Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 14

Abagurusi—Mugumizeemu Nimwegera ha Mukwenda Paulo

Abagurusi—Mugumizeemu Nimwegera ha Mukwenda Paulo

“Mukuratire nyowe.”​—1 KOL. 11:1.

EKIZINA 99 Enkumi n’Enkumi ez’Ab’oruganda

EBITURAYEGA *

1-2. Ekyokurorraho eky’omukwenda Paulo nikisobora kita kukonyera abagurusi kasumi kanu?

 OMUKWENDA Paulo yagonzaaga muno Abakristaayo bagenzi be. Yayekambaga muno kubafaaho. (Eng. 20:31) Kinu nikyo kyaletiire Abakristaayo bagenzi be kumugonza muno. Kiro kimu, abagurusi kuruga Efeso obubaakimanyire ngu tibarukwija kwongera kumurora, ‘bakarra muno’. (Eng. 20:37) Abagurusi baitu abekambi nabo, bagonza muno Abakristaayo bagenzi baabo, kandi bakora kyona ekibarukusobora kubakonyera. (Baf. 2:16, 17) Baitu obwire obumu abagurusi batangatangana ebizibu. Kiki ekisobora kubakonyera kubisingura?

2 Abagurusi baitu abekambi nibasobora kutekerezaaho ekyokurorraho ekya Paulo. (1 Kol. 11:1) Akaba ataine obusobozi nk’obwa bamalaika. Paulo akaba atahikiriire kandi obwire obumu kyamugumiraga kukora ebihikire. (Bar. 7:18-20) Kandi akaba aine n’ebizibu ebindi bingi. Baitu Paulo atahwemu amaani kandi akaikara aine okusemererwa. Abagurusi obubegera ha kyokurorraho eky’omukwenda Paulo, nibasobora kugumizaamu nibaheereza Yahwe baine okusemererwa n’obukiraaba ngu baine ebizibu. Leka turole omu mulingo ki.

3. Biki ebiturukugenda kubazaaho omu kicweka kinu?

3 Omu kicweka kinu nitugenda kubazaaho ebizibu eby’emiringo ena abagurusi ebibarabamu: (1) kutunga obwire oburukumara obw’okutebeza hamu n’okukora ebintu ebindi ebibasemeriire kukora, (2) kuba abaliisa abarukufaayo, (3) kugumira obuceke bwawe, kandi (4) n’okugumira obutahikirra obw’abantu abandi. Nitugenda n’okubazaaho omulingo Paulo yasingwireemu buli kizibu kandi n’omulingo abagurusi basobora kwegera ha kyokurorraho kye.

KUTUNGA OBWIRE OBURUKUMARA OBW’OKUTEBEZA HAMU N’OKUKORA EBINTU EBINDI EBIBASEMERIIRE KUKORA

4. Habwaki obwire obumu nikisobora kugumira abagurusi kutaho ekyokurorraho ekirungi omu kutebeza amakuru amarungi?

4 Ensonga habwaki nikisobora kuguma. Oihireho kwebembera omu mulimo ogw’okutebeza, abagurusi baine obujunanizibwa obundi bwingi. Ekyokurorraho, emirundi ey’erukukira obwingi bakira kuba baceyamaani rundi bebembera ekicweka Okwega Baibuli nk’Ekitebe, omu nsorrokano eza hagati omu wiiki. Ekindi, nibasobora kuba baine n’embazo ezindi. Kandi bakora bingi omu kutendeka abaheereza omu kitebe, hamu n’okugumizaamu nibagarramu Abakristaayo bagenzi baabo amaani. (1 Pet. 5:2) Abagurusi abamu bakora omu mirimo ey’okwombeka hamu n’okudabiriza Kingdom Hall hamu n’ebyombeko ebindi eby’Obukama. Ekindi, kusisanaho n’abatebezi abandi omu kitebe, omulimo ogundi omukuru abagurusi ogubakora nugwo ogw’okutebeza amakuru amarungi.​—Mat. 28:19, 20.

