Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

Obuculeezi​—Nibutugasira Buta?

Obuculeezi​—Nibutugasira Buta?

Sara * nagamba ati: “Ndi muntu aine ensoni, kandi tindukweikiririzaamu muno. Mpurra ntiinire muno obumba ndi n’abantu abarukweikiririzaamu muno kandi ab’ekiniga. Baitu mpurra ntekaine obumba ndi n’omuntu omuculeezi kandi omwebundaazi. Kandi kinyanguhira kubaza n’omuntu ogu ekiri ha mutima gwange kandi n’okumugambira ebizibu byange. Banywani bange nfe na nfe boona baculeezi kandi bebundaazi.”

Ebigambo bya Sara nibyoleka ngu kuba baculeezi, kiretera abantu kwanguhirwa kugonza kuba banywani baitu. Obucueleezi busemeza muno Yahwe. Ekigambo kye nikitutererra ngu: ‘Mujwale . . . obuculeezi.’ (Bak. 3:12) Obuculeezi nikimanyisa ki? Yesu akooleka ata obuculeezi? Kandi obuculeezi nibusobora buta kutuletera okusemererwa omu bwomeezi?

OBUCULEEZI NIKIMANYISA KI?

Obuculeezi nikimanyisa kuba omuntu ow’atekaine kandi aine obusinge omu mutima. Omuntu omuculeezi atwaza abantu abandi omu mulingo ogw’ekitinisa n’embabazi kandi ayetanga n’obwakwatwa ekiniga.

Abantu abamu batekereza ngu kuba omuculeezi nikimanyisa ngu oli muceke, baitu eki tikihikire. Ekigambo eky’Oruyonaani ekihindurwa obuculeezi kyakozesebwaga kumanyisa embarasi ey’omu kisaka eyabaga efoirwe ey’omu ka. Embarasi enu yabaga eky’aine amaani gayo baitu habw’okutendekwa yayegaga kwetanga. Omu mulingo nugwo gumu, obutwoleka obuculeezi, twega kwetanga kandi twikazaaho obusinge.

Nosobora kutekereza ngu ‘nyowe ntazaarwe ndi muculeezi.’ Tikyanguhire kuba baculeezi habwokuba nitwikara omu nsi eijwiremu abantu ab’ekiniga kandi abatarukugumisiriza. (Bar. 7:19) Mali nikitwetagisa kwekamba kusobora kuba bantu abaculeezi, baitu omwoyo gwa Yahwe ogurukwera nigwija kutukonyera kuhika ha kigendererwa kyaitu eki. (Bag. 5:22, 23) Habwaki tusemeriire kwekamba kuba abaculeezi?

Obuculeezi buletera abantu abandi kutugonza. Nk’oku Sara outusangirwe tubalizeeho agambire, naitwe tugonza kwikara n’abantu abaculeezi. Yesu akatuteraho ekyokurorraho ekirungi muno eky’obuculeezi n’embabazi. (2 Kol. 10:1) N’abaana abakaba batamumanyire bagonzaaga kwirra haihi nauwe.​—Mar. 10:13-16.

Obuculeezi butugasira kandi bugasira n’abatwikara nabo. Obuculeezi butukonyera kutabihirwa bwangu rundi kwetanga obutukwatwa ekiniga. (Nfu. 16:32) Kinu kitukonyera kwerinda kweijukya habw’okukora kubi omuntu ondi kukira muno outurukugonza. Kandi obuculeezi bwaitu bugasira abandi habwokuba titubahikyaho akabi habw’okulemwa kutanga ekiniga kyaitu.

EKYOKURORRAHO EKY’OBUCULEEZI EKIRUKUKIRA OBURUNGI

N’obukiraaba ngu Yesu akaba aine obujunanizibwa bwingi n’ebintu bingi eby’okukora, akatwaza abantu boona omu mulingo ogw’obuculeezi. Abantu baingi omu kasumi ako baali nibetaaga kuhumuzibwa habwokuba bakaba baine bingi ebirukubatuntuza kandi ebibalemeriire. Baine kuba bahumuziibwe Yesu Kristo obuyabagambiire ati: “Muije namberendi . . . Baitu ndi munaku nomuculezi omu mutima.”​—Mat. 11:28, 29.

