Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 21

Osiima Habw’Ebisembo Ruhanga Akuhaire?

Osiima Habw’Ebisembo Ruhanga Akuhaire?

“Ebiwakozire bikuru kandi byamahano, ai [Yahwe] Ruhanga Owobusobozi bwona.”—KUS. 15:3.

EKIZINA 5 Emirimo ya Ruhanga ey’Erukuhuniiriza

EBITURAYEGA *

1-2. Kusigikirra ha Okusuku’rwa 15:3, bisembo ki Yahwe eby’atuhaire, kandi habwaki nitwija kubibazaaho?

YAHWE ali Ruhanga omugabi. Tekerezaaho ebimu ha bisembo eby’atuhaire: nk’ensi enungi kandi ey’embaganiza kuba ka yaitu, obwongo obuyakozere omu mulingo ogurukuhuniriza, kandi n’Ekigambo kye Baibuli eky’omuhendo. Habw’ebisembo binu bisatu Yahwe atuhaire h’okwikara, obusobozi obw’okutekereza n’okubaza, kandi twine n’eby’okugarukamu eby’ebikaguzo ebikuru ebitwekaguza.—Soma Okusuku’rwa 15:3.

2 Omu kicweka kinu nitwija kubazaaho omu bugufu ebisembo ebi bisatu eby’atuhaire. Kwecumitirizaaho ebisembo binu, nikiija kutuletera kusiima kandi n’okwongera kugonza kusemeza Yahwe, Omuhangi waitu ow’okugonza. (Kus. 4:11) Kandi nitwija kumanya omulingo omurungi tusobora kukonyeramu abantu abahabisiibwe enyegesa ey’ebisuba ey’erukugamba ngu ebintu bitahangwe.

PULANETI YAITU EY’EMBAGANIZA

3. Habwaki ensi y’embaganiza muno hali pulaneti ezindi?

3 Omulingo Ruhanga yahangiremu ensi nigwoleka amagezi ge. (Bar. 1:20; Baheb. 3:4) Ensi teri niyo pulaneti yonka ey’eyetoroora izooba, baitu ensi yo y’embaganiza habwokuba erumu ebintu ebirukusobozesa abantu kuba bomeezi.

4. Habwaki nitusobora kugamba ngu ensi n’ekira eryato?

4 Omu miringo etali emu n’emu, ensi n’esisana n’eryato erirukuserera ha nyanja enkooto muno. Baitu haroho embaganiza hagati y’ensi n’eryato erijwiremu abantu. Ekyokurorraho, abantu abali ha lyato nibasobora kumara bwire ki kakuba baba baine kwekorra orwoya orw’okwikya, eby’okulya, amaizi, kandi batarukusobora kunaga kasasiro aheru? Abantu ha lyato eri nibasobora kufa omu kaire kake. Baitu ensi esobozesa obuhumbi n’obuhumbi bw’abantu n’ebisoro kwikara biri byomeezi. Ensi yaitu ekora orwoya orw’okwikya, eby’okulya, amaizi agaturukwetaaga, kandi ebintu binu biikaraho omu bwingi. N’obukiraaba ngu kasasiro tituginaga aheru y’ensi, ensi eikara n’ezooka kurungi kandi nikarwamu. Kinu nikisoboka kita? Yahwe akahanga ensi n’obusobozi obw’okuhindura ebintu ebitakyaine mugaso kwongera kufooka by’omugaso. Nitugenda kubazaaho omulingo amaizi hamu n’orwoya orutwikya biikara nibigarurwa buhyaka.

5. Orwoya rwa oxygen rukorwa ruta kandi kinu nikigumya ki?

5 Orwoya orukwetwa Oxygen nurwo rusobozesa abantu n’ebisoro kwikara biri byomeezi. Ebintu byona ebyomeezi biikya orwoya runu orurungi omu bwingi buli mwaka. Abantu n’ebisoro baturukya orwoya orubi orukwetwa carbon dioxide. Baitu tibasobora kwikya orwoya orurungi rukahwaho kandi ensi tesobora kwijura orwoya orubi orwa carbon dioxide oruruga omu bantu n’ebisoro. Habwaki? Habwokuba Yahwe akahanga ebimera ebyabuli mulingo ebikooto n’ebitaito ebiikya orwoya rwa carbon dioxide kandi ebiturukya orwoya orurungi orwa oxygen. Omulingo orwoya runu orwa oxygen rukorwamu nigugumya ebigambo ebihandiikirwe omu Engeso Ezabakwenda 17:24, 25 ebirukugamba ngu: “Ruhanga . . . abaha bona obwomezi, nokuikya orwoya.”