5. Paulo akatekaho kyokurorraho ki nk’omutebezi?

5 Ekyokurroraho kya Paulo. Paulo natugambira ekintu ekikuru eky’amukonyire kuba omutebezi omurungi, akagamba ati: “Mumanye ebintu ebirukukira obukuru.” (Baf. 1:10, NWT) Paulo akahondera obuhabuzi bwe obu. Akaba ahairwe omulimo ogw’okutebeza, kandi kumara emyaka nyingi kutebeza akakutwara kuba nka kimu ha bintu ebirukukirayo obukuru. Akatebeza “bwerebwere, nomu nju emuemu.” (Eng. 20:20) Tiyatebezaaga ekiro kimu kyonka omu wiiki kandi akaba ateteriireho obwire nambere yateberezaaga. Baitu yakozesaaga buli mugisa gwona oguyatungaga kutebeza! Ekyokurorraho obwakaba ali omu Asene alinzire banywani be, akatebeza ekitebe ky’abantu ab’ebitiinisa kandi abamu baikiriza amakuru amarungi. (Eng. 17:16, 17, 34) N’obwakaba asibirwe omu ka nk’omunyankomo, akatebeza abo abaakaba ali nabo.​—Baf. 1:13, 14; Eng. 28:16-24.

6. Paulo akatendeka abandi kukora ki?

6 Paulo akakozesa kurungi obwire bwe. Yakiraga kuraaliza abandi kumweteranizaaho omu buheereza bwe. Ekyokurorraho omu rugendo rwe orw’okubanza nk’omumisani akagenda na Yohana Marako, kandi omu rugendo rwe orwakabiri akagenda na Timoseo. (Eng. 12:25; 16:1-4) Hataroho kugurukyagurukya, Paulo akakora kyona ekyarukusobora kutendeka abasaija abo omulingo basobora kutekanizaamu ekitebe, kuba abaliisa abarungi, kandi n’omulingo basobora kuba abegesa abarungi.​—1 Kol. 4:17.

Yegera ha kyokurorraho kya Paulo eky’okwikara oyetekaniize kutebeza (Rora akacweka 7) *

7. Abagurusi nibasobora bata kuhondera okutererra kwa Paulo okurukusangwa omu Abefeso 6:14, 15?

7 Isomo. Abagurusi nibasobora kwegera hali Paulo kurabira omu kwikara betekaniize kutebeza hoona nambere bali omu kiikaro ky’okulinda kutebeza obubarukuba bali omu kutebeza okw’enju ha nju. (Soma Abefeso 6:14, 15.) Ekyokurorraho nibasobora kutebeza obu barukuba bagenzere kugura ebintu rundi obubarukuba bali ha mulimo. Ekindi, obubarukuba nibakonyera omu kwombeka ebyombeko by’Obukama nibasobora kutebeza abataahi rundi abo abaija kubaguza ebintu. Kusisanaho na Paulo, abagurusi obubarukuba bali omu buheereza nibasobora kutendeka abandi, otwaliiremu n’abaheereza omu kitebe.

8. Obwire obumu, nikisobora kwetaagisa omugurusi kukora ki?

8 Abagurusi tibasemeriire kuburwa obwire obw’okutebeza, ngu habwokuba baine bingi eby’okukora omu mirimo y’ekitebe. Kusobora kutunga obwire obw’okukora emirimo enu yoona, obwire obumu nikisobora kubetaagisa kwanga kwikiriza obujunanizibwa obumu. Hanyuma y’okukitekerezaaho hamu n’okusaba, nibasobora kukyetegereza ngu kakuba baikiriza obujunanizibwa obu nikiija kubaletera kunagiiriza ebintu ebirukukirayo obukuru. Ebintu ebikuru nibitwarramu kwebembera okuramya kw’eka buli wiiki, kwejumbira omu mulimo ogw’okutebeza, n’okutendeka abaana baabo omu kutebeza. Abamu kibagumira kwanga obujunanizibwa obundi, baitu bakigumye ngu Yahwe nayetegereza ngu kinu bakikora habwokuba baba nibagonza kuhikiriiza kurungi ebibasemeriire kukora.

KUBA OMULIISA ARUKUFAAYO

9. Kugumanganirwa kwa mulingo ki abagurusi okubasobora kutangatangana habwokuba nabingi eby’okukora?

9 Ensonga habwaki nikisobora kuguma. Abantu ba Yahwe baraba omu bizibu bingi. Omu kasumi kanu akaha mpero itwena nitwetaaga obusagiki, kugarurwamu amaani, hamu n’okuhumuzibwa. Kandi obwire obumu, abamu betaaga kukonyerwa kwerinda kukora ensobi. (1 Bas. 5:14) Ky’amananu ngu abagurusi tibasobora kwihaho ebizibu byona abantu ba Yahwe ebibarabamu. Eki n’obukiraaba nukwo kiri, Yahwe nagonza bagurusi bakole kyona ekibarukusobora kugarramu amaani n’okulinda entama ze. Abagurusi nibasobora bata kutunga obwire obw’okukonyera Abakristaayo bagenzi baabo kandi kunu baine bingi eby’okukora?

