Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

“Leka Ekyererezi Kyanyu Kyakire Abantu” Nukwo Bakugize Yahwe

“Leka Ekyererezi Kyanyu Kyakire Abantu” Nukwo Bakugize Yahwe

“Leka ekyererezi kyanyu kyakire abantu nukwo . . . bakugize Isiinywe anyakuli omu iguru.”​—MATAYO 5:16NW.

EBIZINA: 77, 59

1. Nsonga ki enkuru ey’etuletera okusemererwa?

NIKITUSEMEZA kumanya omulingo abaheereza ba Yahwe omu nsi yoona balekere ekyererezi kyabo kwaka! Omwaka oguhoire, abantu ba Yahwe bakegesa Baibuli abantu abarukuhingura 10,000,000. Kandi obukaikuru n’obukaikuru bw’abantu bakaija ha mukoro gw’Ekijukyo bayega ha kisembo Yahwe yatuhaire eky’ekicunguro.​—1 Yohana 4:9.

2, 3. (a) Kiki ekitasobora kututanga kwaka “nketabaza”? (b) Kiki ekiturukugenda kubazaaho omu kicweka kinu?

2 Abakaiso ba Yahwe kuruga omu nsi yoona nibabaza endimi nyingi muno ezirukwahukana. Baitu kinu tikirukututanga kukugiza Yahwe omu bumu nk’eka emu. (Okusuku’rwa 7:9) Orulimi rwona orutukubaza rundi hona nambere turukuruga, nitusobora kuba “nketabaza omunsi.”​—Abafiripi 2:15.

3 Obuheereza bwaitu, obumu bwaitu, hamu n’okwikara bulindaara omu by’omwoyo bihaisa Yahwe ekitinisa. Hati nitusobora tuta kuleka ekyererezi kyaitu kwaka omu bicweka binu bisatu?​—Soma Matayo 5:14-16.

KONYERA ABANTU ABANDI NABO KURAMYA YAHWE

4, 5. (a) Oihireho kutebeza, nitusobora tuta kuleka ekyererezi kyaitu kwaka? (b) Birungi ki ebiruga omu kwoleka embabazi? (Rora ekisisani ekiri ha rupapura 21.)

4 Kutebeza n’okufoora abantu abegeswa guli mulingo mukuru gw’okwaka nk’ekyererezi hali abantu bandi. (Matayo 28:19, 20) Omu 1925, ekicweka ekikaba kiine omutwe “Ekyererezi omu Mwirima” kikoleka ngu omu biro ebya ha mpero, busaho n’omu ow’akaba nagenda kwikara ali mwesigwa hali Mukama “kakuba aba atalekere ekyererezi kye kwaka.” Hanyuma kikagamba ngu: “Kinu asemeriire kukikora obu natebeza amakuru amarungi ha bantu boona omu nsi, n’okurubatira omu muhanda ogw’ekyererezi.” (Watch Tower, eya Juuni 1, 1925) Oihireho okutebeza, engeso zaitu nazo zihaisa Yahwe ekitinisa. Abantu baingi baturora obu tuba nitutebeza. Obu tumwegerra kandi tukabaramukya, kibaletera kuba n’entekereza enungi hali itwe na hali Ruhanga ow’amananu ou turamya.

Okutebeza hamu n’engeso zaitu bihaisa Yahwe ekitinisa

5 Yesu akagambira abegeswa be ati: “Obumuliba mutahire omunju muligiramukya.” (Matayo 10:12) Ekiikaro nambere Yesu yatebiize, yali ngeso y’abantu kwikiriza abagenyi ababatamanyire omu maka gabo. Baitu hati abantu tibakyakora ekintu kinu omu biikaro bingi. Abantu bakira kutiina rundi kibatabura obu barora omuntu ou baturukumanya ha nyigi zabo. Baitu obuturaboleka okugonza n’embabazi, nibaija kuhurra batekaine. Obworukuba n’otebeza omu rwijwire n’okozesa akagali rundi emeeza, okyetegeriize ngu obw’otekaho akaseko kandi okaramukya abantu omu mulingo gw’obunywani, abantu banguhirwa kwija kandi batwara ebitabu? Nibasobora n’okutandikaho orubazo hamu naitwe!

