Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 47

Otaikiriza Ekintu Kyona Kukubaganiza Hali Yahwe

Otaikiriza Ekintu Kyona Kukubaganiza Hali Yahwe

“Nkesiga iwe, ai [Yahwe].”​—ZAB. 31:14.

EKIZINA 122 Ogume Kandi Otatiina!

EBITURAYEGA a

1. Nitumanya tuta ngu Yahwe nagonza kutwirra haihi?

 YAHWE naturaaliza kumwirra haihi. (Yak. 4:8) Nagonza kuba Ruhanga waitu, Isiitwe, kandi Munywani waitu. Agarukamu esaara zaitu kandi atukonyera omu busumi obugumangaine. Kandi akozesa ekitebe kye kutwegesa n’okutulinda. Baitu kiki ekitusemeriire kukora kwirra haihi na Yahwe?

2. Nitusobora tuta kwirra haihi na Yahwe?

2 Nitusobora kwirra haihi na Yahwe kuraba omu kumusaba, kusoma Ekigambo kye hamu n’okukyecumitirizaaho. Obutukikora, tweyongera kumugonza n’okumusiima. Kandi kinu kitwekambisa kumworobera n’okumukugiza, ebintu ebimusemeriire. (Kus. 4:11) Obuturayeyongera kumumanya, nitwija kweyongera kumwesiga n’okwesiga ekitebe kye eky’atuhaire kutukonyera.

3. Sitaani alengaho ata kutubaganiza hali Yahwe, baitu kiki ekiratukonyera kutalekaho Ruhanga waitu hamu n’ekitebe kye? (Zabuli 31:13, 14)

3 Baitu Sitaani alengaho muno kutubaganiza hali Yahwe kukira muno obutuba nituraba omu bizibu. Kinu akikora ata? Alengaho omu mulingo ogwa mpora mpora kutuletera kuleka kwesiga Yahwe n’ekitebe kye. Baitu nitusobora kwerinda emitego ye. Okwikiriza kwaitu obukuba kw’amaani kandi n’obwesigwa bwaitu omuli Yahwe bugumire, titurukwija kulekaho Yahwe n’ekitebe kye.​—Soma Zabuli 31:13, 14.

4. Nitwija kubazaaho ki omu kicweka kinu?

4 Omu kicweka kinu, nitwija kubazaaho ebintu bisatu ebisobora kuruga aheeru y’ekitebe; kandi buli kimu nikisobora kutuletera kuleka kwesiga Yahwe n’ekitebe kye. Ebintu binu nibisobora bita kutubaganiza hali Yahwe? Kandi biki ebitusobora kukora kurwanisa emitego ya Sitaani enu?

OBUTUBA TULI OMU BIZIBU

5. Ebizibu nibisobora bita kutuletera kuleka kwesiga Yahwe n’ekitebe kye?

5 Obwire obumu, tutunga ebizibu​—nk’okuhiiganizibwa abanyabuzaale rundi kufeerwa omulimo gwaitu. Ebizibu nka binu, nibisobora bita kutuletera kuleka kwesiga ekitebe kya Yahwe hamu n’okutubaganiza hali uwe? Obutuba nituraba omu kizibu kumara akasumi kaingi, nitusobora kwehurra nk’abataine okunihira kandi twenuubire. Sitaani akozesa omugisa gunu kutuletera kugurukyagurukya Yahwe obwaraaba atugonza. Sitaani nagonza tuteekereze ngu Yahwe hamu n’ekitebe kye nubo batuletera kubonabona. Ekintu eki kyonyini kikahika h’Abaisaleri abamu omu Misiri. Ha kubanza, bakaba nibaikiriza ngu Yahwe akaba akomere Musa na Aroni kubaiha omu bwiru. (Kurug. 4:29-31) Baitu hanyuma Faraho obuyagumanganiize obwomeezi bwabo, bakajunaana Musa na Aroni habw’ebizibu byabo, nibabagamba ngu: ‘Munugisize okuboya kwaitu omu maiso ga Faraho, nomu maiso gabairube, [mutaire] busitama omu ngaro zabu okutuita.’ (Kurug. 5:19-21) Bakajunaana abaheereza ba Ruhanga abesigwa. Eki kakyali ky’obusaasi! Obworaaba oikaire n’ogumira ebizibu kumara akasumi kaingi, n’osobora ota kwikaza obwesigwa bwawe bugumire omuli Yahwe n’ekitebe kye?

