Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

Nolengaho Kuba n’Entekereza nk’Eya Yahwe?

Nolengaho Kuba n’Entekereza nk’Eya Yahwe?

“Muhindurwe mutunge entekereza empyaka.”​—ABARUMI 12:2, NW.

EBIZINA: 56, 123

1, 2. Obuturayeyongera kukurakurana omu by’omwoyo, kiki ekiturukwija kumanya? Ha ekyokurorraho.

TERAMU akasisani omuntu ahaire omwana muto ekisembo. Abazaire b’omwana bamugamba ngu, “Musiime.” Omwana asiima habwokuba nikyo bamugambiire akole. Baitu omwana obwagenda nakura, arora ensonga habwaki abazaire be bamwegesaga kusiima omuntu ondi ow’arukuba amukoliire ekintu ekirungi. Ekirugamu, atandika kusiima kuruga ha mutima gwe habwokuba ayegere omugaso gw’okusiima.

2 Ekintu nk’eki nikyo kyatuhikireho. Obutwatandikire kwega amananu, tukarora ngu kikuru kworobera ebiragiro bya Yahwe. Baitu obutwikara nitukurakurana omu by’omwoyo, tweyongera kumanya entekereza ye, ebi nibyo eby’agonza, eby’atagonza, n’omulingo aroramu ebintu. Obutuleka entekereza ya Yahwe kwebembera encwamu n’ebikorwa byaitu, tuba nitulengaho kuba n’entekereza nk’eye.

3. Habwaki kitanguhire kutekereza nka Yahwe?

3 N’obukiraaba ngu kwega kutekereza nka Yahwe kintu ekirukusemeza, obwire obumu nikisobora kutatwanguhira habwokuba tituhikiriire. Ekyokurorraho, nitumanya entekereza ya Yahwe obukirukuhika ha kuba n’engeso enungi, kugonza itungo, omulimo gw’okutebeza, kukozesa kubi esagama, hamu n’ebintu ebindi. Baitu nikisobora kutugumira kwetegereza habwaki abirora omulingo abiroramu. Hati nitusobora tuta kwega kutekereza nka Yahwe? Kandi kinu nikiija kutukonyera kita kukora ebintu ebihikire omu kasumi kanu n’omu busumi oburukwija?

OMULINGO TUSOBORA KUTUNGA ENTEKEREZA NK’EYA YAHWE

4. Nikimanyisa ki kuhindura entekereza yaitu?

4 Soma Abarumi 12:2. Omu rukarra runu, okwenda Paulo akasoborra ebintu ebitusemeriire kukora nukwo tusobole kutekereza nk’oku Yahwe atekereza. Akagamba ngu titusemeriire ‘kusisanizibwa obusinge bunu.’ Nk’oku twayegere omu kicweka ekihoire, kinu nikimanyisa ngu tusemeriire kwanga entekereza y’ensi. Baitu akongera yagamba ngu tusemeriire kuhindura entekereza yaitu. Kinu nikimanyisa ngu tusemeriire kwesomesa Ekigambo kya Ruhanga, tukyetegereze, tukyecumitirizeeho, kandi tukole kyona ekirukusoboka kuba n’entekereza nk’eya Ruhanga.

5. Soborra omulingo okusoma kurukwahukana hali okwesomesa.

5 Kwesomesa tikirukugarukira ha kusomamu bwangu bwangu rundi kusazaaho eby’okugarukamu eby’ebikaguzo ebikaguziibwe. Obutuba nitwesomesa, tulengaho kwetegereza Yahwe nuwe oha, bintu ki eby’akora, kandi aine entekereza ya mulingo ki. Tulengaho kwetegereza habwaki Yahwe atugambira kukora ebintu ebimu kandi natutanga kukora ebindi. Kandi tutekerezaho bintu ki ebitusemeriire kuhinduramu omu bwomeezi n’omu ntekereza yaitu. Mananu ngu nikisobora kutasoboka kwecumitiriza ha bintu binu byona buli murundi tukuba nitwesomesa. Baitu kirungi kwecumitirizaaho ebitusomere, hakire obukiraaba kisobokere tukozese ekicweka ky’obwire obutumara nitwesomesa omu kwecumitiriza.​—Zabuli 119:97; 1 Timoseo 4:15.