6. Kiki ekisobozesa ensi kwikara eine amaizi, kandi kinu nikyoleka ki? (Rora n’akasanduuko “ Yahwe Akatuha Ekisembo eky’Amaizi.”)

6 Ensi erumu amaizi habwokuba omwanya oguli hagati y’ensi n’izooba nugwo ogusemeriire. Kakuba ensi ekaba eri haihiho kake n’izooba, amaizi goona omu nsi gakucamukire gahwamu, kandi yakwomangaine esigara etarumu kintu kyona ekyomeezi. Kandi kakuba ensi ekaba eri haraho kake n’izooba, amaizi goona omu nsi gakufookere bbarafu, kandi ensi yoona y’akwijwiremu bbarafu n’ebirika. Habwokuba Yahwe akateekaho omwanya ogusemeriire hagati y’ensi n’izooba, kinu kisobozesa ensi kwikara erumu amaizi n’obwomeezi. Omusana gutagasa amaizi agali omunyanja enkooto na ha itaka kandi kinu kigaletera kucumuuka gakagenda ha iguru gakakora ebicu. Buli mwaka omusana guletera amaizi agarukukira ago agali omu nyanja zoona omu nsi kucumuuka gakafooka bicu. Amaizi ganu gaikara omu mwanya kumara ebiro nka ikumi nukwo hanyuma gagaruka nk’enjura rundi ebirika. Gongera gagera gagaruka omu nyanja hamu n’ebiikaro ebindi ebibamu amaizi nukwo gongera gacumuuka gakora ebicu. Entekaniza enu enungi ey’esobozesa ensi kwikara eine amaizi n’eyoleka ngu Yahwe aine amagezi n’amaani.—Yob. 36:27, 28; Mug. 1:7.

7. Nitusobora tuta kwoleka ngu nitusiima habw’ekisembo ekirukubazibwaho omu Zabuli 115:16?

7 Kiki ekisobora kutukonyera kwoleka okusiima habwa pulaneti yaitu enungi n’ebintu ebirungi ebirumu? (Soma Zabuli 115:16.) Omulingo gumu nugwo ogw’okwecumitirizaaho ebintu Yahwe y’ahangire. Kinu nikiija kutuletera kusiima Yahwe buli kiro habw’ebintu ebirungi eby’atuha. Kandi twoleka ngu nitusiima Yahwe habw’okutuha ensi kuraba omu kukora kyona ekirukusoboka kwikaza ekiikaro nambere tuli kiri kyecumi.

OBWONGO BWAITU NIBUHUNIRIZA

8. Habwaki obwongo bwaitu nibuhuniriza muno?

8 Omulingo obwongo bwaitu bwakozerwemu niguhuniriza muno. Obw’okaba okyali munda ya mama wawe, obwongo bwawe bukakura nibusigikirra ha ntekaniza Yahwe ei y’akozere kara kandi buli dakiika enkumi n’enkumi ez’obutafaali bw’obwongo bwakorwaga. Abarukuseruliiriza nibatebereza ngu obwongo bw’omuntu omukuru burumu obutafaali nk’obuhumbe 100, oburukwetwa neurons. Obutafaali bunu nubwo bukora obwongo kandi obwongo bunu nibulemeera pound 3.3 (rundi kilo 1.5). Tekerezaaho ebimu ha bintu ebirukuhuniriza obwongo busobora kukora.

9. Kiki ekirukukugumya ngu obusobozi bwaitu obw’okubaza kisembo kuruga hali Ruhanga?

9 Obusobozi bwaitu obw’okubaza kyamahano. Tekerezaaho ekibaho obutuba nitubaza. Buli kigambo kyona eky’obaza obwongo bwawe buletera enyama eziri omu rulimi, omu miro, eminwa, ensaya, hamu n’ekifuba ezirukuhika nka 100 kwehindura. Enyama zinu zoona zisemeriire kwehindura habwire obuhikire nukwo osobole kubaza ebigambo ebirukwetegerezebwa kurungi. Okuseruliiriza okwaturukiibwe omu 2019 okurukukwata ha busobozi bwaitu obw’okwega orulimi, kukoleka ngu n’enkerembe ezakazaarwa nizisobora kuhurra ebigambo ebimu. Okuseruliiriza kunu nikwikiranganiza n’entekereza ey’abakugu baingi ey’erukugamba ngu tuzaarwa twine obusobozi obw’okwega orulimi n’okurubaza. Hataroho kugurukyagurukya kwona obusobozi bwaitu obw’okubaza kisembo kuruga hali Ruhanga.—Kurug. 4:11.