Nitusobora tuta kuba baculeezi nka Yesu? Tusome Ekigambo kya Ruhanga nukwo twege omulingo Yesu yatwaizeemu abantu kandi nk’okuyayetwaize omu nyikara ezigumangaine. Nukwo obuturahikwaho enyikara ezigumangaine, nitwija kulengaho kwetwaza nka Yesu. (1 Pet. 2:21) Tekerezaaho ensonga zinu isatu ezaletiire Yesu kuba muntu omuculeezi.

Yesu akaba ali mwebundaazi kuruga ha mutima. Yesu akagamba ngu “ndi munaku nomuculezi omu mutima.” (Mat. 11:29) Baibuli etwarrahamu emiringo enu ebiri habwokuba obuculeezi bwine akakwate n’obwebundaazi. (Bef. 4:1-3) Omu mulingo ki?

Obwebundaazi butukonyera kutarahuka kubiihirwa. Yesu aketwaza ata abantu obubamujumire nibagamba ngu “ayina omukoijo” kandi ngu “mutamizi”? Atabahakanize baitu akakora ebikorwa ebirungi ebyayolekere amananu gonyini, kandi nw’obwebundaazi akagamba ati “amagezi gaihwaho omusango obwemirimo yago.”​—Mat. 11:19.

Kakuba omuntu abazaaho kubi erangi yaawe ey’omubiri, obuhangwa bwawe, rundi nambere orukuruga, lengaho muno kumugarukamu omulingo ogw’obuculeezi. Omugurusi w’ekitebe arukwetwa Peter kuruga omu South Africa, nagamba ati: “Omuntu obw’abaza ekintu kikambihiza, nyekaguza nti, ‘Yesu uwe yakwetwaize ata?’” Kandi nayongera nagamba ati: “Hati nkega kuleka kwetwara kuba w’omugaso muno kukira abandi.”

Yesu akaba akimanyire ngu abantu tibahikiriire. Abegeswa ba Yesu bakaba baine ebigendererwa ebirungi, baitu obwire obumu obutahikirra bwabo bwabalemesaaga kubihikiriiza. Ekyokurorraho, ha kiro ky’okumalirra Yesu atakafiire, Petero, Yakobo, na Yohana bakalemwa kwikara nibarora nk’oku Yesu akaba abaragiire. Yesu akakyetegereza ngu “omutima nugwo gurukugonza, baitu omubiri nugwo mugara.” (Mat. 26:40, 41) Yesu habw’okukimanya ngu tibahikiriire, kikamukonyera kutababihiriirwa.

Munyaanya itwe arukweta Mandy ayakiraga kuteeka muno omutima ha nsobi z’abandi, baitu hati rukulengaho muno kuhondera ekyokurorraho kya Yesu eky’obuculeezi, nagamba ati: “Ndengaho kwijuka ngu abantu boona tibahikiriire kandi ndengaho muno n’okuteeka omutima ha miringo yabo enungi nk’oku Yahwe akora.” Omulingo ogw’embabazi Yesu aroramu obuceke bw’abantu nigusobora kutukonyera kutwaza abandi omu mulingo ogw’obuculeezi.

Yesu ensonga akazikwasa Ruhanga. Yesu obwakaba ali omu nsi akagumira obutalibwiganiza obw’emiringo nyingi. Abantu bakamwetegereza kubi, bamugaya, kandi bamubonabonesa. Baitu nabwo akaikara ali muculeezi habwokuba “akehayo wenka hali ogu arukucwa omusango ogwobulyo.” (1 Pet. 2:23) Yesu akaba akimanyire ngu Ise ow’omu iguru akaba naija kumukonyera kugumisiriza kandi omu kasumi ke akasemeriire afubire abo abamukozere kubi.

Kakuba tukwatwa ekiniga kandi tukalengaho kuterekereza obutali bwinganiza obutuhikireho, nitusobora kukora ensobi ey’amaani kandi tukasisira kimu enyikara. Egi niyo nsonga habwaki Ebyahandiikirwe bitugambira biti: “Ekiniga ekyomuntu tikirukukora okuhikirra kwa Ruhanga.” (Yak. 1:20) Nobukiraaba ngu ensonga ezituletiire ekiniga zihikire, obutahikirra bwaitu nibusobora kutuletera kwetwaza kubi.