6. Kiki ekibaho obutwecumitiriza ha Kigambo kya Ruhanga?

6 Haroho ekintu ekirukuhuniriza ekibaho obutwikara nitwecumitiriza ha Kigambo kya Ruhanga. ‘Twerorra itwenka,’ rundi tunanuka ngu entekereza ya Yahwe ehikiriire. Tutandika kwetegereza omulingo arora ebintu, kandi naitwe nubwo tutandiika kurora ebintu nka uwe. Nahabweki tuhindura entekereza yaitu kandi tutandika kutekereza omu mulingo omuhyaka. Mporampora tutandika kuba n’entekereza nk’eya Yahwe.

EBITEKEREZO BYAITU BIINE AKAKWATE N’EBIKORWA BYAITU

7, 8. (a) Yahwe arora ata itungo? (Rora ebisisani ebiri ha rupapura 27.) (b) Kakuba turora itungo nk’oku Yahwe alirora, kiki ekirukwija kuba kikuru hali itwe?

7 Ebikorwa byaitu bigira akakwate n’ebitekerezo byaitu. (Marako 7:21-23; Yakobo 2:17) Katurole ebyokurorraho ebirukugumya ensonga enu. Ekyokuroraho ky’okubanza kiine akakwate n’okuzaarwa kwa Yesu, kandi nikyolekera kimu omulingo Yahwe aroramu itungo. Ruhanga akakomamu Yusufu na Malyamu kukuza Omwana we n’okubukiraaba ngu baali bataine sente nyingi. (Ebyabalevi 12:8; Luka 2:24) Yesu obuyazairwe, Malyamu akamubyamya “omu nju y’ente, [habwokuba] batabone mwanya omu nju yabagonyi.” (Luka 2:7) Kikaba kitagumire hali Yahwe kurora ngu Omwana we yazalirwa omu kiikaro ekirungi ekirukukira eki. Baitu akagonza Yesu azalirwe omu ka ey’ekaba neyembebeza okuramya Ruhanga kukira ebintu ebindi. Eki nikyo kyali kintu ekikuru hali Yahwe.

8 Ebirukukwata ha kuzarwa kwa Yesu nibitwegesa omulingo Yahwe aroramu itungo. Abazaire abamu nibagonza abaana babo kuba n’ebintu ebirukukirayo oburungi, n’obukirukuba nikiretera enkoragana y’abaana babo na Yahwe kuceka. Baitu nikyeyoleka kurungi ngu, hali Yahwe, enkoragana yaitu nauwe nikyo kintu ekirukukirayo obukuru. Oine endora nk’eya Yahwe ha itungo? Ebikorwa byawe nibyoleka ki?​—Soma Abaheburaniya 13:5.

9, 10. Nitusobora tuta kwoleka ngu okutabaijura abandi nitukurora nk’oku Yahwe akurora?

9 Ekyokurorraho ekindi nikyo omulingo Yahwe arora omuntu anyakutabaijura abandi, akabaletera kusiisa rundi kuleka kuheereza Yahwe. Yesu akagamba ati: “N’omuntu wena alisitaza omu hali abo abato abarukunyikiriza, hakire ogu okubohwa orubengo orukoto omu bikya bye, anagwe omu nyanja.” (Marako 9:42) Ebigambo binu by’amaani muno! Kandi nitukimanya ngu Yesu aine entekereza nk’eya Ise. Nahabweki nitusobora kukigumya ngu, Yahwe nauwe abihirwa muno omuntu wena obwatabaijura omu ha bahondezi ba Yesu.​—Yohana 14:9.

10 Kutabaijura abandi tukirora omu mulingo gumu nka Yahwe na Yesu barukukiroramu? Ebikorwa byaitu nibyoleka ki? Ekyokurorraho, nihasobora kuba haroho omulingo tugonza kujwaramu n’okwekoraho. Baitu nitwija kukora ki kakuba enjwara yaitu etabaijura abamu omu kitebe rundi eretera abandi kutunga ebitekerezo eby’obusihani? Okugonza okutwiniire ab’oruganda kuratwekambisa kuleka ebitubaire nitugonza?​—1 Timoseo 2:9, 10.

