Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

Obusinge​—Nosobora Kubutunga Ota?

Obusinge​—Nosobora Kubutunga Ota?

NITWIKARA omu nsi enyakurumu ebizibu bingi, nahabweki nikiguma muno kuba n’obusinge. N’obusinge buke obutwineho, nitusobora kubuferwa akaire koona. Biki ebiri omu Baibuli ebisobora kutukonyera kutunga obusinge bwonyini kandi obutasobora kuhwaho? Kandi nitusobora tuta kukonyera abandi nabo kutunga obusinge obwa mulingo gunu?

KIKI EKITUSEMERIIRE KUKORA?

Kurora twatunga obusinge bwonyini, tusemeriire kuhurra twine obulinzi. Nitwetaaga kuba n’abanywani abarungi, kandi ekikuru muno, tusemeriire kwirra haihi na Yahwe. Eki nitusobora kukikora tuta?

Yahwe atuha ebiragiro bye n’emisingi ye habw’oburungi bwaitu. Obu tumworobera, kyoleka ngu nitumwesiga kandi ngu nitwenda kuba n’enkoragana enungi nauwe. (Yeremiya 17:7, 8; Yakobo 2:22, 23) Yahwe naija kutwirra haihi kandi atuhe obusinge omu bitekerezo. Isaya 32:17 nirugamba: “Nomulimo gwokuhikirra guliba businge; nokukora kw’okuhikirra kuliba obuculezi [n’obulinzi].” Nitusobora kuba n’obusinge bwonyini kakuba tworobera Yahwe twegondiize.​—Isaya 48:18, 19.

Okweralikirra kutumaraho obusinge

Yahwe atuhaire n’ekisembo eky’omuhendo kutukonyera kukurakuraniza obusinge obutahwaho. Ekisembo kinu nugwo mwoyo ogurukwera.​—Engeso Ezabakwenda 9:31.

OMWOYO GWA RUHANGA GUTUKONYERA KUKURAKURANIZA OBUSINGE

Omukwenda Paulo akagamba ngu obusinge kicweka ky’ekyana eky’omwoyo ogurukwera. (Abagaratiya 5:22, 23) Nk’oku omwoyo gwa Ruhanga guleta obusinge, tusemeriire kwikiriza gutwebembere nukwo tubutunge. Eki nitusobora kukikora tuta?

Eky’Okubanza, Tusemeriire kusoma Ekigambo kya Ruhanga buli kiro. (Zabuli 1:2, 3) Obuturukuba nitwecumitirizaaho ebitusomere, omwoyo gwa Ruhanga gutukonyera kwetegereza omulingo Yahwe aroramu ensonga ezitali zimu na zimu. Ekyokurorraho, twega omulingo alinda obusinge kandi n’ensonga habwaki obusinge kikuru haluwe. Obuturaata omu nkora ebitwegere kuruga omu Baibuli, nitwija kweyongera kuba n’obusinge omu bwomeezi bwaitu.​—Enfumo 3:1, 2.

Ekyakabiri, Tusemeriire kusaba Yahwe kutuha omwoyo gwe ogurukwera. (Luka 11:13) Abo boona abasaba Yahwe obukonyezi, abaraganiza ati: “Obusinge bwa Ruhanga oburukukira okumanya kwona bulirinda emitima yanyu nebitekerezo byanyu omu Kristo Yesu.” (Abafiripi 4:6, 7) Yahwe naija kutuha obusinge omu bitekerezo kakuba twikara haihi nauwe kandi tukesiga omwoyo gwe.​—Abarumi 15:13.

Baibuli ekonyiire abantu baingi kukora empindukahinduka omu bwomeezi bwabo, kandi hati bali omu businge na Yahwe, baine obusinge omu bitekerezo, kandi baine obusinge n’abantu abandi. Bakozere bata empinduka zinu?

OMULINGO ABAMU BAZOIRE OBUSINGE BWONYINI

Ab’oruganda n’abanyaanya itwe abamu bakaba bali bantu b’ekiniga kandi barwani obu bakaba batakegere amananu. Baitu bakatamu amaani kurora bahindura enyetwaza yabo kandi hati bantu b’embabazi, abarukugumisiriza kandi abarukwikara omu businge n’abantu abandi. * (Rora obugambo obuli hansi.) (Enfumo 29:22) Rora omulingo ow’orugando arukwetwa David na Munyaanya itwe arukwetwa Rachel bahindwire ha mulingo bayetwazaaga.

Nitusobora kuba n’obusinge kakuba tuta omu nkora emisingi ya Baibuli kandi tukasaba Yahwe kutuha omwoyo gwe ogurukwera

David obwakaba atakegere amananu, akaba muntu arukujumirra abandi kandi akaba ali mukaali hali ab’eka ye. Baitu akakimanya ngu akaba asemeriire kuhinduramu. Akatunga ata obusinge? David nagamba ngu, “Nkatandika kuta omu nkora emisingi ya Baibuli, kandi ekyarugiremu, nyowe n’abo mu ka yange tukeyongera kutekanganamu ekitinisa.”

Rachel uwe kaba asisirwe enyikara ei yakuliiremu. Nagamba ngu, “N’omu kasumi kanu, ninkyarwanisa ekiniga habwokuba nkakurra omu ka enyakurumu abantu ab’ekiniga.” Kiki ekyakonyire Rachel kutunga obusinge? Nagamba ngu, “Nkasaba kandi nayesiga Yahwe.”

