Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 25

“Nyowe Nyenka, Ninyowe Ndiserra Entama Zange”

“Nyowe Nyenka, Ninyowe Ndiserra Entama Zange”

“Nyowe nyenka, ninyowe ndiserra entama zange, [ndizirolerra].”​—EZ. 34:11.

EKIZINA 105 “Ruhanga Kugonza”

EBITURAYEGA *

1. Habwaki Yahwe yayerengesaniize n’omukazi arukwonkya?

“OMUKAZI nasobora okwebwa omwanawe arukwonka?” Yahwe akakaguza ekikaguzo eki omu kasumi ka nabbi Isaya. Ruhanga akagambira abantu be ati: “Abo nibasobora okwebwa, baitu nyowe tindyebwa iwe.” (Is. 49:15) Takira kwerengesaniza n’omuzaire omukazi. Baitu omu kasumi ako akakikora. Yahwe akakozesa enkoragana eyebaho hagati y’omwana nanyina kwoleka nk’oku akaba nayehurra hali abaheereza be. Abazaire abakazi baingi behurra nka munyaanya itwe Jasmin ayagambire ati: “Obw’oyonkya omwana wawe, otunga enkorangana ey’embaganiza nauwe obwomeezi bwawe bwona.”

2. Yahwe ayehurra ata omu h’abaana be obw’afuka omu by’omwoyo?

2 Yahwe akimanya omu h’abaheereza be obwaleka kutebeza n’okugenda omu nsorrokano. Nahabweki aine kuba asalirwa muno habw’abaheereza be baingi abafuka omu by’omwoyo * buli mwaka.

3. Kiki Yahwe eky’arukugonza?

3 Baingi hali banu ab’oruganda na banyaanya itwe abafukire omu by’omwoyo bagaruka omu kitebe, kandi batangirirwa kurungi. Yahwe nagonza bagaruke, kandi naitwe nikyo turukugonza. (1 Pet. 2:25) Nitusobora tuta kubakonyera? Tutakagarukiremu ekikaguzo eki, kirungi tubanze tumanye habwaki abamu baleka kugenda omu nsorrokano hamu n’okutebeza.

HABWAKI ABAMU BALEKA KUHEEREZA YAHWE?

4. Kiki ekihika h’Abakristaayo abamu habw’emirimo yabo?

4 Abakristaayo abamu bemarra muno omu mirimo yabo. Ow’oruganda Hung * kuruga omu Asia nagamba ati:“Obwire bwange bwona n’amaani nabimarraga ha mulimo gwange. Nkebiihabiiha ngu kakuba tunga sente nyingi nikiija kunyanguhira kuheereza Yahwe. Kinu kikandetera kumara esaaha nyingi ha mulimo. Nkatandika kwosa ensorrokano kandi ha kumalirra nkalekera kimu kuzigendamu. Sitaani akozesa ensi kuhugura abantu mpora mpora nukwo baleke kuheereza Yahwe.”

5. Ebizibu eby’aizire bihonderaine bikakwataho bita munyaanya itwe omu?

5 Ab’oruganda na banyaanya itwe abamu ebizibu bibahinguranaho. Munyaanya itwe Anne kuruga omu Bungereza aine abaana batano. Nasoborra ati: “Omu h’abaana bange akazaarwa aine obulema obw’amaani. Hanyuma y’akasumi omu ha bahara bange akabingwa omu kitebe kandi omu ha batabani bange akatabuka omutwe. Nketuntura muno naleka n’okugenda omu nsorrokano hamu n’omu buheereza. Hanyuma y’akasumi, nk’afuka omu by’omwoyo.” Nitusalirwa hamu na Anne, eka ye, hamu n’abandi boona abaine ebizibu nk’ebyo!

6. Omukristaayo obwatateka omu nkora obuhabuzi obuli omu Abakolosai 3:13 nasobora ata kufuka omu by’omwoyo?

6 Soma Abakolosai 3:13. Abaheereza ba Yahwe abamu bakasalirwa muno habw’ekintu Omukristaayo ondi y’abakozere. Omukwenda Paulo akakyetegereza ngu obwire obumu ow’oruganda rundi munyaanya itwe nasobora kuba ‘aine ekigambo hali mutaahi we.’ Obwire obumu nitusobora kuba twatwaziibwe omu mulingo ogutali gw’obwinganiza. Kakuba tutegendereza, nitusobora kwahura enzigu. Omuntu obwakwatwa ekiniga nikisobora kumuletera kwecwaho abantu ba Yahwe. Tekerezaaho eky’ahikire hali ow’oruganda Pablo, kuruga omu South America. Omuntu akamuhangirra ngu akozere ekibi kandi kinu kikamurugirramu kufeerwa obujunanizibwa obw’akaba aine omu kitebe. Aketwaza ata? Pablo nagamba ati: “Nkabihirwa muno kandi mpora mpora nkecwaho ekitebe.”

