Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 19

“Omukama Wobukizi Bwemoso” omu Busumi Obwa ha Mpero

“Omukama Wobukizi Bwemoso” omu Busumi Obwa ha Mpero

“Omu kasumi kaha mpero omukama wobukizi bwobulyo alimusindika [ow’obukizi obw’emoso].”—DAN. 11:40.

EKIZINA 150 Serra Ruhanga Nukwo Ojunwe

EBITURAYEGA *

1. Obunabbi obuli omu Baibuli nibutukonyera kumanya ki?

KIKI ekirukwija kuhika h’abaheereza ba Yahwe omu kasumi akatali kahara? Eky’okugarukamu tukimanyire. Obunabbi obuli omu Baibuli nibutukonyera kumanya ebintu ebirukwija kutuhikaho omu kasumi akatali kahara. Haroho obunabbi oburukutukonyera kumanya biki gavumenti ez’amaani zirukugenda kukora. Obunabbi bunu buli omu Danieri esuura 11, kandi nibubaazaho abakama babiri abarukurwanisangana, omukama ow’obukiizi bw’emoso n’omukama ow’obukiizi bw’obulyo. Ekicweka ekikooto eky’obunabbi bunu kimazire kuhikirra, nahabweki nitukigumya ngu n’ekicweka ekisigaireyo nakyo nikigenda kuhikirra.

2. Nk’oku kyolekerwe omu Okubanza 3:15 n’Okusuku’rwa 11:7 hamu na 12:17, bintu ki ebikuru ebitusemeriire kwijuka obuturaaba nitwega ha bunabbi bwa Danieri?

2 Kusobora kwetegereza kurungi obunabbi obuli omu Danieri esuura 11, tusemeriire kwijuka ngu obunabbi obu nibubazaaho abalemi na gavumenti ezalemere ebiikaro ebirumu abaheereza ba Ruhanga baingi rundi ezabahiganiize. Nk’oku abaheereza ba Yahwe bali bake omu nsi, habwaki gavumenti zinu zibahiganiza muno? Habwokuba Sitaani n’abantu be boona baine ekigendererwa eky’okuhwerekereza abantu abarukuheereza Yahwe na Yesu. (Soma Okubanza 3:15 hamu na Okusuku’rwa 11:7; 12:17.) Ekindi, kusobora kwetegereza obunabbi obwahandiikirwe Danieri, obunabbi obu busemeriire kwikirraniza n’obunabbi obundi obuli omu Baibuli. Nahabweki, tusemeriire kubulengesaniza n’Ebyahandiikirwe ebindi omu Baibuli.

3. Kiki ekirutukwija kwega omu kicweka kinu n’ekirukwongeraho?

3 Omu kicweka kinu nitwija kubazaaho Danieri 11:25-39. Nitwija kurora noha akaba ali omukama ow’obukiizi bw’emoso kandi noha akaba ali omukama ow’obukiizi bw’obulyo kuruga omwaka 1870 kuhika 1991. Omu kicweka ekirukwongeraho, nitwija kubazaaho Danieri 11:40–12:1 kandi nitwija kusemezaamu omulingo tubaire nitwetegereza ekicweka ky’obunabbi obu ekirukubazaaho akasumi kuruga 1990 kuhika h’akasumi ka Haramagedoni. Obworaaba nosoma ebicweka binu bibiri, kirungi muno n’okurora caati enyakwine omutwe “Abakama Abarukurwanisangana omu Kasumi Akaha Mpero.” Baitu katubanze tumanye abakama banu ababiri nibaha.

NITUSOBORA KUMANYA TUTA OMUKAMA W’OBUKIIZI BW’EMOSO N’OMUKAMA W’OBUKIIZI BW’OBULYO?