11, 12. Kwega kunoba ebintu Yahwe anoba n’okukurakuraniza okwetanga nibiija kutulinda bita?

11 Ekyokurorraho kyakasatu: Yahwe anoba okutahikirra. (Isaya 61:8) Ky’amananu ngu, amanyire nk’oku obwire obumu kitugumira kukora ebihikire habwokuba tituhikiriire. Baitu nabwo nagonza tunobe obubi nk’oku nauwe abunoba. (Soma Zabuli 97:10.) Kakuba twecumitiriza ha nsonga habwaki Yahwe anoba ebintu ebibi, nikiija kutkonyera kukereza nka uwe kandi kinu nikiija kutuha obumanzi bw’okwanga kukora ebintu ebibi.

Ebintu ebimu bibi Baibuli n’obwerukuba etabibalizeho

12 Obuturayega kunoba ebibi, nikiija kutukonyera kukirora ngu ebintu ebimu tibihikire n’obukiraaba ngu Baibuli nesobora kuba etarukubibazaaho. Ekyokurorraho, omulingo ogw’okuzina nambere omuntu azinira ha bibero by’omuntu ondi gukanyire muno biro binu. Abantu abandi bagamba ngu tikiri kibi habwokuba ngu noba otateraine n’omuntu ogu. * (Rora obugambo obuli hansi.) Baitu mali Yahwe nauwe nukwo arora omulingo gunu ogw’okuzina? Ijuka ngu Yahwe anobera kimu obubi obwa buli mulingo. Nahabweki leka twetantale ekintu kyona Yahwe eky’anoba obu nitukurakuraniza okwetanga kandi nitunoba Yahwe eby’anoba.​—Abarumi 12:9.

TEKEREZAAHO KARA EKY’ORUKWIJA KUKORA

13. Habwaki tusemeriire kutekerezaho omulingo Yahwe aroramu ebintu nukwo kitukonyere kukora encwamu ez’amagezi omu busumi obw’omu maiso?

13 Obuturukuba nitwesomesa, tusemeriire kutekerezaho omulingo Yahwe Ruhanga aroramu ebintu habwokuba kinu nikiija kutukonyera kukora encwamu ez’amagezi’. Kandi ekintu kinu nikisobora kutukonyera kakuba twesanga Nukwo obutuliba twesangire omu nyikara nambere kirukutwetagisa kucwamu bwangu eky’okukora, hakire nitwija kuba twineho ekisisani ha kitusemeriire kukora. (Enfumo 22:3) Leka turole ebyokurorraho ebimu kuruga omu Baibuli.

14. Kiki ekiturukwegera ha mulingo Yusufu yagarukiremu mukazi wa Potifa?

14 Mukazi wa Potifa obuyalengereho kusonasona Yusufu, ahonaho Yusufu akangiraho. Hataroho kugurukyagurukya, Yusufu aine kuba yali ayecumitirizeeho omulingo Yahwe aroramu obuswere. (Soma Okubanza 39:8, 9.) Yusufu akagambira mukazi wa Potifa ati: “Ninsobora nta okukora ekibi kinu ekingi muno nokusisira Ruhanga?” Kinu nikyoleka ngu akaba aine entekereza nk’eya Yahwe. Kandi itwe? Orakora ki kakuba omukozi mutaahi wawe atandika kukwoleka ngu nakugonza? Rundi kakuba omuntu akusindikira obutumwa oburukubaza ha busihani rundi ebisisani eby’orwanju? * (Rora obugambo obuli hansi.) Nikiija kutwanguhira kusigara tuli besigwa hali Yahwe kakuba: tuba tumanyire entekereza ye ha nsonga zinu, tugiikiriize, kandi tucwiremu eky’okukora.