7. Kiki ekisobora kuhika ha muntu anyakwine omuntu ow’omunda arukumurumiriza?

7 Omuntu ayakozere ekibi eky’amaani omu kasumi ak’enyuma nasobora kwikara nahurra omuntu we ow’omunda n’amurumiriza kandi nasobora kutandika kwehurra ngu Ruhanga tarukumugonza. N’obwamara kwegarukamu kandi akaganyirwa, nasobora kwehurra ngu tasemeriire kuba omu h’abaheereza ba Ruhanga. Ow’oruganda Francisco nukwo yayehulire ati. Nagamba ati: “Nkahanwa habw’obusihani. N’obukiraaba ngu ha kubanza nkagumizaamu ningenda omu nsorrokano nketuntura muno kandi nkehurra nt’asemeriire kuba n’abantu ba Yahwe. Omuntu wange ow’omunda akandumiriza, kandi kyandetera kwikiriza ngu Yahwe akaba atanganyire. Obwire bukahika naleka kugenda omu buheereza n’omu nsorrokano.” Oyehurra ota hali ab’oruganda na banyaanya itwe abahikwaho enyikara nk’ezi ezitubalizeeho? Obasalirirwa? Baitu ekikuru muno, uwe Yahwe ayehurra ata hali bo?

YAHWE NAGONZA ENTAAMA ZE

Omuliisa Omunyaisaleri yafaahoga muno entaama ey’ebuzire (Rora akacweka 8-9) *

8. Yahwe nasobora kwebwa abo abamuheriizeho? Soborra.

8 Yahwe tayebwa abaheereza be abalekere kumuheereza habw’akaire kake, kandi tasobora n’okwebwa emirimo eibakozere obubakaba nibamuheereza. (Baheb. 6:10) Nabbi Isaya akahandiika ekyokurorraho ekirungi ekirukwoleka omulingo Yahwe afaaho abantu be. Akahandiika ati: “Alirisa iganalye nkomulisa, alikikira ebyana byentama omu mukonogwe, nabihimbira ha kifubakye.” (Is. 40:11) Omuliisa Omukuru ayehurra ata emu ha ntaama ze obw’eruga omu igana ekabura? Yesu akooleka omulingo Yahwe ayehurramu obuyakagwize abegeswa be ati: “Nimutekereza muta? Omuntu obwaba ayina entamaze kikumi, nentahi yazo emu ebuzire, tasiga ziri ekyenda mu mwenda, nagenda ha nsozi, naserra egi enyakubuzire? Kandi obwaba agizoire, mananukwo nimbagambira nti agisemere’rwa egi okugikiza ziri ekyenda mu mwenda ezitabuzireho.”​—Mat. 18:12, 13.

9. Abaliisa abarungi omu kasumi kakara batwazaaga bata entaama zaabo? (Rora ekisisani ekya ha kyesweko.)

9 Habwaki kihikire kulengesaniza Yahwe n’omuliisa? Habwokuba omuliisa omurungi omu busumi obwakara yafaahoga muno entaama ze. Ekyokurorraho, Daudi akarwanisa entale n’edubu kusobora kulinda entaama ze. (1 Sam. 17:34, 35) Omuliisa omurungi yakimanyaga entaama ye n’obwekuba emu yonka obuyaburaga. (Yoh. 10:3, 14) Omuliisa nk’ogu yalekaga entaama 99 omurugo rundi azirekera abaliisa abandi nukwo agenda kuserra ey’ebuzire. Yesu akakozesa ekyokurorraho eki kutwegesa ekintu ekikuru obuyagambira ati: “Isenyowe ali omu iguru, tarukwenda omu hali banu abato okuhwerekerra.”​—Mat. 18:14.

Omuliisa omu Isaleri eya kara n’afaaho entaama ey’ekaba ebuzire (Rora ekicweka ky’okwega 25, akacweka 9)

