Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 46

Abaakataaha Obuswere—Mukozese Obwomeezi Bwanyu Kuheereza Yahwe

Abaakataaha Obuswere—Mukozese Obwomeezi Bwanyu Kuheereza Yahwe

“[Yahwe] nigo mani gange . . . Omutima gwange gumwesigire.”​—ZAB. 28:7.

EKIZINA 131 “Ruhanga Ekiyateraniize Ahamu”

EBITURAYEGA *

1-2. (a) Habwaki abaakataaha obuswere basemeriire kwesiga Yahwe? (Zabuli 37:3, 4) (b) Kiki ekiturukwija kubazaaho omu kicweka kinu?

OLI haihi kutaaha obuswere, rundi nubwo orugire kubutaaha? Obukiraaba nukwo kiri, hataroho kugurukyagurukya kwona oine ekihika kingi eky’okwegonza n’omuntu ow’orukugonza muno bwomeezi bwawe bwona. Ky’amananu ngu, obwire obumu obuswere tibwanguha, kandi abaakataaha obuswere baba baine encwamu enkuru muno ezibaine kukora. Omulingo murakoramu encwamu hamu n’ogumurakwatamu ebizibu, nigwija kukwataho okusemererwa kwanyu okw’omu myaka ey’omu maiso. Kakuba mwesiga Yahwe nimwija kukora encwamu enungi, kandi obuswere bwanyu nibwija kweyongera kuguma kandi mutunge okusemererwa. Kakuba mulemwa kuhondera obuhabuzi bwa Ruhanga, nimusobora kutunga ebizibu omu buswere bwanyu kandi timurukwija kuba n’okusemererwa.​—Soma Zabuli 37:3, 4.

2 N’obukiraaba ngu ekicweka kinu nikikwataho muno abaakataaha obuswere, nikiija kubazaaho ebizibu boona abali omu buswere ebibarabamu. Nikiija kubazaaho bintu ebitusobora kwegera ha byokurorraho eby’abamu h’abaheereza ba Ruhanga abesigwa abarukubazibwaho omu Baibuli. Ebyokurorraho binu kuruga omu Baibuli, nibitwegesa amasomo agasobora kutugasira omu bwomeezi bwaitu otwaliiremu n’omu buswere. Ekindi nitwija kurora ebitusobora kwegera ha byokurorraho eby’omu kasumi kanu eby’abo abamazire akasumi omu buswere.

BIZIBU KI ABAAKATAAHA OBUSWERE EBIBASOBORA KUTUNGA?

Ncwamu ki ezisobora kulemesa abaakataaha obuswere kwongera ha buheereza bwabo hali Yahwe? (Rora akacweka 3-4)

3-4. Bizibu ki abaakataaha obuswere ebibasobora kutunga?

3 Abantu abamu, nibasobora kwekambisa abaakataaha obuswere kuba n’obwomeezi nk’obw’abantu abandi. Ekyokurorraho, abazaire hamu n’abanyabuzaale, nibasobora kusindikiriza abaakataaha obuswere kutandikiraho kuzaara abaana. Rundi abanywani hamu n’abanyabuzaale, nibasobora kwekambisa abaakataaha obuswere kwombeka enju kandi n’okugiijuzaamu ebintu ebirungi.

4 Abaakataaha obuswere kakuba bategendereza, nibasobora kwesanga omu mabanja ag’amaani muno. Hanyuma, nikisobora kwetaagisa omusaija na mukazi we kukora kumara esaaha nyingi kusobora kusasura amabanja ago. Obwire obubakubaire nibakozesa omu kwesomesa, kuramya okw’eka, hamu n’omu buheereza nibasobora kumalirra babukozeseze omu mirimo yabo. Nibasobora kwosa n’ensorrokano habw’okukora ekihinguraine kutunga sente ezirukukiraho rundi kwikazaaho emirimo yabo. Ekirugamu, bafeerwa omugisa ogw’okwongera ha buheereza bwabo hali Yahwe.