15. Nitusobora tuta kwikara tuli besigwa hali Yahwe nk’oku Abaheburaniya basatu bakozere?

15 Tekerezaaho ekyokurorraho eky’Abaheburaniya basatu abarukumanywa nka Seduraki, Mesaki, na Abedenego. Omukama Nebukadeneza obuyabaragiire kuramya ekisisani ky’ezaabu ekyakaba akozere, bakanga kukiramya. Eky’okugarukamu kyabo hali omukama kikooleka ngu baali batekeriizeho ira ekikaba nikisobora kubaho kakuba basigaire bali besigwa hali Yahwe. (Okuruga 20:4, 5; Danieri 3:4-6, 12, 16-18) Kandi itwe omu kasumi kanu? Kiki ekyosobora kukora kakuba mukama wawe ha mulimo akusaba kuhayo sente z’okusagika ekijaguzo ekiine akakwate n’okuramya okw’ebisuba? Omu kiikaro ky’okubanza kulinda ekintu nka kinu kukuhikaho, kyakubaire kirungi kwecumitirizaaho hati omulingo Yahwe aroramu ebintu ebya mulingo gunu. Nukwo obutulyesanga omu nyikara nk’egi, nikiija kutukonyera kukora rundi kubaza ekintu ekihikire, nk’oku Abaheburaniya abasatu bakozere.

Okozere okuseruliiriza, oijwize ebipapura by’obujanjabi, kandi obalizeho na dakitaali? (Rora akacweka 16)

16. Kwetegereza entekereza ya Yahwe kitukonyera kita kwetekaniza kakuba kyetagisa kutunga obujanjabi obwa bwangu bwangu?

16 Kwecumitiriza ha ntekereza ya Yahwe nakyo nikisobora kutukonyera kwikara tuli besigwa haluwe kakuba kitwetagisa kutunga obujanjabi obwa bwangu bwangu. Ky’amananu ngu, tumaliriire kutaikiriza kutebwamu esagama rundi obumu ha bucweka bwayo bbuna obukuru. (Engeso Ezabakwenda 15:28, 29) Baitu haroho emiringo y’okujanjabwamu enyakwine akakwate n’esagama ey’erukwetagisa buli Mukristaayo kukora encwamu ye nasigikirra ha misingi ya Baibuli. Nidi obutusemeriie kucwamu eky’okukora? Tusemeriire kukitekerezaho tuhikire omu irwarro, rundi tuli omu busaasi bwingi kandi tuliyo nitusindikirizibwa kukora encwamu eya bwangu bwangu? Nangwa. Bunu nubwo obwire bw’okuseruliza, kwijuza ekihandiiko eky’obujanjabi ekirukusoborra obujanjabi obuturukwenda, kandi tukasoborra badakitaali baitu bukyali kara. * (Rora obugambo obuli hansi.)

17-19. Habwaki kikuru kumanya entekereza ya Yahwe hati? Ha ekyokurorraho.

17 Eky’okumalirra, tekerezaaho omulingo Yesu yayanguhire kugarukamu Petero obuyamugambiire ngu: “Eki tikirikuizira na kake.” Yesu akaba amazire kwecumitirizaaho muno Yahwe eky’akaba nagonza akole hamu n’obunabbi obukaba nibukwata ha bwomeezi bwe omu nsi n’okufa kwe. Kinu kikamukonyera kwikara ali mwesigwa hali Yahwe n’okuhayo obwomeezi bwe nk’ekihongwa habwaitu.​—Soma Matayo 16:21-23.

18 Omu kasumi kanu, Ruhanga nagonza tube banywani be kandi tukole kyona ekirukusoboka kutebeza amakuru amarungi. (Matayo 6:33; 28:19, 20; Yakobo 4:8) Baitu abantu abandi abarukuzooka nk’abaine ebigendererwa ebirungi nibasobora kutumaramu amaani nk’oku Petero akaba nagonza kumaramu Yesu amaani. Ekyokurorraho, mukama wawe ha mulimo nasobora kukwongeza omusaara baitu kandi noba omanyire ngu eki nikiija kukwetagisa kukora obwire bwingi n’okutaba n’obwire oburukumara kugenda omu nsorrokano n’omu buheereza hamu n’ekitebe. Rundi nosobora kuba oli mwegi, abasomesa nibakuha omugisa kuruga omu ka kugenda hara kwongera ha misomo yaawe. Kakuba eki kibaho, kirakwetagisa kusaba, okaseruliza, kandi okabaza n’abazaire bawe rundi abagurusi b’ekitebe otakacwiremu eky’okukora? Kirungi kwega omulingo Yahwe aroramu ensonga zinu hati kandi okaba n’entekereza nk’eye. Nukwo kakuba ohebwa ebintu binu, tibirukwija kuba byoho hali iwe nakake. Noija kumanya ekintu kyonyini eky’okukora habwokuba noija kuba omazire kucwamu kwikara otaire omutima gwawe ha kuheereza Yahwe.

