Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 22

Amagezi Agaratukonyera omu Bwomeezi Bwaitu

Amagezi Agaratukonyera omu Bwomeezi Bwaitu

“[Yahwe] aha amagezi.”​—NFU. 2:6.

EKIZINA 89 Hurra, Ote omu Nkora, Nukwo Otunge Emigisa

EBITURAYEGA *

1. Habwaki itwena nitwetaaga amagezi kuruga hali Ruhanga? (Enfumo 4:7)

 OBWOKABA oine kukora encwamu ey’amaani, hataroho kugurukyagurukya okasaba Yahwe kukuha amagezi habwokuba okaba okimanyire ngu nogetaaga. (Yak. 1:5) Omukama Sulemani akahandiika ati: “Amagezi nigo garukukira byona.” (Soma Enfumo 4:7.) Baitu, Sulemani akaba atarukubazaaho amagezi ag’abantu. Akaba nabazaaho amagezi agarukuruga hali Yahwe Ruhanga. (Nfu. 2:6) Baitu amagezi kuruga hali Ruhanga nigasobora kutukonyera kugumira ebizibu ebya buli mulingo ebitutunga kasumi kanu? Ego nigasobora, nk’okuturarora omu kicweka kinu.

2. Mulingo ki ogumu ogutusobora kufooka bagezi mali?

2 Omulingo ogumu ogutusobora kufooka bagezi mali nugwo ogw’okwesomesa kandi n’okuteeka omu nkora enyegesa ez’abasaija babiri abakaba baine amagezi maingi. Ow’okubanza, nitwija kubazaaho Sulemani. Baibuli egamba ngu “Ruhanga [akaha] Sulemani amagezi nokwetegereza muno muno.” (1 Bakam. 4:29) Owakabiri nitugenda kubazaaho Yesu, owakaba nakirrayo kimu amagezi omu bantu abakomeera omu nsi. (Mat. 12:42) Obunabbi oburukukwata hali Yesu bukaranga ngu: “Nomwoyo gwa [Yahwe] guliikara haluwe, omwoyo gwamagezi nokwetegereza.”​—Is. 11:2.

3. Nitugenda kubazaaho ki omu kicweka kinu?

3 Sulemani na Yesu bakakozesa amagezi agaabatungire kuruga hali Ruhanga kuha obuhabuzi oburukukwata ha nsonga ezirukutukwataho itwena. Omu kicweka kinu nitwija kubazaaho ensonga isatu: Entekereza ey’ehikire ha sente, emirimo, n’omulingo tusemeriire kweroramu.

ENTEKEREZA EY’EHIKIRE HA SENTE

4. Enyikara ya Sulemani ekaba neyahukana eta n’eya Yesu?

4 Sulemani akaba ali muguuda muno, kandi akaba naikara omu nju ey’esemiire muno. (1 Bakam. 10:7, 14, 15) Baitu uwe Yesu, akaba ataine bintu bingi kandi akaba ataine enju eye habwe. (Mat. 8:20) Abasaija banu babiri bakaba baine entekereza ey’ehikire ha itungo habwokuba Yahwe Ruhanga nuwe akaba ndugirro y’amagezi gaabo.

5. Ntekereza ki ey’ehikire Sulemani ey’akaba aine ha sente?

5 Sulemani akagamba ngu sente bulinzi. (Mug. 7:12) Sente, zitusobozesa kutunga ebyetaago byaitu, n’ebintu ebimu ebiturukugonza. Baitu, n’obukiraaba ngu Sulemani akaba ali muguuda muno, akakyetegereza nk’oku haroho ebintu ebikuru muno kukira sente. Ekyokurorraho, akahandiika ati: “Ibara erirungi lyokwegomboza okukira itungo eringi.” (Nfu. 22:1) Sulemani akongera yakyetegereza ngu abantu abagonza sente, tibakira kumarwa ebintu ebi baine. (Mug. 5:10, 12) Kandi akatutererra kwerinda kuteeka obwesige bwaitu omu sente, habwokuba n’obuzakuba nyingi kwingana nkaha nizisobora kuhwaho bwangu.​—Nfu. 23:4, 5.