5. Kiki ekyorukwega kuruga omu kyokurorraho kya Klaus na Marisa?

5 Haroho ebyokurorraho bingi ebirukukigumiza kimu ngu kwebembeza kuserra itungo omu bwomeezi bwaitu tikirugamu okusemererwa. Tekerezaaho Ow’oruganda Klaus na mukazi we Marisa ekibaayegere ha nsonga enu. * Obu bataahire obuswere, boona baali nibakora nukwo basobole kutunga obwomeezi oburungi. Baitu baali bataine okusemererwa kwonyini. Klaus nagamba ati: “Twali twine ebintu ebirukukira ebiturukwetaaga baitu twali tutaine ebigendererwa eby’omwoyo. Amananu gali, twali tutaine kusemererwa kandi twenuubire.” Obundi naiwe okyetegeriize ngu kuteeka omutima ha kuserra itungo tikikuletiire okusemererwa. Obukiraaba nukwo kiri, otahwamu amaani. Kutekerezaaho ebyokurorraho ebirungi eby’abantu abandi nibisobora kukonyera kukora empindahinduka. Baitu leka tubanze tubazeeho omulingo banyineeka basobora kwegera ha kyokurorraho eky’Omukama Yehosafati.

MWESIGE YAHWE NK’OMUKAMA YEHOSAFATI

6. Yehosafati akateeka ata omu nkora omusingi ogurukusangwa omu Enfumo 3:5, 6, ihe erikooto obulyaizire kurwanisa abantu be?

6 Banyineeka, obwire obumu mwehurra ngu obujunanizibwa bwanyu bubahinguraineho? Obukiraaba nukwo kiri, n’osobora kugasirwa omu kyokurorraho eky’Omukama Yehosafati. Nk’omukama, Yehosafati akaba aine obujunanizibwa obw’okurolerra ihanga lyona! Kiki ekiyakozere kusobora kuhikiiriza obujunanizibwa obu obw’amaani? Yehosafati akakora kyona eky’arukusobora kulinda abantu be. Akagumya ebisiika eby’embuga za Yuda kandi yasorooza ihe erikaba nirihingura omu 1,160,000. (2 Byom. 17:12-19) Hanyuma, Yehosafati akahikwaho ekizibu eky’amaani muno. Ihe erikooto kuruga omu Amoni, Moabu, hamu n’abasaija kuruga omu kicweka ky’ensozi za Seyiri bakamutiinisiriza, eka ye, hamu n’abantu be. (2 Byom. 20:1, 2) Yehosafati akakora ki? Akasaba Yahwe amukonyere kandi amuhe amaani. Kinu kyali nikikwatagana n’obuhabuzi oburungi oburukusangwa omu Enfumo 3:5, 6. (Soma.) Esaara Yehosafati yasabire n’obwebundaazi omu 2 Ekyebyomubusinge 20:5-12, n’eyoleka ngu akaba nayesiga muno Yahwe. Yahwe akagarukamu ata esaara ya Yehosafati?

7. Yahwe akagarukamu ata esaara ya Yehosafati?

7 Yahwe akabaza na Yehosafati kurabira omu Mulevi arukwetwa Yahazyeri. Yahwe akagamba ati: “Mwesimbe inywenka, mwemerreho kwonka, murole okujuna kwa [Yahwe] namberemuli.” (2 Byom. 20:13-17) Ogu gwali gutali mulingo gwa buli kiro ogw’okurwanamu obulemu! Baitu oburagirizi bukaba batukuruga h’abantu baitu hali Yahwe. Habwokuba Yehosafati akaba nayesigira kimu Yahwe, akorobera oburagirizi obu. Uwe n’abantu be obubagenzere kutangatangana abanyanzigwa, akateeka omu maiso g’amahe ge abazini abakaba bataine eby’okurwanisa omu kiikaro ky’okuteekayo Abaserikale abarukukirayo obukugu. Yahwe akahikiiriza eky’akaba araganiize Yehosafati kandi akasingura ihe ly’abanyanzigwa.​—2 Byom. 20:18-23.

