Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

Omulingo Tujwara Omuntu Omuhyaka Kandi Tukaikara Tumujwaire

Omulingo Tujwara Omuntu Omuhyaka Kandi Tukaikara Tumujwaire

‘Mujwale omuntu omuhyaka.’​—ABAKOLOSAI 3:10.

EBIZINA: 126, 28

1, 2. (a) Kiki ekirukwoleka ngu nitusobora kujwara omuntu omuhyaka? (b) Miringo ki ey’omuntu omuhyaka erukubazibwaho omu Abakolosai 3:10-14?

BAIBULI EYA New World Translation of the Holy Scriptures, ebazaho “omuntu omuhyaka” emirundi ebiri. (Abefeso 4:24, NW; Abakolosai 3:10) Ebigambo binu bimanyisa omuntu omuhyaka “ayahangirwe nk’oku Ruhanga arukugonza.” Baitu nikisoboka itwe kujwara omuntu onu omuhyaka? Ego. Yahwe akahanga abantu omu kisisani kye, ekirukumanyisa ngu nitusobora kwegera ha miringo ye.​—Okubanza 1:26, 27; Abefeso 5:1.

2 Gali mananu ngu okutahikirra okutwagweserwe haroho obu kutuletera okwegomba okubi. Kandi n’ebintu ebitwetoroire nabyo biine omulingo bitukwataho. Baitu Yahwe n’asobora kutukonyera kufooka bantu ab’arukugonza. Nitugenda kubazaho emiringo erukwoleka ngu tujwaire omuntu omuhyaka nukwo kitukonyere kutamu amaani kufooka bantu Yahwe arukugonza. (Soma Abakolosai 3:10-14.) Hanyuma nitwija kurora omulingo tusobora kuta omu nkora emiringo enu tuli omu buheereza.

“INYWENA MULI OMU”

3. Ogumu ha miringo y’omuntu omuhyaka nugwo guha?

3 Paulo akoleka ngu okutasorora guli mulingo mukuru ogweyoleka ha muntu anyakujwaire ekijwaro ekihyaka. Akagamba: “[Tiharoho] Muyonani Nomuyudaya, nobwakuba owokusarwa nowokutasarwa, nobukwakuba omunyaihanga, nobukwakuba omusikuzi, nobukwakuba omwiru rubale, nobwakuba owobugabe.” * (Rora obugambo obuli hansi.) Busaho omuntu omu kitebe asemeriire kwerora nk’arukukira abandi habw’erangi ye, ihanga lye, rundi habw’ebitinisa ebyaine. Habwaki? Habwokuba itwena nk’abahondezi ba Kristo tuli muntu omu.​—Abakolosai 3:11; Abagaratiya 3:28.

Titusoroora omuntu habwokuba ngu werangi endi rundi ngu w’obuhangwa obundi

4. (a) Abaheereza ba Yahwe basemeriire kutwaza bata abantu abandi? (b) Kintu ki ekisobora kulemesa obumu bw’Abakristaayo?

4 Obu tujwara omuntu omuhyaka, abantu boona tubatamu ekitiinisa tutarukusigikirra ha rangi rundi obuhangwa bwabo. (Abarumi 2:11) Omu bicweka bimu eby’ensi, ekintu kinu tikyanguhire. Ekyokurorraho, obusumi bwa kara omu ihanga lya South Africa, gavumenti ekataho ebiikaro ebyayahukanizahoga abantu ab’erangi erukwahukana nukwo bateteraniza hamu. Abantu abarukukira obwingi omu ihanga eri, otwaliremu n’Abakaiso ba Yahwe na hati nibaikara omu biikaro ebi. Akatebe Akalemi kakagonza kwekambisa ab’oruganda ‘kugaliha’ omu nkoragana yabo. Omu Okitobba 2013, bakataho entekaniza y’embaganiza kusobora kukonyera ab’oruganda ab’erangi ezirukwahukana kweyongera kumanyangana.​—2 Abakolinso 6:13.

5, 6. (a) Ihanga limu likakora ntekaniza ki kukonyera ab’oruganda kuba omu bumu? (Rora ekisisani ekiri ha rupapura 21.) (b) Biki ebirugiremu?