6. Kiki ekirukukonyera abaswerangaine abakuzire omu myaka kwikara bali bekambi omu buheereza?

6 Ow’oruganda omu na mukazi we kuruga omu ihanga lya Bungereza kandi abakuzire omu myaka tibakyasobora kutebeza nju ha nju nk’oku bakoraga kara habw’obwomeezi bwabo kuceka. Bakata emeeza ey’eroho ebitabo aheeru y’enju yabo. Baikara haihi n’isomero, nahabweki batekaho ebitabo ebirasikiriza abazaire abarukwija kutabarra baana babo. Abazaire abamu batwaire ebitabu ebirukwahukana, otwaliremu n’akatabu akarukwetwa Questions Young People Ask​—Answers That Work, Omuzingo 1, hamu  2. Munyaanya itwe omu arukuheereza nka payoniya akira kubeteranizaaho. Abazaire barora ngu munyaanya itwe onu nagonza abantu kandi ngu omukaikuru n’omugurussi nabo nibagondeza kimu kukonyera abantu. Kandi omu ha bazaire atandikire kwega Baibuli.

7. Nosobora ota kukonyera abasuhuuki abali omu kiikaro kyanyu?

7 Omu bwire obw’enyuma, baingi kibetagisize kwiruka omu maka gabo kandi hati nibaikara omu mahanga agandi nk’abasuhuuki. N’osobora ota kukonyera abasuhuuki abali omu kiikaro kyanyu kwega hali Yahwe? Eky’okubanza, hakire yega kuramukya omu rulimi rwabo. Okwongerereza, nosobora kukozesa JW Language app, kwega kwega ebigambo bike ebyosobora kukozesa bikabasikiiriza kukuhuliiriza. Hanyuma nosobora kuboleka vidiyo rundi ebitabo byaitu ebiri omu rulimi rwabo ha mukura gwaitu ogwa jw.org.​—Ekyebiragiro 10:19.

8, 9. (a) Enso’rokano eza hagati omu wiiki zitukonyera zita? (b) Abazaire nibasobora kukonyera bata abaana babo kwega kuhayo eby’okugarukamu ebirungi?

8 Yahwe atuha kyonyini ekiturukwetaga kusobora kuba abatebezi abarungi. Ekyokurorraho, ebitwega kuruga omu ruso’rokano orw’Obwomeezi n’Obuheereza Bwaitu nk’Abakristaayo bitukonyera kumanya omulingo gw’okugarukira abantu n’okutunga abeegi ba Baibuli.

9 Abagenyi obu baija omu nso’rokano, basemererwa obubahurra abato nibagarukamu. Nosobora kwegesa baana bawe kugarukamu omu bigambo byabo habwabo obubarukuba bali omu nso’rokano. Abantu abamu baizire omu mananu habwokuhurra abato niboleka okwikiriza kwabo kurabira omu by’okugarukamu ebibaha ebigufu kandi ebirukuruga ha mutima.​—1 Abakolinso 14:25.

KUGUMYA OBUMU BWAITU

10. Okuramya okw’eka nikusobora kukonyera kuta amaka kuba omu bumu?

10 Tuhaisa Yahwe ekitinisa, obu tulengaho kutendeka ab’omu maka gaitu kukorra hamu omu bumu kandi omu businge. Ekyokurorraho, obworaaba oli muzaire, tekaho entekaniza ey’okuba n’Okuramya okw’Eka otarukwosa. Amaka maingi garorra hamu puroguramu ya JW Broadcasting, kandi hanyuma babazaaho omulingo basobora kukozesa ebi baba begere. Oijuke ngu oburagirizi abaana abato betaaga nibwahukwanaho n’obw’ensingaanto barukwetaaga. Kora kyona ekirukusoboka kukonyera buli muntu anyakuli omu ka yawe kugasirwa omu kuramya kw’eka.​—Zabuli 148:12, 13.

Kirungi kutunga obwire bw’okuba n’abakuzire omu myaka (Rora akacweka 11)

11-13. Nitusobora tuta kukonyera ekitebe kyaitu kweyongera kuba omu bumu?