Siima abandi kandi obagarremu amaani (Rora akacweka 10, 12) *

10. Kusigikirra 1 Abasesalonika 2:7, Paulo akafaaho ata abantu ba Yahwe?

10 Ekyokurorraho kya Paulo. Paulo yaikaraga ayetekaniize kusiima Abakristaayo bagenzi be kandi n’okubagarramu amaani. Kirungi abagurusi beegere ha kyokurorraho kye, booleke Abakristaayo bagenzi baabo okugonza hamu n’embabazi. (Soma 1 Abasesalonika 2:7.) Paulo akagambira Abakristaayo bagenzi be ngu n’abagonza muno, kandi nk’oku na Yahwe n’abagonza. (2 Kol. 2:4; Bef. 2:4, 5) Paulo yatwazaaga abo abali omu kitebe nk’abanywani be kandi amara nabo obwire. Akooleka ngu n’abesiga kurabira omu kubagambira ebyabaga bimweralikiriize hamu n’obutahikira bwe. (2 Kol. 7:5; 1 Tim. 1:15) Baitu Paulo omutima ataguteeke ha bizibu bye, oihireho akaba nagonza kukonyera Abakristaayo bagenzi be.

11. Habwaki Paulo yahaire Abakristaayo bagenzi be obuhabuzi?

11 Obwire obumu kyayetagisaaga Paulo kuhana Abakristaayo bagenzi be. Kinu tiyakikoraga ngu habwokuba ababihiriirwe. Yabahaga obuhabuzi habw’okubagonza kandi n’okugonza kubalinda batagwa omu kabi. Yalengahoga kubaha obuhabuzi obwanguhire kwetegereza kandi yagonzaaga babwikirize. Omu bbaruha eyiyahandiikire Abakolinso, Paulo akabaha obuhabuzi obw’amaani. Hanyuma yokubasindikira ebbaruha egi, akasindika Tito halibo. Paulo akaba aine ekihika eky’okumanya omulingo bayetwaizeemu habw’ebbaruha ey’akaba abasindikiire. Akasemererwa muno obuyahuliire ngu bakaikiriza obuhabuzi bwe kandi babuteeka omu nkora!​—2 Kol. 7:6, 7.

12. Abagurusi nibasobora kugarramu bata amaani Abakristaayo bagenzi baabo?

12 Isomo. Abagurusi nibasobora kuhondera ekyokurorraho kya Paulo kurabira omu kumara obwire n’Abakristaayo bagenzi baabo. Omulingo gumu ogu basobora kukoramu kinu, nugwo ogw’okwija kara omu nsorrokano nukwo basobole kugarramu abandi amaani. Kikira kutwara obudakiika buke kugarramu ow’oruganda rundi munyaanya itwe amaani. (Bar. 1:12; Bef. 5:16) Omugurusi owarukuhondera ekyokurorraho kya Paulo naija kukozesa Ekigambo kya Ruhanga kugarramu amaani Abakristaayo bagenzi be kandi n’okubagumya nk’oku Ruhanga n’abagonza. Ekindi, akigumya ngu bakimanyire nk’oku n’abagonza. Kandi abaza nabo butoosa kandi aserra buli kagisa kona ak’okubasiima. Obukyetaagisa omugurusi kuha obuhabuzi, busemeriire kusigikirra ha Kigambo kya Ruhanga. Baitu omu mulingo gw’embabazi ayoleka ekizibu kyonyini habwokuba aba n’agonza Omukristaayo mugenzi we ateeke omu nkora obuhabuzi bwe.​—Bag. 6:1.

KUGUMIRA OBUCEKE BWAWE

13. Obutahikirra bw’omugurusi, nibusobora kumuletera kwehurra ata?

13 Ensonga habwaki nikisobora kuguma. Abagurusi tibahikiriire. Nk’abantu abandi nabo bakora ensobi. (Bar. 3:23) Nikisobora kubagumira kuba n’entekereza ey’ehikire habw’obutahikirra bwabo. Abamu nibasobora kuteeka muno omutima ha butahikirra bwabo kandi kikabarugiramu kuhwamu amaani. Abamu nibasobora kutekereza ngu obutahikirra bwabo tibuli bw’amaani muno, ekibaletera kutekereza ngu tibarukwetaaga kukora epindahinduka.