Abaakataaha obuswere nibasobora kwebembeza Yahwe omu bwomeezi bwabo kurabira omu kusaba hamu n’okwesomesa Ekigambo kye (Rora akacweka 8, 10)

8. Kiki banyineeka ekibasobora kwega kuruga omu kyokurorraho kya Yehosafati?

8 Banyineeka nimusobora kwegera ha kyokurorraho kya Yehosafati. Mwine obujunanizibwa obw’okurolerra amaka ganyu nahabweki mukora n’amaani kulinda hamu n’okugasagika. Obumutunga ebizibu, nimusobora kuteekereza ngu nimusobora kubimaraho inywenka. Baitu, mwetantarre kimu kweyesiga inywenka. Musabe Yahwe obukonyezi. Kwongera hali eki, musabe hamu n’abakazi banyu kuruga ha mutima. Muserre obuhabuzi kuruga hali Yahwe kurabira omu kwesomesa Baibuli, ebitabu ebitiirwe omwiru omwesigwa, kandi n’okuteeka omu nkora obuhabuzi obumuratunga. Abamu nibasobora kutasagika encwamu ezimukozere kusigikirra ha Baibuli, kandi nibasobora kubagambira ngu muli badoma. Nibasobora n’okubagambira ngu sente hamu n’ebintu zisobora kugura, nibyo bisobora kuha amaka ganyu obulinzi oburukukira oburungi. Baitu mwijuke ekyokurorraho kya Yehosafati. Akesiga Yahwe kandi akakyoleka omu bikorwa bye. Yahwe atalekeho omusaija ogu omwesigwa, kandi nainywe tarukwija kubalekaho. (Zab. 37:28; Baheb. 13:5) Kiki ekindi abaswerangaine ekibasobora kukora kutunga okusemererwa omu maka gaabo?

KUSISANAHO NA NABBI ISAYA NA MUKAZI WE, MWEBEMBEZE KUHEEREZA YAHWE OMU BWOMEEZI BWANYU

9. Kiki ekiturukwega kuruga hali nabbi Isaya na mukazi we?

9 Nabbi Isaya na mukazi we, bakebembeza kuheereza Yahwe omu bwomeezi bwabo. Isaya akaba ali nabbi, kandi nikisoboka kuba ngu na mukazi we na uwe yaheerezaaga nka nabbi habwokuba nayetwa “nabi omukazi.” (Is. 8:1-4) Bakebembeza kuramya Yahwe omu bwomeezi bwabo. Eki kakyokurorraho ekirungi ekibateriireho abo abali omu buswere kasumi kanu!

10. Kwesomesa obunabbi obuli omu Baibuli nikisobora kita kukonyera abaswerangaine kucweramu kimu kukora kyona ekibarukusobora kuheereza Yahwe?

10 Abaswerangaine kasumi kanu, nibasobora kuhondera ekyokurorraho kya Isaya na mukazi we obu nibakora kyona ekirukusoboka kuheereza Yahwe. Nibasobora kugumya obwesige bwabo omuli Yahwe, kuraba omu kwesomesa hamu obunabbi obuli omu Baibuli kandi n’okurora omulingo bwizire nibuhikirra. * (Tit. 1:2) Nibasobora n’okuteekerezaaho omulingo basobora kukonyera omu kuhikiiriza obumu ha bunabbi bwa Baibuli. Ekyokurorraho, nibasobora kukonyera omu kuhikiiriza obunabbi bwa Yesu obw’okutebeza amakuru amarungi omu nsi yoona empero etakahikire. (Mat. 24:14) Abaswerangaine obubeyongera kukigumiza kimu ngu obunabbi bwa Baibuli nibwija kuhikirra, kibakonyera kweyongera kucweramu kimu kuheereza Yahwe nk’oku barukusobora.