11 Nobworaaba oli muto, nosobora kuletera buli muntu omu kitebe kuhurra ngu aine omugaso. Omulingo gumu nukwo kunywana ab’oruganda na banyaanya itwe abakuzire omu myaka. Bakaguze ekibakonyire kumara emyaka nyingi nibahereza Yahwe. Nibasobora kukwegesa amasomo agaraakugasira. Kinu nikiija kubagarramu amaani kandi naiwe kikugarremu amaani! Itwena abato n’abakuru, nitusobora kuletera abagenyi ababa baizire ha Kyombeko ky’Obukama kuhurra batekaine. Nosobora kubaramukya, omwegerre, bakonyere kutunga ah’okwikwirra kandi obanjule hali abantu abandi. Baletere kuhurra batekaine.

12 Obworaaba ohairwe obujunanizibwa bw’okwebembera oruso’rokano orw’okugenda omu buheereza, nosobora kukonyera abakuzire omu myaka kwikaza ekyererezi kyabo nikyaka. Rora ngu baine ekiikaro eky’okutebazamu ekirukubanguhira. Kora entekaniza kurora ngu abato omu myaka bakora nabo. Ab’oruganda n’abanyaanya itwe abaine obwomeezi obuceke bakira kuhurra bahoirwemu amaani habwokuba tibakyatebeza nk’oku batebezaga kara. Baitu nibaija kugarurwamu amaani obu baramanya ngu nobafaaho kandi n’omanya enyikara yabo. N’obubaraaba bakuzire omu myaka rundi bamazire emyaka nyingi omu mananu, nikiija kubekambisa kwikara nibatebeza n’obwekambi obworaboleka embabazi.​—Ebyabalevi 19:32.

Nosobora kweyongera kumanya muno ab’oruganda n’abanyaanya itwe omu kitebe?

13 Abaisareri basemererwaga kuramiza hamu Yahwe. Omuhandiki wa Zabuli akahandika ati: “Dora oku kiri ekirungi, okukisemera bene baitu, okuikara hamu nibaterana!” (Soma Zabuli 133:1, 2.) Akalengesaniza obumu bunu nk’amagita, agaheheza omubiri kandi agarukuboya kurungi. Omu mulingo nugwo gumu, nitusobora kugarramu ab’oruganda n’abanyaanya itwe amaani kakuba tuba bantu barungi kandi tukaboleka embabazi. Kinu kiretera ekitebe kweyongera kuba omu bumu. Nosobora kweyongera kumanya ebirukukiraho ebirukukwata ha b’oruganda n’abanyaanya itwe omu kitebe?​—2 Abakolinso 6:11-13.

14. Nosobora ota kuleka ekyererezi kyawe kwaka omu kiikaro nambere oikara?

14 Hona hona nambere orukusobora kuba oli, ekyererezi kyawe nikisobora kwaka. Okwoleka embabazi nikisobora kuletera abataahi bawe kugonza kweyongera kwega hali Yahwe. Wekaguze: ‘Abataahi bandora bata? Eka yange nyecumi kandi nyonjo? Eka yange neretera ekiikaro kuzooka kurungi? Nkonyera abataahi?’ Kaguza Abakaiso ba Yahwe abandi bakugambire omulingo kwoleka embabazi n’okuba ekyokurorraho ekirungi kikonyiire abanyabuzaale babo, abataahi, ababarukukora nabo ha mirimo, rundi abeegi bagenzi babo ha isomero.​—Abefeso 5:9.

IKARA OLI BULINDAARA

15. Habwaki tusemeriire kwikara niturora?

15 Obuturaaba nitugonza kwikaza ekyererezi kyaitu nikyaka, tusemeriire kumanya obwire obu turumu. Emirundi nyingi Yesu akagambira abegeswa ngu: “Murolege.” (Matayo 24:42; 25:13; 26:41) Obuturaaba nitwehurra ngu “omuhito omwingi” gukyali hara, titurukwija kuba bulindaara kukozesa buli mugisa ogutusobora kutunga kukonyera abantu kwega hali Yahwe. (Matayo 24:21) Omu kiikaro ky’okwangasana, ekyererezi kyaitu nikiija kwikara nikikeeha kandi nikisobora n’okuhika nikizimira kimu.

16, 17. Kiki ekyosobora kukora kwikara norora?