4. Bintu ki ebisatu ebiratukonyera kumanya omukama ow’obukiizi obw’emoso n’omukama ow’obukiizi bw’obulyo?

4 Ekitiinisa “omukama wobukizi bwemoso” kyali ky’omulemi ayalemaga amahanga agakaba gali omu matemba ga Isaleri n’ekitiinisa “omukama wobukizi bwobulyo” kyali ky’omulemi ayalemaga amahanga agakaba gali omu masirimuka ga Isaleri. Habwaki nitugamba tuti? Wetegereze ebigambo malaika ayaletiire Danieri obutumwa ebiyagambire: ‘Nyizire okukugambira ebirihika [ha] abantu bowanyu omu biro bya hampero.’ (Dan. 10:14) Yahwe akaba natwara ihanga lya Isaleri kuba ly’abantu be kuhikira kimu ha Pentekote 33 C.E. Baitu kuruga ha kiro eki ekya Pentekote omu mwaka gwa 33 C.E., Yahwe akakyolekera kimu kurungi nk’oku abegeswa ba Yesu abesigwa nubo baali bafookere bantu be. Nahabweki, obunabbi oburukukira obwingi obuli omu kitabu kya Danieri esuura 11, tiburukukwataho ihanga lya Isaleri, baitu nibukwataho abahondezi ba Kristo. (Eng. 2:1-4; Bar. 9:6-8; Bag. 6:15, 16) Kandi omukama w’obukizi bw’emoso n’omukama w’obukiizi bw’obulyo baikaire nibahindahinduka. Baitu abalemi banu boona baali baine ebintu ebibarukusisaniza. Eky’okubanza, abakama banu balemaga ebiikaro nambere abaheereza ba Ruhanga baingi baikaraga rundi babahiganizaaga. Ekyakabiri, omulingo batwazamuga abaheereza ba Ruhanga gukoleka ngu bakaba banobere Yahwe Ruhanga ow’amananu. Ekyakasatu, abakama banu baali nibwarwanisangana kusobora kukizangana obusobozi.

5. Hagati y’omwaka gwa 100 n’ogwa 1870, hali haroho mukama ow’obukiizi obw’emoso n’omukama ow’obukiizi bw’obulyo? Soborra.

5 Hanyuma y’omwaka gwa 100, Abakristaayo baingi ab’ebisuba bakeyongera kutaaha omu kitebe Ekikristaayo eky’amananu, batandika kwegesa enyegesa ez’ebisuba, kandi basereka amananu agali omu Kigambo kya Ruhanga. Kuruga omu kasumi ako, kuhika omu kyasa kya 19, Ruhanga akaba ataine ekitebe kyona omu nsi ekirukumuramya omu mulingo oguhikire. Abakristaayo ab’ebisuba bakeyongera kuba baingi nk’irungu omu musiri kandi kinu kikaletera abantu kulemwa kumanya Abakristaayo abamananu. (Mat. 13:36-43) Habwaki kikuru kumanya ekintu kinu? Habwokuba nikyoleka ngu obunabbi oburukukwata ha mukama ow’obukiizi obw’emoso n’omukama ow’obukiizi bw’obulyo tiburukukwataho abalemi rundi gavumenti ez’abaireho hagati y’omwaka gwa 100 n’ogwa 1870. Omu kasumi ako hali hataroho ekitebe kyona eky’abaheereza ba Ruhanga ekibakuhiganiize. * Baitu hanyuma y’omwaka gwa 1870, kyali nikisoboka kumanya omukama ow’obukiizi obw’emoso n’ow’obukiizi bw’obulyo. Habwaki nitugamba tuti?

6. Nidi abaheereza ba Ruhanga batandikire kwesorooza nka gurupu? Soborra.

6 Kutandika n’omwaka gwa 1870, abaheereza ba Ruhanga bakatandika kwesorooza hamu nka guruupu. Omu mwaka ogu gwonyini nubwo Charles T. Russell n’abanywani be batandikire guruupu ey’okwesomesa Baibuli. Ow’oruganda Russell n’abanywani be nubo omukwenda ‘ayatekaniize omuhanda’ Obukama bwa Ruhanga butakatandikire kulema nk’oku kyarangirwe. (Mara. 3:1) Hati kyali nikisoboka kwongera kumanya abaheereza ba Yahwe ab’amananu! Hali haroho amahanga kirimaani omu kasumi ako agahiganiize abantu ba Yahwe? Katurole.

NOHA OMUKAMA OW’OBUKIIZI BW’OBULYO?

7. Noha akaba ali mukama ow’obukiizi bw’obulyo kuhika omu Bulemu obw’Ensi Yoona obw’Obukubanza?

7 Nambere omwaka gwa 1870 gwahikiire, Bungereza niyo ekaba n’ekirayo kulema ekicweka kikooto omu nsi yoona, kandi ekaba aine ihe erirukukirayo amaani. Ihanga lya Bungereza likaba nirikikirra ihembe eritaito ery’ahwerekeriize amahembe agandi asatu amataito—Bufaransa, Spain, hamu na Netherlands. (Dan. 7:7, 8) Bungereza niyo yafookere omukama w’obukiizi bw’obulyo kuhika omu Bulemu obw’Ensi Yoona obw’Okubanza. Omu kasumi ako ihanga ly’Amerika likaba niryo lirukukirayo omu by’entahya kandi likaba litandikirire kukwataniza na Bungereza.