10. Nitusobora tuta kwoleka ngu nitusiima habw’ekisembo Ruhanga eky’atuhaire eky’okubaza?

10 Omulingo ogumu ogutusobora kwoleka ngu nitusiima habw’ekisembo eky’okubaza nukwo kusoborra abarukwikiriza ngu ebintu bitahangwe nk’oku Ruhanga nuwe yabihangire. (Zab. 9:1; 1 Pet. 3:15) Abakurakuraniza enyegesa enu nibagonza twikirize ngu ensi n’ebintu byona ebiine obwomeezi ebirumu bikaija bwijaho. Kakuba tukozesa Baibuli n’ezimu ha nsonga ezitubalizeeho omu kicweka kinu, nitusobora kusagika Isiitwe ow’omu iguru kandi tusoborre abarukugonza kuhuliiriza habwaki nitukigumiza kimu ngu Yahwe nuwe Omuhangi ow’iguru n’ensi.—Zab. 102:25; Is. 40:25, 26.

11. Nsonga ki emu erukwoleka ngu obwongo bwaitu nibuhuniriza?

11 Obusobozi bwaitu obw’okwijuka nibuhuniriza. Omu busumi obwa kara, omuhandiiki omu akatebereza ngu obwongo bwaitu nibusobora kwijuka ebintu ebirukwingana n’ebiri omu bitabu obukaikuru 20. Baitu omu kasumi kanu, nikitekerezebwa ngu obusobozi bwaitu obw’okwijuka nibukira naaho. Kwijuka kituletera kuba n’obusobozi ki obundi obw’embaganiza?

12. Obusobozi bwaitu obw’okwega engeso enungi butwahukaniza buta n’ebisoro?

12 Omu bihangirwe byona ebiri omu nsi, abantu nubo bonka abaine obusobozi obw’okwega engeso kuraba omu kwijuka n’okutekerezaaho ebyabaireho kara. Kinu kitusobozesa kwega engeso enungi, kuhindura entekereza yaitu, n’omulingo turukutwazaamu obwomeezi bwaitu. (1 Kol. 6:9-11; Bak. 3:9, 10) Nitusobora kutendeka omuntu waitu ow’omunda kumanya ekirungi n’ekibi. (Baheb. 5:14) Nitusobora n’okwega kwoleka okugonza, embabazi, hamu n’okusalirirwa abandi. Kandi nitusobora n’okwegera ha kyokurorraho kya Yahwe eky’obwinganiza.

13. Kusigikirra ha Zabuli 77:11, 12, tusemeriire kukozesa tuta obusobozi bwaitu obw’okwijuka?

13 Omulingo gumu ogutusobora kwoleka ngu nitusiima habw’ekisembo eky’okwijuka nukwo kulengaho kwijuka emirundi yoona Yahwe y’atukonyire kandi y’atuhuumuza. Kinu nikiija kutukonyera kukigumya ngu naija n’okutukonyera omu kasumi ak’omu maiso. (Soma Zabuli 77:11, 12; 78:4, 7) Omulingo ogundi nugwo ogw’okwijuka ebintu ebirungi abantu abandi batukoliire kandi tukabasiima. Abarukuseruliiriza bakizoire ngu abantu abakira kusiima nubo bakira kutunga okusemererwa. Ekindi, kirungi naitwe tuhondere ekyokurorraho kya Yahwe eky’okucwamu kwebwa ebintu ebimu. Ekyokurorraho, Yahwe ahikiriire nahabweki tayebwa, baitu obutwegarukamu, acwamu kutuganyira n’okwebwa ensobi zaitu. (Zab. 25:7; 130:3, 4) Kandi nagonza naitwe tuganyire abandi obubatusaba ekiganyiro kandi twebwe n’ensobi ezibakozere zatusaliza.—Mat. 6:14; Luk. 17:3, 4.