16 Omu kasumi kanu, tusemeriire kwikara niturora kukira nk’oku kikaba kiri kara. Enyikara omu nsi neyeyongera kusisikara. Baitu tumanyire ngu empero niija kwija ha kasumi konyini Yahwe akakomeremu. (Matayo 24:42-44) Omu kasumi kanu, twine kugumisiriza kandi omutima tukaguteka ha biro eby’omu maiso. Soma Baibuli buli kiro, kandi otalinagiriza okusaba Yahwe. (1 Petero 4:7) Yegera ha b’oruganda n’abanyaanya itwe abamazire emyaka nyingi nibaheereza Yahwe. ekyokurorraho, nosobora kusoma ebyafaayo byabo, nk’ekicweka ekiine omutwe “Emyaka Nsanju Ei Mmazire Nkwasire ha Kijwaro ky’Omuyudaaya,” ekyaturukiire omu Watchtower eya Apuli 15, 2012, rupapura 18-21.

17 Ikara noheereza Yahwe. Korra abantu abandi ebikorwa eby’embabazi, kandi tunga obwire oburukumara kuba n’ab’oruganda n’abanyaanya itwe. Obu nubwo oratunga okusemererwa kandi nikiija kusisana ngu ebiro nibiiruka. (Abefeso 5:16) Omu myaka 100 enyakurabireho, abaheereza ba Yahwe baine bingi ebibakozere. Kandi omu kasumi kanu, twine bingi eby’okukora kukira nk’oku kikaba kiri kara. Omulimo gwa Yahwe gweyongiire n’okukira nk’oku twali nitunihira. Ekyererezi kyaitu nikyakira kimu!

Abagurusi obu barukuba batubungiire, amagezi agarukuruga hali Ruhanga agabatuha nigasobora kutugasira (Rora akacweka 18, 19)

18, 19. Abagurusi nibasobora kutukonyera bata kuheereza Yahwe n’obwekambi? Ha ekyokurorraho.

18 N’obuturaaba tukora ensobi nyingi, Yahwe atwikiriza kumuheereza. Atuhaire ebisembo omu bantu, kandi abo nibo abagurusi omu kitebe. (Soma Abefeso 4:8, 11, 12.) Nahabweki abagurusi obu barakubungira, kozesa kurungi obwire obworamara nabo nukwo okwate obuhabuzi obu barakuha.

19 Ekyokurorraho, ow’oruganda na mukazi aba Bungereza bakaba baine ebizibu omu buswere bwabo, kandi bakasaba abagurusi babiri kubakonyera. Munyaanya itwe akaba narora ngu iba akaba atarukwebembera omu kuheereza Yahwe. Ow’oruganda akarora ngu akaba atali mwegesa murungi kandi nauwe akakiikiriza ngu akaba ataine ntekaniza y’okuba n’okuramya okweka. Abagurusi bakabakonyera kutekerezaaho ekyokurorraho kya Yesu. Bakekambisa ow’oruganda kwegera ha mulingo Yesu yafahoga abegeswa be. Kandi bakekambisa munyaanya itwe kugumisiriza iba. Bakabaha n’amagezi agarabakonyera kuba n’okuramya okw’eka n’abaana babo babiri. (Abefeso 5:21-29) Ow’oruganda akakora n’amaani kurora yaba nyineka omurungi. Abagurusi bakamwekambisa okutalekerra n’okwesiga omwoyo gwa Yahwe. Okugonza n’embabazi ez’abagurusi bayolekere bikakonyera eka enu!

20. Kiki ekirarugamu obworaleka ekyererezi kyawe kwaka?

20 ‘Anyina [okusemererwa] weena anyakutiina [Yahwe], anyakugendera omu mihanda ye.’ (Zabuli 128:1) Noija kuba n’okusemererwa kakuba oleka ekyererezi kyawe kwaka. Nahabweki yegesa abandi hali Yahwe, kora kyona ekirukusoboka kukonyera eka yawe hamu n’ekitebe kwikara omu bumu, kandi oikale bulindaara omu by’omwoyo. Abandi nibaija kurora ekyokurorraho kyawe ekirungi kandi nabo nikiija kubaletera kukugiza Isiitwe, Yahwe.​—Matayo 5:16.