YAHWE ASERRA ENTAAMA ZE

10. Kusigikirra ha Ezekyeri 34:11-16, Yahwe akaraganiza kukorra ki entaama ze ezibuzire?

10 Yahwe agonza buli omu, otwaliiremu ‘n’abato’ ababuzire kuruga omu igana lye. Ruhanga akakozesa nabbi Ezekyeri, kuraganiza ngu akaba nagenda kuserra entaama ze ezibuzire kandi n’okuzikonyera kugarukwamu amaani omu by’omwoyo. Kandi akasoborra ebyakaba nagenda kukora kuzicungura, kandi ebintu binu nibyo omuliisa y’akoraga entaama ye obuyaburaga. (Soma Ezekyeri 34:11-16.) Eky’okubanza, omuliisa yaserraga entaama ye kandi eki kyayetagisaaga obwire bwingi n’amaani. Hanyuma obuyagizooraga, yagigaraaga omu igana. Kandi entaama obuyabaga ehutaire rundi eine enjaara, n’okugonza omuliisa yagikonyeraga aboha ebihuta byayo, agihimba, kandi agiha eby’okulya. ‘Nk’abaliisa bigana lya Ruhanga’, abagurusi omu kitebe baine kukora ebintu nka binu kukonyera abo boona ababuzire baruga omu kitebe. (1 Pet. 5:2, 3) Abagurusi baserra abantu banu, babakonyera kugaruka omu kitebe, kandi baboleka okugonza kuraba omu kubasagika omu by’omwoyo nk’oku kirukwetagisa. *

11. Kiki omuliisa omurungi ekiyamanyaga?

11 Omuliisa omurungi yakimanyaga ngu entaama nizisobora kubura. Kandi kakuba entaama yahabaga ekaruga omu igana, omuliisa tiyagifubiraga. Tekerezaaho ekyokurorraho ekirungi Yahwe yataireho obwakaba nakonyera abamu h’abaheereza be abakaba bahabire bamurugaho habw’akaire kake.

12. Yahwe akatwaza ata Yona?

12 Nabbi Yona akajeemera Yahwe yayanga kugenda Nineve. Eki n’obukiraaba nukwo kyabaire, Yahwe atanguhirize kuleka kukonyera Yona. Nk’omuliisa omurungi, Yahwe akamujuna kandi yamukonyera kutunga amaani agakaba nayetaaga kuhikiriza obujunanizibwa yamuhaire. (Yon. 2:7; 3:1, 2) Hanyuma, Ruhanga akakozesa omwongo kukonyera Yona kwetegereza nk’oku obwomeezi bwa buli muntu bw’omuhendo. (Yon. 4:10, 11) Kinu nikitwegesa ki? Abagurusi b’ekitebe tibasemeriire kwanguha kuleka kukonyera ow’afukire omu by’omwoyo. Baitu balengaho kwetegereza ekiretiire entaama kuhaba ekaruga omu igana. Kandi entaama enu obw’egaruka hali Yahwe, abagurusi bagumizu nibagifaaho kandi nib’agyoleka okugonza.

13. Omulingo Yahwe yatwaizeemu omuhandiiki wa Zabuli 73 nigutwegesa ki?

13 Omuhandiiki owa Zabuli 73 akahwamu amaani obuyarozere nk’oku abantu ababi baikaraga nibazooka nka bali kurungi. Akahika n’okugurukyagurukya obukiraaba kiri ky’omugaso kuheereza Ruhanga. (Zab. 73:12, 13, 16) Yahwe akamurora ata? Atamujunaane. Oihireho Ruhanga akaikiriza ebigambo ebi bihandiikwe omu Baibuli. Hakumalirra, omuhandiiki owa Zabuli onu akakyetegereza ngu kutunga enkoragana enungi na Yahwe nikyo ekintu ekirukukirayo omuhendo omu bwomeezi. (Zab. 73:23, 24, 26, 28) Kinu nikitwegesa ki? Abagurusi tibasemeriire kwanguha kucwera omusango abo abatandika kugurukyagurukya omugaso ogw’okuheereza Yahwe. Omu kiikaro eky’okubajunaana, abagurusi basemeriire kulengaho muno kwetegereza habwaki betwaza kandi babaza omu mulingo ogu. Obu nubwo barasobora kukozesa Ebyahandiikirwe kubagarramu amaani.

14. Habwaki Eriya akaba nayetaaga obukonyezi kandi Yahwe akamukonyera ata?

14 Nabbi Eriya akairuka Omugo Yezeberi. (1 Bakam. 19:1-3) Akatekereza ngu busaho nabbi wa Yahwe ondi wena, kandi akehurra ngu omulimo oguyakozere gwali gufiire busa. Eriya akenuuba muno yayegomba n’okufa. (1 Bakam. 19:4, 10) Omu kiikaro ky’okujunaana Eriya, Yahwe akamugumya ngu akaba tali nuwe wenka asigaireho, yamwoleka nk’oku asemeriire kwesiga amaaani ga Ruhanga kandi yamwoleka nk’oku akaba amwiniire n’obujunaanizibwa bundi obw’okukora. Yahwe akahuliiriza kurungi Eriya obwakaba namugambira ebintu ebikaba nibimweralikiriza kandi yamuha n’emirimo endi ey’okukora. (1 Bakam. 19:11-16, 18) Kinu nikitwegesa ki? Itwena kukira muno abagurusi b’ekitebe tusemeriire kutwaza abaheereza ba Ruhanga omu mulingo ogw’embabazi. Omuntu obw’ayoleka ekiniga, rundi akagamba ngu Yahwe talimuganyira, abagurusi b’ekitebe bamuhuliriza obwaba nabagambira ebimuli ha mutima. Hanyuma balengaho kumugumya ngu Yahwe n’akyamugonza.