8. Noha aikaire ali omukama ow’obukiizi obw’obulyo omu biro byona ebya ha mpero?

8 Omu Bulemu obw’Ensi yoona obw’Okubanza, Amerika ekarwanira hamu na Bungereza bafooka b’amaani muno. Kasumi ako, Bungereza n’Amerika bakakora omukago kandi bafooka amahanga kirimaani omu nsi yoona. Nk’oku Danieri akaba arangire, omukama onu akaba atungire ‘ihe eringi erikooto muno.’ (Dan. 11:25) Omu biro binu ebya ha mpero Bungereza n’Amerika nubo baikaire bali omukama w’obukiizi bw’obulyo. * Baitu noha omukama ow’obukiizi bw’emoso?

NOHA OMUKAMA OW’OBUKIIZI BW’EMOSO?

9. Omukama ow’obukiizi bw’emoso akongera di kwimuka, kandi obunabbi obuli omu Danieri 11:25 bukahikirizibwa buta?

9 Omu 1871, obu haali harabireho omwaka gumu Russell n’abanywani be bamazire kukora guruupu ey’okwega Baibuli, h’akaimuka omukama omuhyaka ow’obukiizi bw’emoso. Omu mwaka ogu Otto von Bismarck akaleetera ebicweka bingi kweteraniza kukora ihanga lya Bugirimaani. Omukama Wilhelm I nuwe yafookere mukama wa Bugirimaani ow’okubanza kandi akakoma Bismarck kuba omwebembezi wa gavumenti egi. * Hanyuma y’akasumi, Bugirimaani ekatandika kulema ebicweka ebimu omu Afrika n’omu Pacific Ocean, kandi ekalengaho kufooka y’amaani kukira Bungereza. (Soma Danieri 11:25.) Bugirimaani ekatunga ihe ery’amaani muno kandi ihe lyayo eryaha maizi niryo likaba lyakabiri omu nsi yoona. Omu bulemu obw’ensi yoona obw’okubanza, Bugirimaani ekakozesa ihe linu kurwanisa abanyanzigwa bayo.

10. Obunabbi obuli omu Danieri 11:25b, 26 bukahikirizibwa buta?

10 Danieri akongera yaranga ekikaba nikigenda kuhika ha bulemi bwa Bugirimaani n’ihe lyayo erikooto. Obunabbi nibwoleka ngu omukama ow’obukiizi bw’emoso akaba atarukugenda ‘kugumaho.’ Habwaki? Habwokuba bakaba nibagenda kumugobeza kandi ngu ‘abo abalya ha byokulyabe balimuhwerekereza.’ (Dan. 11:25b, 26a) Omu kasumi ka Danieri, abakuru abaherezaaga omu kikaali ky’omukama babaga bamu hali abo abalyaga ha by’okulya by’omukama. (Dan. 1:5) Obunabbi bunu nibubazaaho bantu ki? Nibubazaaho abakuru omu gavumenti ya Bugirimaani otwaliiremu abakuru omu mahe, n’abahi b’amagezi omu mahe abaletiire obulemi obu kugwa. * Obunabbi bukongera bwaranga biki ebyali nibigenda kuruga omu bulemu hagati y’omukama ow’obukiizi bw’emoso n’ow’obukiizi bw’obulyo. Bukabazaaho omukama ow’obukiizi bw’emoso buti: “Iherye lirisandara: baingi abaligwa hansi baisirwe.” (Dan. 11:26b) Nk’oku kyarangirwe, omu bulemu obw’ensi yoona obw’okubanza, ihe lya Bugirimaani likasandara rundi likahwerekerezebwa kandi baingi bakaitwa. Abantu baingi bakaitwa omu bulemu bunu kukira omu bulemu obundi bwona obwali bubaireho akasumi ako katakahikire.

11. Omukama ow’obukiizi bw’emoso n’ow’obukiizi bw’obulyo bakakora ki?

11 Obunabbi obuli omu Danieri 11:27, 28 nibwoleka ebintu ebyakubaireho Obulemu obw’Ensi yoona obw’Okubanza butakatandikire. Nibugamba ngu omukama ow’obukiizi bw’emoso n’omukama ow’obukiizi bw’obulyo bakwikaliire hamu ha meza ‘babaze ebyobugobya.’ Kandi nibwongera nibugamba ngu omukama ow’obukiizi bw’emoso akaba nagenda kutunga ‘ebintu bingi muno.’ Kandi kinu nukwo kyabaire. Bugirimaani na Bungereza bakaikiranganiza ngu habeho obusinge hagati yabo, baitu binu bikaba bisuba habwokuba obuhabaireho obulemu omu 1914 bakarwanisangana. Kandi nambere omwaka ogwa 1914 gwahikiire ihanga lya Bugirimaani likaba lifookere eryakabiri omu buguuda omu nsi yoona. Kandi obunabbi obuli omu Danieri 11:29 hamu n’omu kicweka eky’okubanza eky’orukarra orwa 30 bukahikirra, omukama ow’obukiizi bw’obulyo obuyasingire Bugirimaani.

