Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 42

Yahwe Naija Kukufoora Ki?

Yahwe Naija Kukufoora Ki?

“Ruhanga . . . abaha okugonza n’amaani, ebimurukwetaaga kusobora kukora eby’agonza.”​—BAF. 2:13, NW.

EKIZINA 104 Omwoyo Gurukwera Kisembo Kuruga Hali Ruhanga

EBITURAYEGA *

1. Yahwe nasobora kukora ki kusobora kuhikiriza ekigendererwa kye?

YAHWE nasobora kufooka kintu kyona eky’arukugonza kusobora kuhikiriza ekigendererwa kye. Ekyokurorraho, Yahwe akafooka Omwegesa, Omuhuumuza, Omutebezi w’Enjiri, hamu n’ebindi. (Is. 48:17; 2 Kol. 7:6; Bag. 3:8) Baitu nabwo akira kukozesa abantu kuhikiriza ebigendererwa bye. (Mat. 24:14; 28:19, 20; 2 Kol. 1:3, 4) Kandi Yahwe nasobora kuha omuntu wena amagezi n’amaani ebyarukwetaaga kusobora kuhikiriza ekigendererwa kye. Binu byona nibikirraniza n’amakuru g’ibara lya Yahwe erirukumanyisa ngu nasobora kufooka kyona ekyarukugonza kuhikiriza ekigendererwa kye. Abakugu baingi aba Baibuli nibooleka ngu mali ganu nugo makuru ag’ibara linu.

2. (a) Bintu ki ebisobora kutuleetera kutekereza ngu Yahwe tarukutukozesa? (b) Nitwija kwegaho ki omu kicweka kinu?

2 Itwena nitugonza Yahwe atukozese kukora eby’agonza, baitu abamu bagurukyagurukya obwaraaba n’abakozesa. Habwaki? Habwokuba nibatekereza ngu tibarukusobora kuheereza Yahwe nk’oku bakugondeze habw’emyaka yabo, enyikara eibarumu, rundi ngu tibaine bukugu obukumara. Baitu abandi nibasobora kutekereeza ngu nibakora ekirukumara kandi tibarukwetaaga kweyongera kukurakurana. Omu kicweka kinu nitwija kwega omulingo Yahwe asobora kutuha byona ebiturukwetaaga kusobora kuhikiriza ekigendererwa kye. Nitwija kwegaho ebyokurorraho kuruga omu Baibuli eby’abasaija n’abakazi Yahwe abayahaire amaani n’okugonza basobora kumuheereza. Kandi nitwija kwega, omulingo tusobora kwikiriza Yahwe atukozesa.

OMULINGO YAHWE ATUHA EBITURUKWETAAGA

3. Nk’oku kyolekerwe omu Abafiripi 2:13, Yahwe nasobora ata kutuleetera okugonza kukora ekihikire?

3 Soma Abafiripi 2:13. * Yahwe nasobora kutuha okugonza okuturukwetaaga kusobora kukora eby’agonza. Kinu nasobora kukikora ata? Nasobora kutuletera kumanya obwetaago obuli omu kitebe kyaitu rundi obw’omuntu ondi. Rundi abagurusi b’ekitebe nibasobora kusoma ebbaruha kuruga ha itaagi erukwoleka ekiikaro ekindi nambera hali obwetaago. Kinu nikisobora kutuleetera kwekaguza, ‘Kiki ekinsobora kukora kukonyera?’ Rundi ohairwe obujunanizibwa obuhyaka baitu n’ogurukyagurukya obworaaba nogenda kubusobora. Rundi nosobora kusoma Baibuli, kandi okekaguza, ‘Nisobora ata kukozesa Ekyahandiikirwe kinu kukonyera abantu abandi?’ Yahwe tatuhambiriza kukora kintu kyona. Baitu abw’arora nitutekerezaaho eky’okukora atuha okugonza okuturukwetaaga kusobora kukora ekitutekerizeeho.