Munyaanya itwe arukwetwa Cathy kuruga omu Germany, yatekerezaaga ngu, ‘Kakuba oterwanaho, busaho n’omu arukwija kukurwanaho.’ Baitu obuyayegere kwesiga Yahwe, entekereza ye ekahinduka. “Hati tinkyayetaaga kwerwanaho, baitu nyetwaza omu mulingo gw’obuculeezi habwokuba nkimanyire ngu Yahwe naija kuterekereza ekintu kyona ekitahikire ekiri omu nsi.” Obworaaba w’ahikirweho obutali bwinganiza, kuhondera ekyokurorraho kya Yesu eky’okwesiga Ruhanga nikiija kukonyera kwikara oli muculeezi.

“BANYINA OMUGISA ABACULEZI”

Obuculeezi nibusobora kutukonyera buta omu nyikara ezigumangaine?

Yesu akakyoleka ngu obuculeezi butukonyera kutunga okusemererwa omu bwomeezi bwaitu. Akagamba ati: “Banyina omugisa abaculezi.” (Mat. 5:5) Wetegereze nk’oku obuculeezi butukonyera omu nyikara zinu.

Obuculeezi bukonyera obuhabaho obutetegerezangana omu buswere. Ow’oruganda Robert kuruga omu Australia nagamba ati: “Mbaliize mukazi wange ebigambo bingi ebirukusaliza ntakigenderiire. Ebigambo ebitubaza habw’ekiniga titusobora kubihindura. Kandi nkehurra kubi muno kurora omulingo byamusalizeemu.”

Emirundi nyingi “tusobya itwena” omu bigambo, kandi ebigambo ebitubaza tutabandize kubitekerezaaho nibisobora kuleeta ebizibu omu buswere. (Yak. 3:2) Omu nyikara nk’ezo, obuculeezi butukonyera kwikara tutekaine n’okutanga orulimi rwaitu.​—Nfu. 17:27.

Robert akekamba muno kwega kwetanga n’okwikara atekaine. Agasiirwe ata? Nagamba ati: “Hati obututunga obutetegerezangana ndengaho muno kuhuliiriza kurungi, kubaza omu mulingo gw’embabazi, kandi n’okurora ngu tinabihirwa. Enkoragana yange na mukazi wange ey’eyongiire kusemera muno.”

Obuculeezi butukonyera kukoragana kurungi n’abandi. Abantu abarahuka kubihirwa tibakira kuba n’abanywani baingi. Baitu obuculeezi butukonyera “kulinda . . . obusinge obututeraniza.” (Bef. 4:2, 3, NW) Cathy outusangirwe tubalizeeho nagamba ati: “Obuculeezi bunkonyera kwikara kurungi n’abandi n’obukiraaba ngu abamu tikyanguhire kukoragana nabo.”

Obuculeezi buleeta obusinge omu mutima. Baibuli n’eyoleka ngu “amagezi aganyakuruga haiguru” gaine akakwate n’obuculeezi hamu n’obusinge. (Yak. 3:13, 17) Omuntu omuculeezi aine omutima ogutekaine. (Nfu. 14:30) Martin anyakwekambire muno kukurakuraniza omulingo ogw’obuculeezi nagamba ati: “Hati tinkyahambiriza abandi kukora ebintu nk’oku ndukugonza kandi nkeyongera kutunga obusinge omu mutima n’okusemererwa.”

Ky’amananu ngu nikisobora kutugumira kukurakuraniza obuculeezi. Ow’oruganda omu nagamba ngu, “amananu gali ngu, na hati haroho obumpurra ekiniga kiri haihi kunyita.” Baitu Yahwe arukututererra kuba baculeezi naija kutukonyera kufooka baculeezi n’obukiraaba kitanguhire. (Is. 41:10; 1 Tim. 6:11) Naija kumalirra kututendeka kandi ‘atugumye.’ (1 Pet. 5:10) Nka Paulo, hanyuma yakasumi nitwija kwega kuhondera ekyokurorraho kya Kristo ‘eky’obuculeezi n’embabazi.’​—2 Kol. 10:1.

^ kac. 2 Amabara agamu gahindwirwe.