Omulingo turoramu itungo, gutulemesa kwebembeza ebintu eby’omwoyo omu bwomeezi bwaitu? (Rora akacweka 6-7) *

6. Ntekereza ki ey’ehikire Yesu ey’akaba aine ha itungo? (Matayo 6:31-33)

6 Yesu akaba aine entekereza ey’ehikire ha itungo. Yayegondezaaga omu kulya n’okunywa. (Luk. 19:2, 6, 7) Ha mukoro ogumu, akakora amarwa amarungi muno, nikyo kyabaire kyamahano kye eky’okubanza. (Yoh. 2:10, 11) Kandi ha kiro ekiyaferireemu, akaba ajwaire orugoye orwa sente nyingi muno. (Yoh. 19:23, 24) Baitu Yesu ataikirize itungo kufooka kintu ekirukukira obukuru omu bwomeezi bwe. Akagambira abahondezi be ati: “Busaho muntu asobora okukorra bakama babiri . . . Timurukusobora kukorra Ruhanga [n’Itungo].” (Mat. 6:24) Yesu akegesa ngu kakuba tubanza kuserra Obukama, Yahwe naija kukigumya ngu twatunga ebiturukwetaaga.​—Soma Matayo 6:31-33.

7. Ow’oruganda omu akagasirwa ata habwokuba n’entekereza ey’ehikire ha sente?

7 Ab’oruganda na banyaanya itwe baingi bagasiirwe habw’okuteeka omu nkora obuhabuzi obw’amagezi kuruga hali Yahwe oburukukwata ha sente. Tekerezaaho ekyokurorraho eky’ow’oruganda Daniel ow’atali omu buswere. Nagamba ati: “Obunkaba nkyali muto, nk’acwamu kufoora ebintu eby’omwoyo kuba ebirukukirayo obukuru omu bwomeezi bwange.” Habw’okwikaza obwomeezi bwe bwanguhire, Daniel asoboire kukozesa obwire bwe n’obukugu kukora ebintu bingi ebirukwahukana omu kuheereza Yahwe. Nayongeraho ati: “Amananu gali tinkeyijukyaga encwamu ei nakozere. Nakusoboire kwekorra sente nyingi muno kakuba nizo nayebembiize nk’ekintu ekirukukira obukuru omu bwomeezi bwange. Baitu tinakusoboire kutunga abanywani abarungi nkaba nyine omu kasumi kanu. Kakuba nayebembiize sente, tinakusoboire kutunga okusemererwa nk’oku nyine hati habw’okwebembeza Yahwe omu bwomeezi bwange. Busaho omuhendo gwa sente ogusobora kwingana n’emigisa Yahwe ey’ampaire.” Hataroho kugurukyagurukya tugasirwa muno obutwebembeza ebintu eby’omwoyo hatali sente.

ENTEKEREZA EY’EHIKIRE HA MIRIMO

8. Nitumanya tuta ngu Sulemani akaba aine entekereza ey’ehikire ha mirimo? (Omugambizi 5:18, 19)

8 Sulemani akeeta okusemererwa okututunga kuruga omu kukora n’amaani ‘ekisembo kya Ruhanga.’ (Soma Omugambizi 5:18, 19.) Akahandiika ati: “Omulimo gwona gurumu omugaso.” (Nfu. 14:23) Sulemani akaba amanyiire kimu ekyarukubazaaho. Yakoraga n’amaani. Akombeka amaju, akabyara emisiri y’emizabibu, kandi akaba aine engonjo hamu n’ebiijongo. Kandi akombeka n’embuga. (1 Bakam. 9:19; Mug. 2:4-6) Egi ekaba eri mirimo y’amaani, kandi busaho kugurukyagurukya ekamuleetera okusemererwa. Baitu Sulemani akaba akimanyire ngu kusobora kutunga okusemererwa kwonyini akaba aine kukora ekirukukiraho. Akejumbira n’omu bintu eby’omwoyo. Ekyokurorraho, akarolerra omulimo ogw’okwombeka yekaru ey’ekaba esemiire muno ey’okuramizaamu Yahwe, omulimo ogw’atwaire emyaka musanju. (1 Bakam. 6:38; 9:1) Hanyuma ya Sulemani kukora ebintu bingi ebirukwahukana, akakyetegereza nk’oku ekintu ekirukukirayo obukuru omuntu ekyasobora kukora, nukwo kuheereza Yahwe. Akahandiika ati: “Enu niyo empero eyebigambo binu; byona bihuliirwe: tina Ruhanga, okwatege ebiragiro bye.”​—Mug. 12:13.