4. Yahwe nasobora ata kutuha amaani ag’okukora eby’agonza?

4 Yahwe nasobora kutuha amaani ag’okukora. (Is. 40:29) Nasobora kutuha omwoyo gwe ogurukwera gukatuletera kweyongera kuba bakugu. (Kurug. 35:30-35) Yahwe nasobora kukozesa ekitebe kye kutwegesa omulingo tusobora kukora emirimo. Nahabweki kakuba oyesanga otamanyire nk’oku osemeriiire kuhikiriza obujunanizibwa obw’ohairwe, saba obukonyezi. Kandi otatiina kusaba Isiitwe ow’omu iguru kandi omugabi, “amani agali amaingi muno.” (2 Kol. 4:7; Luk. 11:13) Baibuli erumu ebyokurorraho bingi eby’abasaija n’abakazi Yahwe abayaire okugonza n’amaani ag’okukora ebyarugonza. Obuturaaba nitubazaaho ebyokurorraho binu tekerezaaho omulingo naiwe Yahwe asobora kukukozesa kukora ebintu nk’ebibakozere.

YAHWE EKIYALETIIRE ABASAIJA KUFOOKA

5. Omulingo Yahwe y’akozesezeemu Musa n’akasumi y’acwiremu kumukozesa nibikwegesa ki?

5 Yahwe akaleetera Musa kufooka omucunguzi ow’Abaisaleri. Baitu Yahwe akamukozesa di? Musa obwakaba natekereza ngu ahikire kukozesebwa, hanyuma “[y’okwegesebwa] amagezi gona Agabamisiri” Yahwe atamukozese. (Eng. 7:22-25) Baitu akamukozesa hanyuma y’okubanza kumukonyera kufooka muntu omwebundaazi kandi atarukubihirwa bwangu. (Eng. 7:30, 34-36) Yahwe akaha Musa obumanzi obw’okwemerra omu maiso g’omulemi ow’akaba nakirrayo kimu obusobozi omu Misiri. (Kurug. 9:13-19) Omulingo Yahwe yakozesezeemu Musa n’akasumi y’acwiremu kumukozesa nibikwegesa ki? Yahwe akozesa abo abaine emiringo nk’eye kandi abamwesiga ngu naija kuba amaani.​—Baf. 4:13.

6. Omulingo Yahwe yakozesezeemu Bazilai kukonyera Omukama Daudi nigutwegesa ki?

6 Hanyuma y’emyaka nyingi kurabaho, Yahwe akakozesa Bazilai kukonyera Omukama Daudi. Daudi n’abantu be obu baali nibairuka mutabani we Abusalomu bakaba “bayina enjara, kandi bajwahire, kandi bakwasirwe iroho.” Bazilai n’obwaraaba akaba agurusire, akateeka obwomeezi bwe omu kabi obuyagenzere n’abantu abandi kukonyera Daudi n’abantu be. Bazilai atatekereze ngu habwokuba agurusire Yahwe takyasobora kumukozesa. Baitu akakozesa ebintu eby’akaba aine, kukonyera omuheereza wa Yahwe ow’akaba ali omu bwetaago. (2 Sam. 17:27-29) Kinu nikitwegesa ki? Tube tukuzire omu myaka rundi tukyali bato Yahwe nasobora kutukozesa kukonyera ab’oruganda abali omu bwetaago omu kicweka kyaitu rundi abali omuhanga gandi. (Nfu. 3:27, 28; 19:17) Nitusobra kuba tutarukusobora kugenda tukabakonyera, baitu obutuhayo sente kusagika omulimo ogw’ensi yoona, sente ezi zikozesebwa kubakonyera.​—2 Kol. 8:14, 15; 9:11.

7. Yahwe akakozesa ata Simeoni kandi habwaki kinu nikigarramu amaani?

7 Yahwe karaganiza omuheereza we omwesigwa Simeoni ayaikaraga omu Yerusalemu, kandi ow’akaba agurusire ati: Torukwija kufa otabandize kurora Masiya. Mali omurago gunu gwine kuba gw’agarwiremu Simeoni amaani habwokuba akaba amazire emyaka nyingi alinzire Masiya. Yahwe akamuha omugisa habw’okwikiriza kwe hamu n’obwesigwa bwe. Kiro kimu, omwoyo ogurukwera gukamuleetera kugenda omu yekaru. Obuyahikireyo akarora Yesu akyali nkerembe kandi Yahwe akamukozesa kubaza obunabbi oburukukwata ha mwana ogu ow’akaba nagenda kufooka Kristo. (Luk. 2:25-35) Nobukiraaba nikizooka ngu Simeoni akafa Yesu atakatandikire kutebeza, Simeoni akasiima muno habw’omulingo Yahwe y’amukozesezeemu. Kandi naija n’okutunga emigisa endi nyingi omu kasumi ak’omu maiso. Omu nsi empyaka, omusaija onu omwesigwa naija kurora omulingo obulemi bwa Yesu buliretera abantu ab’amahanga goona kutunga omugisa. (Kub. 22:18) Naitwe nitusiima habw’omulingo gwona Yahwe arukutukozesaamu hati.