6. Kiki ekiturukwegera ha nabbi Habakuki obukirukuhika ha kugumiisiriza ebizibu? (Habakuki 3:17-19)

6 Seesa omutima gwawe hali Yahwe omu kusaba, kandi nuwe oyesigege kukukonyera. Nabbi Habakuki akaraba omu bizibu bingi. Nikizooka, kiro kimu akagurukyagurukya Yahwe obwaraaba yamufaahoga. Nahabweki, akaseesera Yahwe enyehurra ze omu kusaba. Akagamba ati: “Ai bambi [Yahwe], ndihikya nkaha okukunga, iwe otarukuhurra? . . . Kiki onyoleka okutahikirra, norora habutigi?” (Hab. 1:2, 3) Yahwe akagarukamu esaara y’omuheereza we omwesigwa eyarugire ha mutima. (Hab. 2:2, 3) Hanyuma y’okutekerezaaho omulingo Yahwe yajuniremu abantu be, Habakuki akongera yatunga okusemererwa. Akakigumiza kimu ngu Yahwe yamufaahoga, kandi akaba naija kumukonyera kugumira ekirengo kyona. (Soma Habakuki 3:17-19.) Isomo ki eriturukwega? Obututunga ebizibu, tusabe hali Yahwe kandi tumugambire omulingo turukwehurra. Hanyuma nuwe twesigege kutukonyera. Obuturakikora, nitwija kukigumya ngu Yahwe naija kutuha amaani agaturukwetaaga kusobora kugumiisiriza. Kandi obworarora ngu nakusagika, okwikiriza kwawe omuli uwe nukwija kweyongera.

7. Kiki omunyabuzaale wa Shirley ekiyalengereho kumuletera kukora, kandi kiki ekyamukonyire kutaleka kwikiririza omuli Yahwe?

7 Ikara noyejumbira omu bintu eby’omwoyo. Tekerezaaho omulingo kinu kyakonyire munyaanya itwe Shirley ow’arukwikara omu Papua New Guinea obwakaba naraba omu bizibu. b Eka ya Shirley ekaba naku muno, kandi obwire obumu kyabagumiraga kutunga ebyokulya ebirukumara. Omunyabuzaale we akalengaho kumuletera kuleka kwesiga Yahwe. Akagamba ati: “Nogamba ngu omwoyo gwa Ruhanga nugukukonyera, baitu obukonyezi kantakuburora? Eka yaitu ekyali naku. Baitu oliyo nomarra obwire omu kutebeza.” Shirley nagamba ati: “Nanyowe nkekaguza: ‘Mali Ruhanga atufaaho?’ Nahabweki aho naho nkasaba hali Yahwe kandi na mugambira buli kimu kyona ekikaba kindi ha mutima. Ntaleke kusoma Baibuli hamu n’ebitabu byaitu, kandi nagumizaamu kutebeza n’okugenda omu nsorrokano.” Omu kaire kake, akatandika kukirora ngu Yahwe narolerra eka ye. Ab’omu ka ye bataburwe ebyokulya kandi bakaba baine okusemererwa. Shirley nagamba ati: “Nkehurra ngu Yahwe akaba nagarukamu esaara zange.” (1 Tim. 6:6-8) Naiwe kakuba oikara noyejumbira omu bintu eby’omwoyo, torukwija kwikiriza ebizibu rundi okugurukyagurukya kukubaganiza hali Yahwe.

AB’ORUGANDA ABAINE OBUJUNANIZIBWA OBUBATWAZIBWA KUBI

8. Kiki ekisobora kuhika h’ab’oruganda abaine obujunanizibwa omu kitebe kya Yahwe?

8 Emikura ey’okubalizaaho hamu n’eby’amakuru bijanjaize ebisuba ebirukukwata h’ab’oruganda abaine obujunanizibwa omu kitebe kya Yahwe. (Zab. 31:13) Ab’oruganda abamu batairwe omu nkomo kandi bajunanwa nk’abacwi b’ebiragiro. Abakristaayo ab’omu kyasa eky’okubanza nabo bakahikwaho enyikara niyo emu omukwenda Paulo obuyahangiriirwe kandi yateekwa omu nkomo. Baketwaza bata?