Oihireho David na Rachel, haroho ebyokurorraho bingi eby’abantu abatungire obusinge habw’okuta omu nkora emisingi ya Baibuli n’okwesiga omwoyo ogurukwera. N’obuturaaba nitwikara omu nsi ey’ekiniga, nitusobora kuba n’obusinge omu bitekerezo byaitu. Kinu nukiija kutukonyera kukoragana kurungi n’abanyabuzaale baitu hamu n’aboruganda n’abanyaanya itwe omu kitebe. Baitu Yahwe natugambira ngu “muterane nobusinge nabantu bona.” (Abarumi 12:18) Eki mali nikisoboka? Kandi habwaki tusemeriire kulengaho kwikara n’obusinge hagati yaitu n’abantu boona?

LENGAHO KUBA N’OBUSINGE HAGATI YAWE N’ABANTU ABANDI

Omu buheereza bwaitu, tutebeza obutumwa obw’obusinge oburukukwata ha Bukama bwa Ruhanga. (Isaya 9:6, 7; Matayo 24:14) Baingi bagonza obutumwa bunu kandi babwikiriza. Ekirugiremu, tibakyayehurra nk’abataine bukonyezi rundi kugira ekiniga habw’okurora ebintu ebiroho omu nsi. Hati baine okunihira kwonyini okw’omu biro ebyomu maiso, kandi kinu kibaletera kugonza ‘kuserra obusinge.’​—Zabuli 34:14.

Baitu nabwo, tibali boona ngu nibagonza obutumwa bwaitu, kukira muno ha murundi ogw’okubanza. (Yohana 3:19) Abantu n’obubetwaza omu mulingo ogurukusisana guta, Ruhanga atuha omwoyo gwe. Gutukonyera kwikara tuli bantu b’obusinge kandi abarukutamu abandi ekitinisa obuturukuba nitutebeza. Omu mulingo gunu, tuba nituhondera oburagirizi bwa Yesu oburukugamba ngu: “Obu muliba mutahire omu nju muligiramukya. Baitu enju obwerasemeraga, obusinge bwanyu buikalege hayo, kandi obwetalisemera, obusinge bwanyu buligaruka namberemuli.” (Matayo 10:11-13) Kakuba tuba n’entekereza enu, nitwija kusigara tuli bantu b’obusinge tutarukuta omutima ha bintu abandi babaza rundi bakora. Kandi twikara nitwijuka ngu nitusobora kutunga omugisa ogundi ogw’okubakonyera omu busumi obw’omu maiso.

Ekindi, tuletaho obusinge obutubaliza abebembezi ba gavumenti omu mulingo ogurukwoleka ngu nitibatamu ekitinisa, n’obu bahakaniza omulimo gwaitu. Ekyokurorraho, omu ihanga limu elya Afirika, gavumenti ekaba etarukutwikiriza kwombeka Ebyombeko by’Obukama. Ab’oruganda bakarora ngu nikyetagisa kumaraho ekizibu kinu omu mulingo gw’obusinge. Bakatuma ow’oruganda ayali akozereho nk’omumisani omu ihanga eri, kutangatangana Ambasada omu rubuga London, orw’omwihanga lya Bungereza nukwo amusobororre ebirukukwata ha mulimo ogw’obusinge ogurukukorwa Abakaiso ba Yahwe omu ihanga linu eriri omu Afirika.

Ow’oruganda akagamba ngu: “Obu nahikire ha meeza nambere abagenyi babandiza narora omulingo arukutangirra abantu akaba ajwaire, nkamanyiraho habw’enjwara ye oruganda nambere akaba narunga kandi orulimi rwe nkaba ndwegere. Nahabweki nkamuramukya omu rulimi rwe. Akahunirra muno kandi yankaguza, ‘Nsonga ki eyekulesere hanu?’ N’obuculeezi nkamugambira ngu nkaba ninyenda kurora Ambasada. Akamuterra esimu kandi Ambasada akaija yandamukya omu rulimi rwe. Hanyuma, akampuliriza kurungi obu nkaba nimmusoborra ebirukukwata ha mirimo ey’Abakaiso ba Yahwe barukukora omu businge.”

Hanyuma ya Ambasada kuhuliriza ow’oruganda ebiyamugambiire, aketegereza kurungi omulimo tukora kandi atongere kusorora Abakaiso ba Yahwe nka kara. Hanyuma y’akasumi, Gavumenti y’omu ihanga eri ekahinduramu encwamu yayo kandi yatandika kwikiriza Abakaiso ba Yahwe kwombeka Ebyombeko by’Obukama. Ab’oruganda bakasemererwa muno! Obu tutwaza abantu abandi omu mulingo ogw’ekitinisa, tuba nituletaho obusinge.

BA N’OBUSINGE EBIRO N’EBIRO

Omu kasumi kanu, Abakaiso ba Yahwe nibegondeza omu rugonjo orw’eby’omwoyo obu barukuba nibamuramya omu businge. Buli omu hali itwe nasobora kusagika obusinge bunu kakuba akora n’amaani kuba muntu w’obusinge omu bwomeezi bwe. Obu nubwo tusobora kukigumya ngu Yahwe natusiima. Kandi omu nsi empyaka, naija kutuha obusinge obutalihwaho.​—2 Petero 3:13, 14.

^ kac. 13 Nitwija kubazaho embabazi omu kimu ha bicweka ebirahonderaho ebirukubazaaho emiringo eretwa omwoyo gwa Ruhanga.