9. Kiki Yesu ekiyakozere kurora omulimo gwe ogw’okubaija tigwafooka mukuru muno hali uwe?

9 Yesu yakoraga n’amaani. Obwakaba akyali muto yakoraga nk’omubaizi. (Mar. 6:3) Hataroho kugurukyagurukya bazaire be bakasiima muno habwokuba yabakonyeraga omu kutunga ebyetaago habw’eka yabo enkooto. Nk’oku Yesu akaba ahikiriire, ebintu ebiyabaijaga biine kuba bikaba biine akatale k’amaani! Kandi nikizooka Yesu yayegondezaaga omu mulimo gwe. Baitu n’obukiraaba ngu Yesu yayekambaga omu mulimo gwe ogu, yakigumyaga ngu aine obwire obw’ebintu eby’omwoyo. (Yoh. 7:15) Hanyuma, obwakaba ali mutebezi ow’akasumi koona, akatererra abarukumuhuliiriza ati: ‘Mutakolerra ebyokulya ebihwaho, baitu mukolerre ebyokulya ebiikaraho okuhika ha bwomeezi obutahwaho.’ (Yoh. 6:27) Kandi omu Kwegesa kwe okwa ha Rusozi, Yesu akagamba ati: “Mweyahurrege ebintu omu iguru.”​—Mat. 6:20.

Nitusobora tuta kwikaza emirimo yaitu hamu n’ebintu eby’omwoyo omu kiikaro ekisemeriire? (Rora akacweka 10-11) *

10. Kizibu ki ekiturukusobora kutunga obuturukuba tuli bakozi barungi?

10 Amagezi kuruga hali Ruhanga gatukonyera kuba n’entekereza ey’ehikire ha mirimo yaitu. Nk’Abakristaayo twegesebwa kukora n’amaani, n’okukora emirimo kurungi. (Bef. 4:28) Bakama b’emirimo bakira kukyetegereza nk’oku tuli besigwa, kandi nk’oku twekamba. Kandi nibasobora kutugambira omulingo basiima enkora yaitu. Kinu nikisobora kutuletera kukora kuhinguza obwire, habwokuba nitugonza bakama baitu batekerezeeho kurungi Abakaiso ba Yahwe. Baitu omu kaire kake nitusobora kukyetegereza ngu tutandikire kunagiiriza obujunanizibwa obw’eka hamu n’ebintu eby’omwoyo. Nahabweki nituba nitwetaaga kukora empindahinduka nukwo tusobole kutunga obwire obw’okukora ebintu ebirukukira obukuru.

11. Ow’oruganda omu akeega ki ha kuba n’entekereza ey’ehikire ha mirimo?

11 Ow’oruganda omuto William akerorra wenka omugaso ogw’okuba n’entekereza ey’ehikire ha mirimo. Nabazaaho omugurusi w’ekitebe ou yakorraga ati: “[Ow’oruganda onu] kyokurorraho kirungi eky’omuntu ow’aine entekereza ey’ehikire ha mirimo. Akora n’amaani kandi aine enkoragana enungi n’abakasitoma be habwokuba akora emirimo ye kurungi. Baitu obwire bw’okwinuka obubuhika, aleka kukora kandi akozesa obwire bwe n’amaani kurolerra eka ye n’okuheereza Yahwe. Kandi nuwe omu h’abantu abarukukirayo kuba n’okusemererwa omu bantu abaamanyire!” *