Twoleka ngu nitusiima Yahwe habw’okutuha obwongo kuraba omu kubukozesa kumuhaisa ekitiinisa (Rora akacweka 14) *

14. Nitusobora tuta kwoleka ngu nitusiima habw’ekisembo ekirukuhuniriza eky’obwongo?

14 Nitusobora kwoleka ngu nitusiima Ruhanga habw’ekisembo ekirukuhuniriza eky’obwongo kuraba omu kubukozesa kumuhaisa ekitiinisa. Abamu bacwamu kukozesa obwongo bwabo habw’ebigendererwa byabo habwabo kandi kinu bakikora kuraba omu kwecweramu ekihikire n’ekitahikire. Baitu nk’oku Yahwe nuwe yatuhangire, ky’amagezi kukimanya ngu endengo ze ezirukukwata ha kihikire n’ekitahikire nizikira ezitweteeraho. (Bar. 12:1, 2) Obutucwamu kuhondera endengo za Yahwe, tutunga obusinge omu bwomeezi bwaitu. (Is. 48:17, 18) Kandi tutunga n’ekigendererwa ekihikire omu bwomeezi eky’okuhaisa ekitiinisa Omuhangi waitu kandi kinu kimusemeza muno.—Nfu. 27:11.

BAIBULI KISEMBO EKY’OMUHENDO

15. Yahwe kutuha Baibuli nikyoleka kita ngu n’atugonza?

15 Baibuli kisembo ekirukwoleka ngu Ruhanga n’atugonza. Isiitwe ow’omu iguru akaterekereza abasaija kugihandiika habwokuba n’atufaaho muno. Yahwe akozesa Baibuli, kugarukamu ebikaguzo ebitukira kwekaguza, ekyokurorraho: Tukaruga nkaha? Obwomeezi bwine kigendererwa ki? Kiki ekirukwija kubaho omu busumi obw’omu maiso? Yahwe nagonza abaana be boona kumanya eby’okugarukamu eby’ebikaguzo binu kandi egi niyo nsonga habwaki kumara ebyasa bingi aletiire abantu kuhindura Baibuli omu ndimi nyingi. Kasumi kanu, Baibuli yoona rundi ebicweka byayo bihindwirwe omu ndimi ezirukuhingura omu 3000! Kusigikirra ha byafaayo, Baibuli nikyo ekitabu ekikyakizireyo kuhindurwa omu ndimi nyingi n’okugabwa omu nsi yoona. Omu bicweka byona eby’ensi, abantu abarukukira obwingi baine omugisa ogw’okusoma Baibuli omu rulimi rwabo.—Rora akasanduuko “ Kuhindura Baibuli omu Ndimi za Afrika.”

16. Kusigikirra ha Matayo 28:19, 20, nitusobora tuta kwoleka ngu nitusiima Yahwe habw’okutuha Baibuli?

16 Nitusobora kwoleka ngu nitusiima Yahwe habw’okutuha Baibuli kuraba omu kugisoma buli kiro, kwecumitirizaaho eby’etwegesa, kandi n’okwekamba kuteeka omu nkora ebitwegere. Kandi twoleka okusiima kwaitu obutukora kyona ekirukusoboka kwegesa abantu baingi obutumwa obuli omu Baibuli.—Zab. 1:1-3; Mat. 24:14; soma Matayo 28:19, 20.

17. Bisembo ki ebitubalizeeho omu kicweka kinu, kandi nitwija kubazaaho ki omu kicweka ekirahonderaho?

17 Omu kicweka kinu, tubalizeeho ebisembo Yahwe eby’atuhaire nk’ensi eyeri ka yaitu enungi, omulingo ogurukuhuniriza obwongo bwaitu bwakozerwemu, hamu n’Ekigambo kya Ruhanga Baibuli. Baitu haroho n’ebisembo ebindi Yahwe eby’atuhaire ebitutarukurora. Ebisembo binu nitwija kubibazaaho omu kicweka ekirukuhonderaho.

EKIZINA 12 Yahwe Ruhanga, ow’Amaani

^ kac. 5 Ekicweka kinu nikiija kutukonyera kwongera kusiima Yahwe kandi n’okwetegereza kurungi ebisembo bisatu eby’atuhaire. Kandi nikiija n’okutukonyera kumanya nk’oku tusobora kutebeza abantu abarukugurukyagurukya ngu Ruhanga aroho.

^ kac. 64 KUSOBORRA EBISISANI: Munyaanya itwe nayega orulimi rundi nukwo asobole kwegesa abantu abafurukiire omu kicweka kyabo amananu kuruga omu Kigambo kya Ruhanga.