NKA PIRISIKIRA NA AKURA, MWEBEMBEZE OBUKAMA

11. Bintu ki Pirisikira na Akura ebibasoboire kukora, kandi habwaki?

11 Abaswerangaine abakyali bato, nibasobora kwegera ha kyokurorraho kya Pirisikira na Akura, Abayudaaya abaikaraga omu rubuga rwa Roma. Bakaba bahuliire amakuru amarungi agarukukwata hali Yesu kandi bakaba bafookere Bakristaayo. Busaho kugurukyagurukya, obwomeezi bwabo bukaba buli burungi. Baitu obwomeezi bwabo bukahinduka aho naaho, omulemi Kuraudiyo obuyaragiire Abayudaaya boona kuruga Roma. Tekerezaaho omulingo eki kyakwasireho Akura na Pirisikira. Baali baine kuruga omu kiikaro ekibaali bamanyiriire, kutunga eka empyaka, kandi n’okutandika bizineesi y’abo ey’okukora eheema omu kiikaro ekihyaka. Empindahinduka ezi ezigumire zakubalemeseze kwebembeza kuheereza Yahwe? Nosobora kuba omanyire eky’okugarukamu eky’ekikaguzo eki. Omu ka yabo empyaka omu Kolinso, Akura na Pirisikira bakatandika kusagika ekitebe kandi n’okukorra hamu n’omukwenda Paulo kugumya ab’oruganda ab’omu kiikaro eki. Hanyuma bakagenda omu tawuni ezindi nambere hakaba hali obwetaago obw’abatebezi. (Eng. 18:18-21; Bar. 16:3-5) Bakaba baine okusemererwa kand na bingi eby’okukora!

12. Habwaki abaswerangaine basemeriire kweteraho ebigendererwa eby’omwoyo?

12 Abaswerangaine ab’omu kasumi kanu, nibasobora kwegera ha kyokurorraho ekya Pirisikira na Akura kurabira omu kwebembeza Obukama. Akasumi akarukukirayo oburungi nambere basobora kubalizaaho ebigendererwa byabo omu bwomeezi, nubwo obubarukuba batakataahire obuswere. Omusaija na mukazi we obubeeteraho ebigendererwa eby’omwoyo kandi bakekamba kubihikiiriza, kibanguhire kurora omulingo Yahwe arukubakonyeramu omu bwomeezi bwabo. (Mug. 4:9, 12) Tekerezaaho ekyokurorraho kya Russell na Elizabeth. Russell nagamba ati: “Obutukaba tujumbiirengana, tukabazaaho ebigendererwa byaitu eby’omwoyo.” Elizabeth nagamba ati: “Tukabazaaho ebigendererwa ebi, nukwo obutuliba tuhikire kukora encwamu tusobole kukora encwamu ezitatulemese kubihikaho.” Enyikara ya Russell na Elizabeth ekabasobozesa kugenda omu Micronesia kuheereza nambere hali obwetaago obw’abatebezi.

Abaakataaha obuswere nibasobora kwebembeza Yahwe omu bwomeezi bwabo kurabira omukweteraho ebigendererwa eby’omwoyo (Rora akacweka 13)

13. Kusigikirra ha Zabuli 28:7, kiki ekirarugamu obuturayesiga Yahwe?

13 Nka Russell na Elizabeth, abaswerangaine baingi bakora encwamu ey’okworobyamu obwomeezi bwabo, nukwo basobole kumara obwire bwingi omu kutebeza n’okwegesa amakuru amarungi. Abaswerangaine obubeteeraho ebigendererwa eby’omwoyo kandi bakakorra hamu kusobora kubihikaho harugamu ebirungi. Nibaija kurora omulingo Yahwe abafaaho, beyongere kumwesiga, kandi n’okutunga okusemererwa kwonyini.​—Soma Zabuli 28:7.