8. Yahwe nasobora ata kutukozesa nk’oku y’akozeseze Baranaba?

8 Omu kyasa eky’okubanza C.E., omusaija omugabi oubarukweta Yusufu akehayo Yahwe amukozese. (Eng. 4:36, 37) Nikizooka ngu habwokuba Yusufu akaba muntu arukuhumuza muno abandi, nikyo kyaletiire abakwenda kumuruka Baranaba. Ibara linu nirimanyisa “mwana wokuirukirra.” Ekyokurorraho, hanyuma ya Saulo kufooka Omukristaayo ab’oruganda baingi baali nibatiina kumuhika haihi habwokuba akaba ahiganiize abahondezi ba Yesu. Baitu Baranaba akamuhumuza kandi y’amukonyera, busaho kugurukyagurukya Saulo akasiima muno habw’embabazi yamwolekere. (Eng. 9:21, 26-28) Hanyuma y’akasumi abagurusi omu Yerusalemu bakaba nibagonza kugarramu amaani ab’oruganda abaikaraga omu bicweka bya hara ebiri omu Antyokiya eya Busuli. Noha oubasindikire? Baranaba, kandi mali bakakoma omuntu anyakuhikire. Baibuli n’etugambira eti: “Yabagambirra bona behikye hali Mukama nomutima ogugumire.” (Eng. 11:22-24) N’omu kasumi kanu, Yahwe nasobora kutukozesa kuhuumuza ab’oruganda n’abanyaanya itwe. Ekyokurorraho, nasobora kutukozesa kuhuumuza abaferiirwe abantu babo. Rundi nasobora kutuleetera kubungira rundi kuterra esimu omuntu anyakurwaire rundi anyakwenuubire tukamugarramu amaani. Oraikiriza Yahwe akukozese nk’oku y’akozeseze Baranaba?​—1 Bas. 5:14.

9. Omulingo Yahwe yakonyire ow’oruganda arukwetwa Vasily kufooka omugurusi w’ekitebe omurungi nigutwegesa ki?

9 Yahwe akakonyera ow’oruganda arukwetwa Vasily kufooka omugurusi w’ekitebe omurungi. Vasily akafooka mugurusi w’ekitebe obw’akaba aine emyaka 26, kandi akatekereza ngu taine bukugu oburukumara kusobora kukonyera ab’oruganda n’abanyaanya itwe kukira muno abo abaine ebizibu. Baitu ab’oruganda abakaba bamazire akasumi nibaheereza nk’abagurusi bakamutendeka kandi n’Isomero ly’Obuheereza bw’Obukama likamukonyera muno. Vasily akekamba muno kuta omu nkora ebiyayegere. Ekyokurorraho, aketeraho ebigendererwa ebyanguhire kuhikiriza. Buli kigendererwa ekiyahikirizaaga kyamukonyeraga kweyongera kufooka mumanzi. Hati nagamba ati: “Ebintu ebinatiinaga kukora hati nibyo ndukukira kugonza kukora. Yahwe obw’ankonyera kutunga ekyahandiikirwe ekihikire eky’okukozesa kuhumuza ow’oruganda rundi munayaanya itwe, kindetera okusemererwa kwingi.” Ab’oruganda, nainywe obumurahondera ekyokuroraho kya Vasily mukehayo Yahwe abakozese, naija kubasobozesa kuhikiriza obujunanizibwa bw’amaani omu kitebe.