WEROLE OMU MULINGO OGUHIKIRE

12. Ha kubanza Sulemani akooleka ata ngu nayerora omu mulingo oguhikire, baitu kiki kyabaireho hanyuma?

12 Sulemani obwakaba akyali muheereza wa Yahwe omwesigwa, yayeroraga omu mulingo oguhikire. Obwakaba akyali musigazi, habw’obuculeezi akamanyirra obuceke bwe kandi yasaba Yahwe obuhabuzi. (1 Bakam. 3:7-9) Obwakaba nubwo aky’afookere mukama, Sulemani akaba amanyire n’akabi akaruga omu kuba n’emyehembo. Akahandiika ati: “Emyehembo ebanza okuhwerekerra, nomutima ogwemyekuniko gubanza okugwa.” (Nfu. 16:18) Eky’obusaasi, Sulemani akahika yaleka kuteeka omu nkora obuhabuzi bwe bunu. Hanyuma y’akasumi ali mukama, Sulemani akafooka w’emyehembo kandi yatandika kujeemera ebiragiro bya Ruhanga. Ekyokurorraho, kimu ha biragiro kyagambaga ngu omukama Omuheburaniya “atalyekanyisiza wenka bakazi, omutimagwe gutahaba.” (Bir. 17:17) Sulemani akacwa ekiragiro eki kandi yayetungira abakazi 700 hamu n’abazaana bikumi bisatu nabo abakaba bali bakazi be, kandi baingi hali bo bakaba bali bakafiiri! (1 Bakam. 11:1-3) Obundi Sulemani akatekereza ngu “kinu tikyakumuletiire akabi.” Baitu hanyuma, Sulemani akatunga ebizibu ebyarugire omu kujeemera Yahwe.​—1 Bakam. 11:9-13.

13. Kiki ekitusobora kwega kakuba twecumitirizaaho obwebundaazi bwa Yesu?

13 Yesu akaikara nayetekerezaaho omu mulingo oguhikire kandi ali mwebundaazi. Yesu obwakaba atakaizire omu nsi akakora ebintu bingi eby’amaani omu kuheereza Yahwe. Kurabira omu Yesu, “ebintu byona numwo byahangiirwe, omu iguru na hansi.” (Bak. 1:16) Nikizooka ha kubatizibwa kwe Yesu akaijuka ebintu ebiyakozere obwakaba akyali na Ise. (Mat. 3:16; Yoh. 17:5) Baitu Yesu atafooke w’emyehembo obuyaijukire ebintu ebi. Ekindi, atenyumize ngu nakira abantu abandi. Akagambira abegesebwa be ngu ataije omu nsi “okuherezebwa, baitu okuhereza, nokuhayo obwomezibwe okucungura baingi.” (Mat. 20:28) Kandi akongera yagamba ngu tasobora kukora ekintu kyona habwe wenka. (Yoh. 5:19) Mali Yesu akaba ali mwebundaazi muno! Yesu akatuteraho ekyokurorraho ekirungi ekitusemeriire kuhondera.

14. Ebigambo bya Yesu nibisobora kutukonyera bita kwerora omu mulingo oguhikire?

14 Yesu akegesa abahondezi be kwetekerezaaho omu mulingo oguhikire. Kiro kimu, akagumya abahondezi be ati: “Nisoke erya ha mutwe gwawe libazirwe lyona.” (Mat. 10:30) Ebigambo ebi nibituhuumuza muno, kukira muno obutuba nitutekereza ngu tituli b’omugaso. Kinu nikimanyisa ngu Isiitwe ow’omu iguru natugonza kandi tuli b’omugaso omu maiso ge. Yahwe obwaraaba atwikirize kumuramya kandi n’arora ngu tusemeriire kutunga obwomeezi obutahwaho omu nsi empyaka, titusemeriire kutekereza ngu tahikire.

Migisa ki eitusobora kufeerwa kakuba tulemwa kwerora omu mulingo oguhikire? (Rora akacweka 15) *

15. (a) Watchtower emu ekatuha amagezi ag’okuba na ntekereza ki? (b) Nk’oku kyolekerwe omu kisisani ekiri ha rupapura orwa 24, migisa ki eiturukwija kufeerwa kakuba twetekerezaaho ekihinguraine?