ABAKAMA BANU BARWANISA ABANTU BA RUHANGA

12. Omukama ow’obukiizi bw’emoso n’ow’obukiizi bw’obulyo bakakora ki omu bulemu obw’ensi yoona obw’okubanza?

12 Kuruga omu 1914, abakama banu babiri beyongiire kurwanisangana kandi n’okurwanisa abantu ba Ruhanga. Ekyokurorraho, omu bulemu obw’ensi yoona obw’okubanza, gavumenti ya Bugirimaani n’eya Bungereza zikahiganiza abaheereza ba Ruhanga abayangire kwejumbira omu bulemu. Kandi gavumenti ya Amerika ekateeka omu nkomo ab’oruganda abakaba nibebembera omulimo ogw’okutebeza. Kuhiganizibwa kunu kukahikiriza obunabbi obuli omu Okusuku’rwa 11:7-10.

13. Kiki omukama ow’obukiizi bw’emoso ekiyakozere omu myaka ya 1930, n’omu bulemu obw’ensi yoona obwakabiri?

13 Kandi omu myaka ya 1930, kukira muno omu bulemu obw’ensi yoona obwakabiri, omukama ow’obukiizi bw’emoso akahiganiza muno abantu ba Ruhanga ataine mbabazi zoona. Ekitebe eky’Abanazi obukyatandikire kulema Bugirimaani, Hitler n’abasagiki be bakatanga omulimo gw’abantu ba Ruhanga. Abahiganizi banu bakaita abaheereza ba Yahwe nka 1,500 kandi basindika enkumi n’ekumi abandi omu kambi ez’abasibi. Binu byona Danieri akaba abirangire kara. Omukama ow’obukiizi bw’emoso ‘akasiisa aharukwera’ kandi ‘yaihaho ekihongwa ekyokeze ekya butoosa,’ obuyatangire omulimo ogw’abaheereza ba Ruhanga. (Dan. 11:30b, 31a) Omulemi wa Bugirimaani Hitler, akahika n’okurahira ngu akaba nagenda kwita abaheereza ba Yahwe boona abamale omu ihanga eryo.

HAIMUKA OMUKAMA OMUHYAKA OW’OBUKIIZI BW’EMOSO

14. Noha yafookere mukama ow’obukiizi bw’emoso hanyuma y’obulemu obw’ensi yoona obwakabiri? Soborra.

14 Hanyuma y’obulemu obw’ensi yoona obwakabiri, Gavumenti eya Soviet Union akatandika kulema ebicweka bingi eby’ekaba ihireho Bugirimaani kandi ekafooka omukama ow’obukiizi bw’emoso. Nka gavumenti ey’Abanazi ey’arubatirraga obugabe bw’abantu, gavumenti eya Soviet Union nayo ekahiganiza muno abo boona obayoroberaga Ruhanga kukira gavumenti.

15. Omukama ow’obukiizi bw’emoso akakora ki hanyuma y’Obulemu obw’Ensi Yoona obwakabiri kuhwa?

15 Hanyuma y’obulemu obw’ensi yoona obwakabiri, omukama omuhyaka ow’obukiizi bw’emoso, egi niyo gavumenti ya Soviet Union n’amahanga agagisagikaga bakatandika kuhiganiza abaheereza ba Ruhanga. Nk’oku obunabbi obuli omu Okusuku’rwa 12:15-17 bwarangire, omukama onu akatanga abaheereza ba Yahwe kutebeza kandi akahambiriza enkumi n’enkumi z’abaheereza ba Ruhanga kugenda omu ihanga lya Siberia. Omu biro byona ebya ha mpero, omukama ow’obukiizi obw’emoso asesere ‘ekyambu’ eky’okuhiganiza kulengaho kutanga abaheereza ba Ruhanga kukora omulimo gw’okutebeza baitu alemerwe. *

16. Gavumenti eya Soviet Union ekahikiriza eta obunabbi obuli Danieri 11:37-39?

16 Soma Danieri 11:37-39. Obunabbi bunu bukahikirra, omukama ow’obukiizi bw’emoso ‘obwatarataireho omutima h’abacwezi ba baisenkuru.’ Omu mulingo ki? Soviet Union ekaihaho amadiini obusobozi n’ekigendererwa eky’okugamaraho. Kuhikiriza ekigendererwa eki, Soviet Union omu 1918 ekaba emazire kutekaho ekiragiro ekyaletiire amasomero kutandika kwegesa ngu Ruhanga taroho. Omukama ow’obukiizi bw’emoso akaha ata “ekitinisa omucwezi wenkomero”? Soviet Union ekakozesa sente nyingi muno kutunga ihe ery’amaani kandi n’okukora eby’okurwanisa ebya nuclear. Omukama ow’obukiizi bw’emoso n’omukama ow’obukiizi bw’obulyo bakahika batunga eby’okurwanisa ebirukusobora kuhwerekereza obuhumbe bw’abantu!