19 Nosobora kutekerezaaho enyikara ezindi ezisobora kulenga okwikiriza kwawe hali Yahwe. Ky’amananu ngu, titusobora kwetekaniriza buli nyikara ey’esobora kutuhikaho. Baitu kakuba twecumitiriza ha ntekereza ya Yahwe omu bwire bwaitu obw’okwesomesa, nikiija kutukonyera kwijuka ebitwegere n’okumanya omulingo tusobora kubita omu nkora omu buli nyikara yoona ei turayesangamu. Nahabweki obuturabaga nitwesomesa, katulengeho muno kwetegereza omulingo Yahwe arora ensonga, tufeyo muno kuba n’entekereza nke ya Yahwe, kandi tutekerezeho n’omulingo ebintu binu bisobora kutukonyera kukora encwamu ez’amagezi omu kasumi kanu n’omu busumi oburukwija.

OMULINGO ENTEKEREZA YA YAHWE ERUKUKWATAHO OBUSUMI BWAWE OBW’OMU MAISO

20, 21. (a) Kiki ekirukwoleka ngu omu nsi empyaka tuliba n’obugabe? (b) Ensi empyaka etakaizire, kiki ekitusemeriire kukora kusobora kwegondeza omu bwomeezi obwa hati?

20 Mali itwena tulindiriire n’ekihika kiingi kuba omu nsi empyaka. Abarukukira haliitwe twine okunihira ngu nitwija kwikara omu nsi enungi. Obukama bwa Ruhanga obubuliba nibulema ensi yoona, tuliba n’obugabe habwokuba haliba hatakyaroho oburumi n’okubonabona ebiturukurabamu omu kasumi kanu. Kandi tuliikara twine obugabe bw’okukora encwamu nitusigikirra ha bintu ebiturukugonza.

21 Baitu kinu tikirukumanyisa ngu obugabe bwaitu buliba butaine bugarukiro. Abantu abaculeezi balikora encwamu zabo nibasigikirra ha biragiro bya Yahwe n’entekereza ye. Kandi kinu kiriretaho okusemererwa kw’amaani n’obusinge bwingi. (Zabuli 37:11) Obwire obu butakahikire, leka tukole ekirukusoboka kuba n’entekereza nk’eya Yahwe nukwo tutunge okusemererwa.

^ kac. 12 Kuzinira ha bibero by’omuntu ondi mazina nambere omuntu anyakusaswirwe kandi anyakujwaire omu mulingo ogw’obuseegu azina nayehindahindurra ha bibero by’omuntu ondi nk’omuntu arukuterana. Kusigikirra ha bibaireho, ekikorwa kinu nikisobora kubalirwa omu busihani kandi nikisobora kwetagisa abagurusi kutaho akatebe k’okucwa omusango. Omukristaayo anyakwetabire omu kikorwa kinu aine kuserra obukonyezi bw’abagurusi.​—Yakobo 5:14, 15.

^ kac. 14 Haroho ekikorwa ekindi nambere abantu bakozesa esimu kusindika abutumwa, ebisisani, na vidiyo ez’orwanju. Kakuba kinu kibaho Omukristaayo, abagurusi nibasobora kurora obukiraaba nikyetagisa kutaho akatebe k’okucwa omusango. Gavumenti ezimu zitwaire ensingaanto omu mbuga z’ebiragiro habw’okwetaba omu kikorwa kinu. Kumanya ebirukukiraho, genda ha jw.org osome ekicweka “Young People Ask​What Should I Know About Sexting?” (Rora hansi ya BIBLE TEACHINGS > TEENAGERS.) Rundi rora ekicweka “How to Talk to Your Teen About Sexting” omu Awake! ya Novemba 2013, orupapura 4-5.

^ kac. 16 Ebitabu byaitu bibalizeeho emisingi nyingi ey’erukukwata ha nsonga enu. Kimu halibyo nuko akatabu How to Remain in God’s Love, orupapura 246-249.