9. Abakristaayo abamu baketwaza bata, omukwenda Paulo obuyatairwe omu nkomo?

9 Abakristaayo abamu omu kyasa eky’okubanza bakecwaho omukwenda Paulo obuyatairwe omu nkomo omu Roma. (2 Tim. 1:8, 15) Habwaki? Tugambe ngu Paulo akaba nabaswaza habwokuba abantu bamuroraga nk’omucwi w’ebiragiro? (2 Tim. 2:8, 9) Rundi bakatiina nibatekereza ngu nabo nibaija kuhiganizibwa? Ensonga yoona eyabaletiire kukora ekintu kinu titugimanyire, baitu tekerezaaho omulingo Paulo yayehuliiremu. Akaba agumiisirize ebizibu bingi kandi akaba ataire n’obwomeezi bwe omu kabi habwabo. (Eng. 20:18-21; 2 Kol. 1:8) Tutaliba nk’abantu abayecwireho Paulo omu kasumi akaba nayetaaga obukonyezi bwabo! Kiki ekitusemeriire kwikara nitwijuka ab’oruganda abaine obujunanizibwa obubahiiganizibwa?

10. Kiki ekitusemeriire kwijuka ab’oruganda abaine obujunanizibwa obubahiiganizibwa?

10 Ijuka ensonga habwaki tuhiiganizibwa kandi noha akuleetaho. Ekyahandiikirwe ekiri omu 2 Timoseo 3:12 kigamba kiti: “Bona abarukwenda okukwata engeso ezokutina Ruhanga omu Kristo Yesu balihiganizibwa.” Nahabweki, tikisemeriire kutuhuniriza kukimanya ngu Sitaani akira muno kutahirra ab’oruganda abaine obujunanizibwa. Nagonza ab’oruganda banu baleke kuba besigwa hali Yahwe kandi nagonza n’okututiinisa.​—1 Pet. 5:8.

N’obukiraaba ngu Paulo akaba asibirwe n’enjegere, Onesiforo n’obumanzi akamusagika. Kasumi kanu, ab’oruganda na banyaanya itwe basagika Abakristaayo bagenzi baabo abatairwe omu nkomo nk’oku kyolekerwe omu kisisani kinu ekirukwoleka enyikara eyabaireho ira (Rora akacweka 11-12)

11. Kiki ekiturukwegera ha kyokurorraho kya Onesiforo? (2 Timoseo 1:16-18)

11 Gumizaamu n’osagika ab’oruganda abaine obujunanizibwa kandi obagumireho n’obwesigwa. (Soma 2 Timoseo 1:16-18.) Omukristaayo ow’omu kyasa eky’okubanza arukwetwa Onesiforo aketwaza omu mulingo ogw’embaganiza Paulo obuyatairwe omu nkomo. “Atakwatirwe ensoni orujegere [rwa Paulo orw’enkomo].” Oihireho, Onesiforo akaserra Paulo, kandi obuyamuzoire, akalengeho kuserra emiringo ey’okumukonyeramu. Omu kukora eki, Onesiforo akateeka obwomeezi bwe omu kabi. Isomo ki eriturukwega? Titusemeriire kwikiriza okutiina abantu kututiinisiriza rundi kutulemesa kusagika ab’oruganda bagenzi baitu abarukuhiiganizibwa. Oihireho, leka tukole kyona ekiturukusobora kubakonyera. (Nfu. 17:17) Nibetaaga obusagiki bwaitu n’okubooleka okugonza.

12. Kiki ekiturukwegera h’ab’oruganda na banyaanya itwe omu Russia?

12 Tekerezaaho omulingo ab’oruganda na banyaanya itwe omu Russia bakonyiremu Abakristaayo bagenzi baabo abatairwe omu nkomo. Abamu obubatwarwa omu kooti, baingi h’ab’oruganda na banyaanya itwe baija kubasagika. Isomo ki eriturukwega? Ab’oruganda abaine obujunanizibwa obubabazibwaho ebisuba, bakateekwa omu nkomo, rundi bakahiiganizibwa, kitakutiinisa. Basabire, faaho ab’omu maka gaabo kandi oserre n’emiringo endi ey’okubasagikamu.​—Eng. 12:5; 2 Kol. 1:10, 11.