NK’OMUKWENDA PETERO NA MUKAZI WE, WESIGE EMIRAGO YA YAHWE

14. Omukwenda Petero na mukazi we bakooleka bata ngu nibesiga omurago ogurukusangwa omu Matayo 6:25, 31-34?

14 Abaswerangaine nibasobora n’okwegera ha kyokurorraho ky’omukwenda Petero na mukazi we. Hanyuma y’emyezi mukaaga rundi omwaka, Petero amazire kutangatangana Yesu, Petero akaba aine kukora encwamu ey’amaani. Petero yakoraga nk’omusohi kusobora kurolerra eka ye. Nahabweki Yesu obuyamuraalize kumuhondera obwire bwona, Petero akaba aine kuteekerezaaho mukazi we atakakozere encwamu enu. (Luk. 5:1-11) Petero akacwamu kugenda na Yesu kutebeza. Akakora encwamu ey’amagezi! Kandi haroho ensonga enungi ey’okwikiriza ngu mukazi we akasagika encwamu ye. Baibuli n’eyoleka ngu hanyuma y’okuhumbuuka kwa Yesu, mukazi wa Petero akasendekereza musaija we omu mulimo gwe kumara akasumi. (1 Kol. 9:5) Busaho kugurukyagurukya, ekyokurorraho kye ekirungi nka nyinabwenge Omukristaayo kikasobozesa Petero kuha obuhabuzi oburukukwata ha banyineeka na banyinabwenge ataine kutiina kwona. (1 Pet. 3:1-7) Busaho kugurukyagurukya, Petero na mukazi we bakaba nibesiga omurago gwa Yahwe ogw’okubarolerra kakuba bebembeza Obukama omu bwomeezi bwabo.​—Soma Matayo 6:25, 31-34.

15. Kiki eky’oyegere kuruga omu kyokurorraho kya Tiago na Esther?

15 Obworaaba omazire emyaka nyingi oli omu buswere, nosobora ota kukurakuraniza ekihika eky’okwongera ha buheereza bwawe hali Yahwe? Omulingo gumu nugwo ogw’okwegaho ebyokurorraho eby’abaswerangaine abandi. Ekyokurorraho, nimusobora kusoma ebicweka ebiine omutwe “They Offered Themselves Willingly.” Ebicweka nka binu bikakonyera Tiago na Esther, abaswerangaine kuruga omu Brazil, kukurakuraniza ekihika eky’okuheereza nambere hali obwetaago. Tiago n’asoborra ati: “Obutwasomereho ebyokurorraho ebirukwoleka omulingo Yahwe akonyeramu abaheereza be omu kasumi kanu, naitwe tukagonza kuhondera obuhabuzi bwa Yahwe kandi n’okurora omulingo aratukonyeramu.” Bakamalirra bagenzere omu Paraguay, nambere baikaire nibaheereza kuruga omu 2014 omu kicweka nambere babaza Orupocugo. Esther nagamba ati: “Ekyahandiikirwe ekitugonza muno nikyo ekya Abefeso 3:20. Emirundi nyingi turozere ebigambo binu nibihikirra omu buheereza bwaitu hali.” Omu bbaruha ye hali Abefeso, Paulo akaraganiza ngu Yahwe naija kutuha bingi muno kukira ebitumusabire. Omurago ogu guhikiriire emirundi nyingi!