14. Kusigikirra ha Abafiripi 4:13, obwebundaazi bukakonyera buta Paulo kugumiisiriza obuceke bwe?

14 Ekyokuroraho kya Paulo. Habwokuba Paulo akaba ali mwebundaazi, akakyetegereza ngu tasobora kugumira obuceke bwe omu maani ge wenka. Akaba nayetaaga amaani kuruga hali Ruhanga. Ha kubanza, Paulo akateekamu amaani maingi kuhiganiza Abakristaayo. Baitu hanyuma akakyetegereza ngu eky’akaba n’akora kikaba kitahikire kandi akahindura entekereza hamu n’enyetwaza ye. (1 Tim. 1:12-16) Habw’obukonyezi bwa Yahwe, Paulo akafooka muliisa ow’okugonza, ow’embabazi, kandi omwebundaazi. Akaba akimanyire ngu aine obutahikirra bwingi, baitu omu kiikaro ky’okuteeka muno omutima ha nsobi ze, akacwamu kwesiga okuganyira kwa Yahwe. (Bar. 7:21-25) Akaba atarukwenihirramu kuba muntu ahikiriire. Oihireho, akakora n’amaani kusemeza engeso ze ez’Ekikristaayo kandi n’obwebundaazi, akesiga Yahwe kumukonyera kuhikiiriza omulimo gwe.​—1 Kol. 9:27; Soma Abafiripi 4:13.

Kora n’amaani kurwanisa obuceke bwawe (Rora akacweka 14-15) *

15. Omugurusi nasobora ata kuba n’entekereza ey’ehikire ha buceke bwe?

15 Isomo. Abagurusi tibakomwa ngu habwokuba bahikiriire. Baitu Yahwe n’abanihirramu kwikiriza ensobi zaabo kandi n’okukurakuraniza emiringo ey’Ekikristaayo. (Bef. 4:23, 24) Omugurusi asemeriire kwesomesa Baibuli nukwo emukonyere kurora nambere asemeriire kusemezaamu n’okukora epindahiduka ezirukwetaagisibwa. Hanyuma Yahwe naija kumukonyera abe n’okusemererwa kandi abe mugurusi omurungi.​—Yak. 1:25.

KUGUMIRA OBUTAHIKIRRA OBW’ABANTU ABANDI

16. Kiki ekisobora kubaho kakuba omugurusi ateeka muno mutima ha butahikirra obw’abantu abandi?

16 Ensonga habwaki nikisobora kuguma. Habwokuba abagurusi bamara obwire bwingi n’Abakristaayo bagenzi baabo omu kitebe nikisobora kubanguhira kurora obutahikirra bwabo. Kakuba bategendereza nibasobora kubiihirwa, bakaleka kwoleka embabazi, rundi bakaikara nibacwera abandi omusango. Paulo akagambira Abakristaayo ngu eki nikyo Sitaani yakugondeze bakole.​—2 Kol. 2:10, 11.

17. Paulo yaroraga ata Abakristaayo bagenzi be?

17 Ekyokurorraho kya Paulo. Akaikara aine entekereza enungi hali Abakristaayo bagenzi be. Akaba amanyire ensobi zaabo kurungi, habwokuba obwire obumu ensobi zaabo na uwe zamukwatahoga nk’omuntu. Baitu Paulo akaba akimanyire ngu omuntu kukora ensobi tikirukumanyisa ngu muntu mubi. Yagonzaaga Abakristaayo bagenzi be kandi ateeka muno mutima ha miringo yabo enungi. Abakristaayo bagenzi be obukyabagumiraga kukora ekihikire yakitwaraga ngu bakaba baine ebigendererwa ebirungi kandi bakaba nibetaaga obukonyezi kyonka.

18. Kiki ekyorukwega kuruga omu mulingo Paulo yakwasiremu ensonga za Ewodiya hamu na Suntunke? (Abafiripi 4:1-3)

18 Ekyokurorraho tekerezaaho omulingo Paulo yatwaizeemu banyaanya itwe babiri ab’omu kitebe ekya Firipi. (Soma Abafiripi 4:1-3.) Ewodiya na Suntunke nibasobora kuba bakaba baine obutaikiranganiza kandi bakaba batakyali banywani. Paulo atababihirirwe rundi kubacwera omusango, baitu omutima akaguteeka ha miringo yabo enungi. Banyaanya itwe banu abesigwa bakaba baheeriize Yahwe kumara akasumi kaingi. Paulo akaba akimanyire ngu Yahwe nabagonza muno. Habwokuba Paulo akaba aine entekereza ey’ehikire hali banyaanya itwe banu, akabekambisa kugarraho obusinge. Habwokuba Paulo akateeka omutima ha miringo enungi ey’abandi kikamukonyera kwikara aine okusemererwa n’okwikara aine enkoragana enungi n’abandi omu kitebe.