OBUTUSEKEREZEBWA

13. Okusekerezebwa nikusobora kuta kutuletera kuleka kwesiga Yahwe hamu n’ekitebe kye?

13 Abanyabuzaale baitu abatali omu mananu, abakozi bagenzi baitu, rundi abeegi bagenzi baitu nibasobora kutusekereza habw’omulimo gwaitu ogw’okutebeza rundi habw’okworobera endengo za Yahwe ezirukukwata ha ngeso. (1 Pet. 4:4) Nibasobora kutugambira bati: “Iwe nk’omuntu ninkugonza, baitu ediini yanyu eine ebiragiro ebigumangaine muno kandi ebyahoire ha mulembe.” Abamu batujunana habw’omulingo tutwazaamu ababingirwe omu kitebe, obu nibagamba ngu: “Nosobora ota kweyeta omuntu ow’aine okugonza?” Ebigambo nka binu nibisobora kutuletera kwekaguza ebiragiro bya Yahwe obubiraaba bihikire rundi by’obwinganiza. Nitusobora kutandika kwekaguza: ‘Mali Yahwe ebyarukugonza nkole, tibihinguraine muno? Ekitebe kye kigumanganiza muno ebiragiro?’ Obworaaba noraba omu nyikara nk’egi, n’osobora ota kwikara haihi na Yahwe hamu n’ekitebe kye?

Yobu akanga kwikiririza omu bisuba eby’abasaija abayefoire banywani be abaali nibamusekereza. Oihireho, akaba acweriiremu kimu kulinda obwesigwa bwe hali Yahwe (Rora akacweka 14)

14. Tusemeriire kwetwaza tuta abandi obubatusekereza habw’okworobera endengo za Yahwe? (Zabuli 119:50-52)

14 Cweramu kimu kworobera endengo za Yahwe. Yobu akaba musaija ayayorobiire endengo za Yahwe n’obukiraaba ngu akasekerezebwa habw’okukikora. Omu h’abasaija abayefoire kuba banywani be, akalengeho kumwikirizisa ngu Ruhanga tarukufaayo Yobu n’obwaraaba nayorobera endengo ze, rundi nangwa. (Yob. 4:17, 18; 22:3) Baitu Yobu akanga kwikiririza omu bisuba ebi. Akaba akimanyire ngu endengo za Yahwe ezirukukwata ha kihikire n’ekigwire nk’oku zihikire, kandi akaba acweriiremu kimu kuzoorobera. Ataikirize abantu abandi kumulemesa kuba mwesigwa hali Yahwe. (Yob. 27:5, 6) Isomo ki eriturukwega? Otaikiriza okusekerezebwa kukuletera kutandika kugurukyagurukya endengo za Yahwe. Tekerezaaho ebibaireho omu bwomeezi bwawe. Toyeroliire emirundi nyingi nk’oku endengo za Yahwe zihikire, kandi nk’oku zikugasiire? Cweramu kimu kusagika ekitebe ekyorobera endengo ezi. Obworakikora, busaho kusekerezebwa kwona okulisobora kukubaganiza hali Yahwe.​—Soma Zabuli 119:50-52.

15. Habwaki Brizit yasekereziibwe?

15 Tekerezaaho ekyokurorraho kya munyaanya itwe Brizit, kuruga India. Abanyabuzale be bamusekerezaaga habw’okwikiriza kwe. Omu kaire kake hanyuma y’okubatizibwa kwe omu 1997, iba ow’atali omu mananu, akafeerwa omulimo gwe. Nahabweki iba akacwamu ngu Brizit, hamu n’abahara baabo bagende kwikara n’abazaire be abaikaraga omu rubuga orundi. Baitu Brizit akaba naija kutangatangana ebizibu by’amaani kukiraho. Habwokuba iba akaba atakyaine omulimo, kyali nikiija kumwetaagisa kukoraga ekiro kyona kusobora kurolerra eka yabo. Ekindi, ekitebe ekikaba kimuli haihi kikaba kiri nka kilomita 350 (mairo 220) kuruga nambere yaikaraga. Eky’enaku, ab’omu ka ya musaija we bamuhakanizaaga habw’okwikiriza kwe. Okuhiiganizibwa kukeyongerra kimu ekyaletiire eka ya Brizit kwongera kufuruka. Hanyuma iba akafa omu mulingo gwa bwangu bwangu. Hanyuma, na muhara we akafa habw’okurwara ekookoro ha myaka 12 yonka. Kandi ekirukukira obusaasi, abanyabuzaale ba Brizit bakamujunana habw’ebintu binu byona ebyabaireho. Bakagamba ngu kakuba atarafookere omu h’Abakaiso ba Yahwe, ebizibu ebi byona tibyakubaireho. Baitu nabwo, akaikara nayesiga Yahwe kandi atecweho n’ekitebe kye.