TUSEMERIIRE KWEHURRA TUTA HALI ENTAAMA ZA YAHWE EZIBUZIRE?

15. Kusigikirra ha Yohana 6:39, Yesu akehurra ata hali entaama za Ise?

15 Yahwe nagonza tube n’enyehurra ya mulingo ki hali entaama ze ezibuzire? Yesu atuterireho ekyokurorraho. Yesu akaba akimanyire ngu entaama za Yahwe zoona z’omuhendo omu maiso ga Ruhanga, nahabweki Yesu akakora kyona ekirukusoboka kukonyera “entama ezabuzire ezomu nju ya Isareri” kugaruka hali Yahwe. (Mat. 15:24; Luk. 19:9, 10) Nk’omuliisa omurungi, Yesu akekamba muno kurora ngu omu ntaama za Yahwe tihaburamu n’emu.​—Soma Yohana 6:39.

16-17. Abagurusi omu kitebe basemeriire kwehurra bata obukirukuhika ha kukonyera abo abafukire omu by’omwoyo? (Rora akasanduuko “ Omulingo Entaama ey’Ebuzire Esobora Kwehurramu.”)

16 Omukwenda Paulo akatererra abagurusi ab’omu kitebe ekya Efeso kuhondera ekyokurorraho kya Yesu nagamba ati: “Mukonyerege abagara, nokuijukaga ebigambo bya Mukama waitu Yesu, okuyagambire wenka ati okugaba kwomugisa okukira okuhebwa.” (Eng. 20:17, 35) Ekyahandikirwe eki nikyoleka ngu n’omu kasumi kanu abagurusi b’ekitebe baine obujunanizibwa bw’amaani obwokurolerra abantu ba Yahwe. Salvador omugurusi w’ekitebe kuruga Spain nagamba ati, “Obuntekerezaaho omulingo Yahwe afaaho muno entaama ze ezibuzire, kinyekambisa kukora kyona ekirukusoboka kuzikonyera. Nk’omuliisa w’eby’omwoyo, ninkigumiza kimu ngu Yahwe nagonza nfeeho entaama ze.”

17 Abo boona abatubalizeeho omu kicweka kinu abakaba bafukire omu by’omwoyo bakakonyerwa bayongera bagaruka hali Yahwe. Omu kaire kanu, baingi abafukire omu by’omwoyo nibagonza kugaruka hali Yahwe. Ekicweka ekirukwongeraho nikiija kutwoleka amagezi agandi agatusobora kukozesa kubakonyera kugaruka hali Yahwe.

EKIZINA 139 Werole Oli Omu Nsi Empyaka

^ kac. 5 Habwaki abantu abamu abaheriize Yahwe kumara emyaka nyingi bali besigwa bahika baleka? Ruhanga ayehurra ata hali abaheereza be abo? Ekicweka kinu nikiija kugarukamu ebikaguzo ebi. Nikiija n’okubazaaho kiki ekitusobora kwegera ha mulingo Yahwe yakonyiremu abamu h’abaheereza be abaakara abaali balekere kumuheereza.

^ kac. 2 AMAKURU G’EBIGAMBO: Omutebezi ow’afukire omu by’omwoyo nuwe ogu ow’amazire ameezi mukaaga n’okukiraho atarukuhayo ripooti ey’obuheereza. Eki n’obukiraaba nukwo kiri, abafukire omu by’omwoyo bakyali b’oruganda kandi banyaanya itwe.

^ kac. 4 Amabara agamu gahindwirwe.

^ kac. 10 Ekicweka ekirayongeraho nikiija kusoborra omulingo abagurusi basobora kukora ebintu binu bisatu.

^ kac. 60 KUSOBORRA EBISISANI: Omuliisa ow’entaama Omunyaisaleri yakwatwahoga muno entaama obuyaburaga kandi y’agiserraga agikonyera kugaruka omu igana. Abaliisa ab’eby’omwoyo kasumi kanu bakora ekintu nikyo kimu.

^ kac. 64 KUSOBORRA EBISISANI: Munyaanya itwe ow’afukire omu by’omwoyo ow’aikaliire omu baasi alinzire etandike orugendo, arora ow’oruganda na munyaanya itwe nibatebeza omu rwijwire.