Abaakataaha obuswere nibasobora kwebembeza Yahwe omu bwomeezi bwabo kurabira omu kuserra obuhabuzi kuruga hali abo abakuzire omu by’omwoyo (Rora akacweka 16)

16. Abaswerangaine abato nibasobora kwekaguzaaho baha obubarukuba nibeteraho ebigendererwa omu bwomeezi?

16 Abaswerangaine abato kasumi kanu nibasobora kugasirwa omu byokurorraho eby’abo abaikaire nibesiga Yahwe. Abaswerangaine abamu bamazire emyaka bali omu buheereza obw’akasumi koona. Habwaki otabekaguzaaho obworaaba noyekebiija ebigendererwa byawe? Gunu mulingo ogundi ogw’okwoleka ngu noyesiga Yahwe. (Nfu. 22:17, 19) Abagurusi b’ekitebe nabo nibasobora kukonyera abaswerangaine abato kweteraho ebigendererwa eby’omwoyo n’okubihikaho.

17. Kiki ekyahikire hali Klaus na Marisa, kandi kiki ekiturukwega kuruga omu kyokurorraho kyabo?

17 Obwire obumu encwamu yaitu ey’okwongera ha buheereza bwaitu n’esobora kurugamu ebitubaire tutarukunihira. Tekerezaaho ekyokurorraho kya Klaus na Marisa, abatusangirwe tubalizeeho. Hanyuma y’okumara emyaka esatu omu buswere, bakaruga omu ka yabo kandi bayehayo kukonyera omu mulimo ogw’okwombeka itaagi erya Finland. Baitu hanyuma bakakimanya ngu bakaba nibagenda kwikirizibwa kumarayo emyezi mukaaga yonka. Ha kubanza bakehurra bahwairwemu amaani. Baitu obuharabireho akasumi kake, bakaraalizibwa kugenda kwegesebwa Oruharabu kandi omu kasumi kanu nibaheereza omu ihanga erindi omu kiikaro nambere babaza Oruharabu. Obwarukwijuka ebyabaireho Marisa nagamba ati: “Nkaba ntiniire kukora ekintu eki nkaba ntakakorahoga kandi kikanyetaagisa kwesiga muno Yahwe. Baitu ndozere omulingo Yahwe aikaire natukonyeramu omu miringo tuba tutarukunihira. Hanyuma y’okuraba omu nyikara enu, obwesige bwange omuli Yahwe bweyongeriire kimu kuguma.” Nk’oku ekyokurorraho kinu kirukwoleka, nosobora kukigumiza kimu ngu Yahwe naija kukuha empeera obworamwesigira kimu.

18. Kiki ekisobora kukonyera abaswerangaine kwikara nibesiga Yahwe?

18 Obuswere kisembo kuruga hali Yahwe. (Mat. 19:5, 6) Nagonza abaswerangaine kwegondeza omu kisembo eki. (Nfu. 5:18) Abaswerangaine abato, habwaki mutekebiija omulingo mukozesaamu obwomeezi bwanyu? Nimukora kyona ekimurukusobora kwoleka ngu nimusiima ebisembo byona Yahwe eby’abahaire? Mubaze na Yahwe kurabira omu kusaba. Museruliirize omu Kigambo kye emisingi eyi musobora kuteeka omu nkora omu nyikara yanyu. Hanyuma muhondere obuhabuzi Yahwe obwarabaha. Mukigumize kimu ngu nimwija kutunga okusemererwa hamu n’emigisa omu bwomeezi bwanyu obumurayebembeza Yahwe omu buswere bwanyu!

EKIZINA 132 Hati Tuli Muntu Omu

^ kac. 5 Encwamu ezimu ezitukora nizisobora kukwataho obwire hamu n’amaani agatusobora kukozesa kuheereza Yahwe. Abaakataaha obuswere nibasobora kukora encwamu ezisobora kukwataho obwomeezi bwabo bwona. Ekicweka kinu nikiija kutukonyera kukora encwamu enungi eziratukonyera kutunga okusemererwa omu bwomeezi bwaitu.

^ kac. 5 Amabara agamu gahindwirwe.

^ kac. 10 Ekyokurorraho mubazeeho amasomo agali omu suura eya 6, 7, hamu na 19 omu kitabu Pure Worship of Jehovah​—Restored At Last!