15 Nk’emyaka 15 enyuma, Watchtower ekagamba ngu tusemeriire kuba n’entekereza enu, ekagamba eti: “Titusemeriire kwetekerezaaho muno ekihinguraine, tukamalirra tufookere b’emyehembo; kandi titusemeriire kutekereza ngu titwine mugaso tukamalirra twenuubire. Oihireho, tusemeriire kwerora omu mulingo oguhikire, ekirukumanyisa kukyetegereza nk’oku haroho ebintu ebimu ebitukora kurungi kandi nk’oku twine n’obuceke. Munyaanya itwe omu akagamba ati: ‘Tindi muntu mubi; baitu kandi tindi murungi muno kukira abandi. Haroho ebintu ebinkora kurungi, kandi nyine n’obuceke nk’abantu abandi boona.’” * Orozere omugaso ogw’okwetekerezaaho omu mulingo oguhikire?

16. Habwaki Yahwe atuha obuhabuzi?

16 Kurabira omu kitabu kye, Yahwe atuha obuhabuzi obw’amagezi. Natugonza kandi nagonza tutunge okusemererwa. (Is. 48:17, 18) Encwamu ey’erukukira oburungi eitusobora kukora kandi ey’eratuletera okusemererwa mali, niyo ey’okwikara nitwebembeza Yahwe ebyarukugonza omu bwomeezi bwaitu. Obuturakora eki nitwija kwetantara ebizibu bingi ebihikaho abantu abateeka muno omutima gwabo ha kutunga sente nyingi, emirimo yabo, rundi n’okwetekerezaaho ekihinguraine. Itwena leka tucweremu kimu kuba b’amagezi kandi tusemeze omutima gwa Yahwe!​—Nfu. 23:15.

EKIZINA 94 Nitusiima habw’Ekigambo kya Ruhanga

^ Sulemani hamu na Yesu bakaba baine amagezi maingi muno. Yahwe Ruhanga nuwe akaba ndugirro y’amagezi ago. Omu kicweka kinu, nitugenda kubazaaho ekitusobora kwega kuruga omu buhabuzi obwaterekereziibwe omwoyo ogurukwera, Sulemani na Yesu obubahaire ha mulingo tusemeriire kuroramu sente, emirimo, kandi nk’oku tusemeriire kwerora. Kandi nitwija n’okurora omulingo Abakristaayo bagenzi baitu abamu, bagasiirwe omu kuteeka omu nkora obuhabuzi kuruga omu Baibuli oburukukwata ha nsonga zinu.

^ Rora ekicweka “Omulingo Osobora Kwegondeza omu Kukora n’Amaani” omu Watchtower eya Febwali 1, 2015.

^ Rora ekicweka Baibuli n’Esobora Kukukonyera Kutunga Okusemererwa omu Watchtower eya Agusto 1, 2005.

^ KUSOBORRA EBISISANI: John na Tom b’oruganda abato abali omu kitebe kimu. John amara obwire bwingi narolerra motoka ye. Tom akozesa motoka ye kukonyera abandi kugenda omu buheereza hamu n’omu nsorrokano.

^ KUSOBORRA EBISISANI: John nakora kuhinguza obwire. Tarukugonza kubihiza mukama we. Nahabweki mukama we obw’amusaba kukora kuhinguza obwire, aikiriza. Rwebagyo oru rwonyini, Tom ow’ali omuheereza omu kitebe asendekereza omugurusi, kubungira munyaanya itwe kumugarramu amaani. Omu bwire obwakara, Tom akasoborra mukama we ngu akozesa obwire obumu obwa rwebagyo omu wiiki kuheereza Yahwe, kandi ngu tasobora kukora omu bwire obu.

^ KUSOBORRA EBISISANI: John nayetekerezaaho ekihinguraine. Tom ayebembeza ebintu eby’omwoyo omu bwomeezi bwe, kandi atunga abanywani abahyaka obw’akonyera omu kudabiriza Ekyombeko eky’Ensorrokano Enkooto.