidi obutusobora kusaba Abakristaayo bagenzi baitu obuhabuzi? Tekerezaaho enyikara zinu. (1) Munyaanya itwe asaba omutebezi omukugu kumusendekereza obwaba nagenda kwegesa omwegi we, kandi hanyuma amusaba obuhabuzi ha mulingo asobora kweyongera kufooka omwegesa omurungi. (2) Munyaanya itwe ow’atali omu buswere ow’arukugonza kugura empali, ayekaguzaaho munyaanya itwe ondi ow’akuzire omu by’omwoyo eky’arukutekereza ha mpali ey’arukugonza kugura. (3) Ow’oruganda ahairwe obujunanizibwa obw’okuha orubazo orwa boona habw’omurundi gwe ogw’okubanza. Asaba ow’oruganda ow’amanyire kuha kurungi embazo, kumuhuliiriza kurungi nukwo amuhe obuhabuzi oburamukonyera kumanya nambere asemeriire kusemezaamu. N’ow’oruganda ow’amazire emyaka nyingi naha embazo nasobora kwekaguzaaho ab’oruganda abamanyire kuha embazo kurungi, hanyuma ateeke omu nkora obuhabuzi obubaramuha.

17. Nitusobora tuta kugasirwa omu buhabuzi?

17 Omu wiiki ezirukwija rundi emyezi, itwena nitwija kutunga obuhabuzi, obundi obwa bbwa rundi obutali bwa bbwa. Eki obukirabaho, ijuka amasomo agatubalizeeho omu kicweka kinu. Ikara oli mwebundaazi. Teeka omutima ha buhabuzi, hatali omulingo buhairwemu. Kandi teeka omu nkora obuhabuzi obw’ohairwe. Busaho n’omu omuliitwe azaarwa ali mugezi. Baitu ‘obutuhurra okuhanwa, tukaikiriza okugambiirwa,’ Ekigambo kya Ruhanga nikituraganiza ngu nitwija ‘kuba b’amagezi.’​—Nfu. 19:20.

EKIZINA 124 Twikale Tuli Besigwa

^ kac. 5 Abantu ba Yahwe bakimanyire ngu kikuru kuhuliiriza obuhabuzi kuruga omu Baibuli kandi n’okubuteeka omu nkora. Baitu tikikira kwanguha kuhuliiriza obuhabuzi. Habwaki kitanguhire? Kandi kiki ekisobora kutukonyera kugasirwa omu buhabuzi obututunga?

^ kac. 10 Amabara agamu gahindwirwe.

^ kac. 11 Rora Watchtower, eya Okitobba 1, 1984, rup. 21-28.

^ kac. 14 Omu kicweka ekirukwongera, nitwija kubazaaho omulingo abo abaha obuhabuzi basobora kukikora omu mulingo ogw’amagezi.