YAHWE EKIYALETIIRE ABAKAZI KUFOOKA

10. Abigairi akakora ki, kandi ekyokurorraho kye nikikwegesa ki?

10 Daudi hamu n’abasaija be bakaba nibetaaga obukonyezi obubaali nibairuka Omukama Saulo. Abasaija ba Daudi bakasaba omusaija Omwisaleri kandi omuguuda arukwetwa Nabali abakonyere abahe eby’okulya. Nk’oku bakaba balinzire amagana ge omwirungu kikabanguhira kwija kumusaba obukonyezi. Baitu habwokuba Nabali yayegonzaga wenka atabahe kantu koona. Daudi akabiihirwa muno kandi y’acwamu kwita Nabali hamu n’abasaija boona abali omu ka ye. (1 Sam. 25:3-13, 22) Baitu mukazi wa Nabali arukweta Abigairi, akaba ali w’amagezi kandi murungi ha maiso. Akooleka obumanzi bw’amaani yangenda hali Daudi, yagwa ha bigere bye n’amwesengereza kutahoora enzigu. Omulingo ogw’amagezi akamusaba ensonga egi agirekere Yahwe. Ebigambo eby’obwebundaazi hamu n’ebikorwa bya Abigairi eby’amagezi bikakwataho muno Daudi. Yakyetegereza nk’oku omukazi onu kaba asindikirwe Yahwe. (1 Sam. 25:23-28, 32-34) Emiringo emirungi Abigairi akaba akurakuraniize kara ekaleetera Yahwe kumukozesa. Omulingo nugwo gumu, Yahwe nasobora kukozesa banyaanya itwe abakurakuraniiza amagezi n’okwetegereza kugumya amaka gaabo hamu n’ekitebe.​—Nfu. 24:3; Tit. 2:3-5.

11. Bahara ba Sarumu bakakora ki, kandi nibaha abarukuhondera ekyokurorraho kyabo?

11 Hanyuma y’ebyasa bingi kurabaho, bamu h’abantu Yahwe y’akozeseze omu kudabiriza ebisiika bya Yerusalemu baali bahara ba Sarumu. (Neh. 2:20; 3:12) N’obukiraaba ngu ise bo akaba ali mulemi, bahara ba Sarumu bakaikiriza kukora omulimo ogwali gugumire kandi ogw’akabi. (Neh. 4:15-18) Abaisiki banu batasisane nk’abasaija ab’ebitiinisa Abatekoa abayangire “[kuta] engaro zabo ha mulimo”! (Neh. 3:5) Tekerezaaho okusemererwa bahara ba Sarumu batungire omulimo gw’okudabiriza ebisiika obugwahoire hanyuma y’ebiro 52 byonka! (Neh. 6:15) N’omu kasumi kanu, n’okusemererwa kwingi banyaanya itwe baikiriza kuheereza Ruhanga omu omulingo ogw’embaganiza kuraba omu kwombeka n’okudabiriza ebyombeko ebihairweyo hali Yahwe. Obukugu bwabo, obwekambi hamu n’obwesigwa bisobozesa omulimo gunu kukorwa.

12. Yahwe n’asobora ata kutukozesa nk’oku y’akozeseze Tabisa?

12 Yahwe akaleetera Tabisa kufooka muntu “[anyakwijwire] engeso enungi nezokugaba,” eziyayolekaga abandi kukira muno abafaakati. (Eng. 9:36) Obuyafiire abantu baingi bakasalirwa muno habwokuba akabaali muntu mugabi kandi ow’embabazi. Baitu bakasemererwa muno omukwenda Petero obuyamuhumbwire. (Eng. 9:39-41) Ekyokurorraho kya Tabisa nikitwegesa ki? Nobuturaaba tukyali bato rundi tukuzire omu myaka, tuli basaija rundi bakazi, haroho ebintu itwena ebitusobora kukora kukonyera ab’oruganda n’abanyaanya itwe.​—Baheb. 13:16.

13. Yahwe akakozesa ata munyaanya itwe oubarukweta Ruth kandi munyaanya itwe akagamba ki?

13 Munyaanya itwe arukwetwa Ruth akaba n’agonza kufooka mumisani baitu akaba aine ensoni nyingi. Obwakaba akyali muto, yagabaga bwangu bwangu turakiti obuyabaga natebeza nju ha nju. Nagamba ati: “Nagonzaga muno kukora omulimo gunu.” Baitu kubaza n’abantu abayasangaga omu maka gaabo rundi kusoborra ebirukukwata ha Bukama bwa Ruhanga kyamugumiraga muno. Ruth nobwaraaba akaba aine ensoni akafooka Payoniya wa kasumi koona ha myaka 18. Omu 1946, akagenda omu isomero lya Gilead kandi hanyuma akaheereza omu kicweka kya Hawaii hamu n’omu ihanga lya Japan. Yahwe akamukozesa kutebeza muno amankuru amarungi omu bicweka ebi. Hanyuma y’emyaka erukuhingura omu 80 n’atebeza, Ruth akagamba ati: “Yahwe nuwe aikaire nampa amaani. Kandi nuwe ankonyire kusingura ensoni zange. Ninkigumiza kimu ngu Yahwe n’asobora kukozesa omuntu wena kakuba amwesiga.”