16. Brizit akatunga migisa ki habw’okugumira hali Yahwe n’ekitebe kye?

16 Nk’oku Brizit akaba naikara hara n’ekitebe, omuroleerezi w’ekicweka akamwekambisa kutebeza omu kicweka kye n’okwebembera ensorrokano omu ka ye. Ha kubanza, akehurra ngu kinu kigumire muno. Baitu akahondera oburagirizi ow’oruganda yamuhaire. Yayejumbiraga omu kutebeza amakuru amarungi, ayebembera ensorrokano omu ka ye, kandi ayeteraho obwire obw’okuramya kw’eka n’abahara be. Biki ebyarugiremu? Brizit akatandika kwegesa abeegi ba Baibuli baingi, kandi baingi h’abeegi be bakabatizibwa. Omu 2005 akatandika kuheereza nka payoniya ow’akasumi koona. Akatunga empeera habw’okwesiga Yahwe hamu n’ekitebe kye. Bahara be nibaheereza Yahwe n’obwesigwa kandi hati omu kicweka nambere arukwikara, haliyo ebitebe bibiri! Brizit nakigumiza kimu ngu Yahwe akamuha amaani ag’okugumira ebizibu bye hamu n’okusekerezebwa okuruga omu banyabuzaale be.

IKARA OLI MWESIGWA HALI YAHWE N’EKITEBE KYE

17. Kiki ekitusemeriire kucweramu kimu kukora?

17 Sitaani nagonza tuteekereze ngu Yahwe tarukwija kutukonyera obutuba nituraba omu bizibu byaitu kandi ngu kusagika ekitebe kya Yahwe nikiija kugumanganiriza kimu obwomeezi bwaitu. Sitaani nagonza tutiine obuturora ab’oruganda abaine obujunanizibwa nibabazibwaho ebisuba, nibahiiganizibwa, rundi nibateekwa omu nkomo. Kandi kuraba omu kusekerezebwa, nagonza tuleke kwesiga endengo za Yahwe hamu n’ekitebe kye. Baitu nitumanya kurungi emitego ye ey’itima kandi titurukwija kugigwamu. (2 Kol. 2:11) Cweramu kimu kwanga ebisuba bya Sitaani kandi n’okwikara oli mwesigwa hali Yahwe hamu n’ekitebe kye. Ijuka ngu Yahwe talikuleho. (Zab. 28:7) Nahabweki, otaikiriza ekintu kyona kukubaganiza hali Yahwe!​—Bar. 8:35-39.

18. Kiki ekiturukwija kubazaaho omu kicweka ekirukwongeraho?

18 Omu kicweka kinu, tubalizeeho ebintu ebitusobora kutangatangana kuruga aheeru y’ekitebe. Baitu obwesigwa bwaitu hali Yahwe hamu n’ekitebe kye nibusobora kulengwa kuruga n’omu bizibu ebitutangatangana omu kitebe. Nitusobora tuta kusingura ebizibu nk’ebi? Eki nikyo ekiturukwija kubazaaho omu kicweka ekirukwongeraho.

EKIZINA 118 Twongere Okwikiriza

a Kusobora kugumiisiriza omu biro binu ebya ha mpero, tusemeriire kugumizaamu nitwesiga Yahwe n’ekitebe kye. Sitaani alengaho kukozesa ebirengo kumaraho obwesigwa obu. Ekicweka kinu nikiija kubazaaho ebintu bisatu Sitaani ebyakozesa kandi n’ebintu ebitusobora kukora kusobora kwikara tuli besigwa hali Yahwe n’ekitebe kye.

b Amabara agamu gahindwirwe.