Lengaho kutacwera abandi omusango (Rora akacweka 19) *

19. (a) Abagurusi nibasobora bata kwikara baine entekereza enungi h’Abakristaayo bagenzi baabo? (b) Kiki eky’osobora kwega kuruga omu kisisani eky’omugurusi owali omu kuyonja Kingdom Hall?

19 Isomo. Abagurusi muserre emiringo emirungi Abakristaayo bagenzi banyu baine. Buli omu halibo tahikiriire, baitu buli omu aine emiringo emirungi. (Baf. 2:3) Ky’amananu ngu obwire obumu abagurusi nikisobora kubetaagisa kuha ow’oruganda rundi munyaanya itwe obuhabuzi. Baitu kusisanaho na Paulo, abagurusi basemeriire kwekamba muno kutateeka omutima ha bigambo rundi ebikorwa eby’omuntu ebirukusaaliza. Oihireho kirungi omutima baguteeke ha kugonza omuntu ogu okwainiire Yahwe, okugumiisiriza okw’ayolekere omu kumuheereza, kandi nk’oku nagonza kukora ebirungi. Abagurusi abateeka omutima ha miringo y’abandi emirungi, bakonyera boona omu kitebe kwehurra ngu nibagonzebwa.

MUGUMIZEEMU NIMWEGERA HALI PAULO

20. Abagurusi nibasobora bata kugumizaamu nibagasirwa omu kyokurorraho kya Paulo?

20 Inywe abagurusi nikiija kubakonyera obumuragumizaamu nimwegaho ekyokurorraho kya Paulo. Ekyokurorraho, omu Watch Tower Publications Index, n’osobora kurora nambere hali omutwe “Paulo” kandi hanyuma ogende nambere hali “ekyokurorraho hali abagurusi.” Obw’oraaba n’osoma ebiri omu kicweka eki, wekaguze, ‘Ekyokurorraho kya Paulo nikisobora kunkonyera kita kwikara nyine okusemererwa obu nimpikiiriza obujunanizibwa bwange nk’omugurusi?’

21. Kiki abagurusi ekibasobora kugumya?

21 Abagurusi, mwijuke ngu Yahwe tarukubasaba kufooka bahikiriire, baitu nabasaba kuba abesigwa. (1 Kol. 4:2) Yahwe akasiima habw’obwekambi bwa Paulo hamu n’obwesigwa bwe. Ikara n’okigumya ngu Ruhanga n’asiima omulimo ogw’orukumukorra. Yahwe tasobora “okwebwa emirimo yanyu, nokugonza okumwayolekere hali ibaralye, obumwaheriize abarukwera, kandi nimukyahereza.”​—Baheb. 6:10.

EKIZINA 87 Ija! Ogarurwemu Amaani

^ kac. 5 Nitusiima muno habw’omulimo gw’amaani abagurusi b’ekitebe bakora kutukonyera! Omu kicweka kinu nitugenda kubazaaho ebizibu eby’emiringo ena ebibarabamu. Kandi nitugenda kubazaaho omulingo ekyokurorraho eky’omukwenda Paulo kisobora kubakonyera kugumira ebizibu ebi omu kasumi kanu. Ekicweka kinu nikigenda kutukonyera itwena kusalirirwa abagurusi baitu kandi n’okutwekambisa kubooleka okugonza hamu n’okubasagika.

^ kac. 61 OKUSOBORRA EBISISANI: Ow’oruganda ow’ali omu kwinuka ha mulimo gwe n’atebeza omukozi mutaahi we amakuru amarungi.

^ kac. 63 OKUSOBORRA EBISISANI: Omu mulingo ogw’embabazi, omugurusi aha ow’oruganda ow’akira kwesorooraho abandi obuhabuzi.

^ kac. 65 OKUSOBORRA EBISISANI: Omugurusi naha obuhabuzi ow’oruganda ow’abihiirwe habw’ekintu ekibaireho.

^ kac. 67 OKUSOBORRA EBISISANI: Omugurusi tabihiririirwe ow’oruganda ow’ahugwirwe kuruga ha mulimo ogw’ayehaireyo kukora.