IKIRIZA YAHWE AKUKOZESE

14. Kusigikirra ha Abakolosai 1:29, kiki ekitusemeriire kukora obuturaaba nitugonza Yahwe atukozese?

14 Kumara emyaka nyingi Yahwe akozeseze abaheereza be baingi omu miringo erukwahukana. Iwe naija kukuleetera kufooka ki? Ekyarukufoora nikiija kusigikirra ha maani agoratekamu. (Soma Abakolosai 1:29.) Kakuba oyoleka Yahwe ngu n’ogonza akukozese, nasobora kukufoora omutebezi omwekambi, omwegesa omurungi, omuntu arukuhumuza abandi, omukozi omukugu, omunywani arukusagika abandi, rundi ekintu ekindi kyona kusobora kuhikiriza ekigendererwa kye.

15. Kusigikirra ha 1 Timoseo 4:12, 15, kiki ab’oruganda abato kibasemeriire kwesegereza Yahwe abakonyere kukora?

15 Kandi inywe ab’oruganda abato, Yahwe nasobora kubakozesa ata? Haroho obwetaago bw’amaani obw’ab’oruganda abakyaine amaani abasobora kuheereza nk’abaheereza omu kitebe. Omu bitebe biingi omuhendo gw’abagurusi b’ekitebe nigukira ogw’abaheereza. Ab’oruganda abato, nainywe nimusobora kwehayo kutunga obujunanizibwa oburukukiraho omu kitebe. Obwire obumu ab’oruganda abamu bagamba ngu, “Kuheereza nk’omuteebezi nikiimara.” Obworaaba naiwe nukwo orukwehurra, wesengereze Yahwe akukonyera kugonza kuheereza nk’omuheereza omu kitebe kandi akuhe amaani ag’okumuheereza nk’oku orukusobora. (Mug. 12:1) Ab’oruganda abato, nitwetaaga muno obukonyezi bwanyu!​—Soma 1 Timoseo 4:12, 15.

16. Kiki ekitusemeriire kusaba Yahwe kandi habwaki?

16 Yahwe nasobora kukufoora kyona eky’arukugonza kusobora kuhikiriza ekigendererwa kye. Musabe akukonyere osobole kugonza kukora omulimo gwe, kandi omusabe akuhe amaani ag’orukwetaaga. Obe okuzire omu myaka rundi okyali muto, kozesa obwire bwawe, amaani hamu n’ebintu ebindi eby’oine kuheereza Yahwe. (Mug. 9:10) Obw’oratunga obujunanizibwa bwona obw’okuheereza Yahwe, otayanguhiriza kubwanga habw’okutekereza ngu torukwija kubusobora. Twine omugisa gw’amaani ogw’okukora kyona ekiturukusobora kutekamu Isiitwe ow’okugonza ekitiinisa ekumusemeriire!

EKIZINA 127 Kimpikiriire Kuba Muntu Wa Mulingo Ki

^ kac. 5 Wakugondeze kwongera ha buheereza bwawe baitu n’oyehurra torukusobora? Nogurukyagurukya Yahwe obwaraaba nasobora kukukozesa? Rundi notekereza ngu tikirukwetagisa kwehayo Yahwe akukozese omu mulingo gwona ogw’arukugonza? Omu kicweka kinu nitwija kubazaaho emiringo erukwahukana nk’oku Yahwe asobora kutuha amaani n’okugonza ebiturukwetaga kuhikiriza ekigendererwa kye.

^ kac. 3 Nobukiraaba ngu ebbaruha enu Paulo akahandiikira Abakristaayo ab’omu kyasa eky’okubanza, omusingi oguli omu bigambo bye nigusobora kukonyera abaheereza ba Yahwe boona.