ABANYANZIGWA ABABIRI BAKWATANIZA

17. “Omuziro ogurukuhwerekereza” nigumanyisa ki?

17 Omukama ow’obukiizi bw’emoso n’omukama ow’obukiizi bw’obulyo bakakwataniza kukora ekintu kimu ekikuru muno. Bakaimukya “omuziro ogurukuhwerekereza.” (Dan. 11:31) “Omuziro” ogu nigumanyisa Ekitongole eky’Amahanga Ageteraine.

18. Habwaki Ekitongole eky’Amahanga Ageteraine kyetwa “omuziro”?

18 Ekitongole eky’Amahanga Ageteraine nikyetwa “omuziro,” habwokuba kyefoora ngu nikisobora kuletaho obusinge omu nsi yoona kandi kunu ekintu kinu Obukama bwa Ruhanga nubwo bwonka burukusobora kukikora. Kandi obunabbi nibugamba ngu omuziro gunu ‘niguhwerekereza’ habwokuba Ekitongole eky’Amahanga Ageteraine nikiija kukora omulimo mukooto muno omu kuhwerekereza ediini zoona ez’ebisuba.—Rora caati “Abakama Abarukurwanisangana omu Kasumi Akaha Mpero.”

HABWAKI KIKURU KUMANYA EBYAFAAYO BINU?

19-20. (a) Habwaki tusemeriire kumanya ebyafaayo binu? (b) Kikaguzo ki ekiturukwija kugarukamu omu kicweka ekirukuhonderaho?

19 Nitwetaaga kumanya ebyafaayo binu habwokuba nibitukonyera kumanya ngu obunabbi obwa Danieri oburukukwata ha mukama ow’obukiizi bw’emoso n’omukama ow’obukiizi bw’obulyo bwikaire nibuhikirra kuruga omu 1870 kuhika 1991. Nahabweki, tusemeriire kuba n’okwikiriza ngu n’ekicweka eky’obunabbi bunu ekisigaireyo nikiija kuhikirra.

20 Omu 1991, gavumenti eya Soviet Union ekagwa. Omu kasumi kanu, noha omukama ow’obukiizi obw’emoso? Ekicweka ekirukuhonderaho nikiija kugarukamu ekikaguzo kinu.

EKIZINA 128 Kugumisiriza Kuhika ha Mpero

^ kac. 5 Niturorra kimu obwakaiso oburukwoleka ngu obunabbi bwa Danieri oburukubazaaho “omukama wobukizi bwobulyo” hamu “nomukama wobukizi bwemoso” nibugumizaamu kuhikirra. Kinu nitukigumya tuta? Kandi habwaki nitwetaaga kwetegereza ebintu ebirukubazibwaho omu bunabbi bunu?

^ kac. 5 Habw’ensonga enu, tikikyayetaagisa kugamba ngu Omulemi owa Roma arukwetwa Aurelian (270 kuhika 275 C.E.) ngu akabaho “omukama wobukizi bwemoso” rundi ngu Omugo Zenobia (267-272 C.E.) akabaho “omukama wobukizi bwobulyo.” Kinu nikihindura eki ekyali kitairwe omu kitabu ekirukwetwa Pay Attention to Daniel’s Prophecy! ekiri omu suura ya 13 na 14.

^ kac. 9 Omu 1890, omukama Kaiser Wilhelm II akaihaho Bismarck obusobozi bunu.

^ kac. 10 Bakakora ebintu bingi eby’aletiire obulemi bunu kugwa bwangu. Ekyokurorraho, bakaleka kusagika omukama, bagambira abandi ensita ez’obulemu kandi bahambiriza omukama kuruga ha ntebe.

^ kac. 15 Nk’oku kyolekerwe omu Danieri 11:34 Abakristaayo abakaba bali hansi y’obulemi bw’omukama ow’obukiizi bw’emoso bakaleka kuhiganizibwa kumara akasumi kake. Kinu kikabaho omu 1991, gavumenti ya Soviet Union obuyagwire.