5 Ebitebe bikataho entekaniza y’okukonyera ab’oruganda ab’erangi ezirukwahukana kuruga omu bitebe bibiri kumara obwire bali hamu ha wikendi ezikomerwemu. Obu batangatanganaga bagendaga hamu kutebeza, nibaso’rokano hamu, kandi nibabungirangana omu maka gabo. Ebitebe bingi muno bikejumbira omu ntekaniza enu kandi ofiisi y’itagi ekatunga ebirungi bingi kuruga omu ntekaniza enu. N’abantu abamu abakaba batali Bakaiso ba Yahwe bakakwatwaho. Ekyokurorraho, omukuru omu w’ediini akagamba: “Tindi Kaiso wa Yahwe, baitu nindora omulimo gwanyu ogw’okutebeza gutekaniziibwe kurungi kandi timurukusororra omu rangi.” Ab’oruganda n’abanyaanya itwe bakehurra bata habw’entekaniza enu?

6 Ha kubanza, munyaanya itwe Noma arukubaza orulimi orukwetwa Xhosa akatiina kuraaliza ab’oruganda kuruga omu kitebe ky’Orungereza kwija omu kaju ke akataito. Baitu obu yatebiize n’ab’oruganda b’erangi erukwera kandi yababungira omu maka gabo, obutiini bukatandika kumuhwamu. Nagamba: “Nabo bantu ba buli kiro nka itwe!” Akasumi obu kahikire ekitebe kyabo kuraaliza eky’Orungereza, Noma akacumba yaraliza ab’oruganda bamu. Akakwatwaho muno obu yarozere omugenyi we omu, mugurusi w’ekitebe ky’Orungereza kandi ow’erangi erukwera obu yasemeriirwe kwikarra ha kureeti habw’entebe kuba zitarukumara. Habw’entekaniza enu, ab’oruganda n’abanyaanya itwe batungire abanywani bahyaka kandi beyongiire kumanya abantu kuruga omu buhangwa oburukwahukana.

MUBE N’EMBABAZI HAMU N’OKURUMIRIRWA

7. Habwaki tusemeriire kwikara niturumirirwa abandi?

7 Abantu ba Yahwe nibaija kwikara nibalengesebwa kuhikya ensi enu eya Setani obwerikahwaho. Okutaba n’emirimo, oburwaire obw’amaani, okuhiganizibwa, ebigwererezi, kuferwa ebintu habw’obucwi bw’ebiragiro, hamu n’ebizibu ebindi nibisobora kutuhikaho. Kusobora kukonyerangana omu bwire bw’emihito, tusemeriire kuba bantu abarukurumirirwa abandi. Okurumirirwa kwonyini nikwija kutuletera kugirra abandi embabazi. (Abefeso 4:32) Enu eri emu ha miringo y’omuntu omuhyaka. Niija kutukonyera kwetwaza nka Ruhanga kandi niija kutwekambisa kuhumuza abandi.​—2 Abakolinso 1:3, 4.

8. Kurumirirwa abantu omu kitebe n’okubagirra embabazi nikisobora kurugamu birungi ki? Kozesa ekyokurorraho.

8 Nitusobora kwoleka tuta ngu nitufaho abantu abarugire omu mahangi agandi rundi abatarukwesobora abali omu kitebe kyaitu? Kirungi tubatangirre, tubanywane, kandi tubakonyere kurora ngu ekitebe nikibetaga. (1 Abakolinso 12:22, 25) Ekyokurorraho, Dannykarl akafuruka yaruga omu ihanga lya Philippines yagenda omu Japan. Kusigikirra nk’oku akaba ali munyamahanga, abakozi bagenzi be batamurabye nk’oku barabyaga abataka. Kiro kimu akagenda omu ruso’rokano rw’Abakaiso ba Yahwe. Dannykarl nagamba ngu: “Abarukukira obwingi omu ruso’rokano runu bakaba Bajapani, baitu kandi bakandabya nk’omunywani ou bakaba bamanyire habw’akasumi kaingi.” Embabazi z’ab’oruganda zikamukonyera kwirra haihi na Yahwe. Obwire bukahika Dannykarl yabatizibwa, kandi hati mugurusi omu kitebe. Abagurusi bagenzi be nibasiima kurora ngu uwe na mukazi we bali omu kitebe kyabo. Nibagamba ngu: “Bali bapayoniya abaine obwomeezi obworobere kandi bataireho ekyokurorraho kirungi omu kwebembeza Obukama.”​—Luka 12:31.

9, 10. Ha ebyokurorraho ebirukwoleka ebirungi ebiruga omu kurumirirwa abantu abatusanga omu buheereza.

9 Obu tuba nitutebeza, tutunga omugisa gw’okuta omu nkora obuhabuzi oburukugamba “tukolege kurungi [hali] abantu boona.” (Abagaratiya 6:10) Abakaiso ba Yahwe abarukukira obwingi barumirirwa abafuruki kandi balengaho kwega orulimi rwabo. (1 Abakolinso 9:23) Ekintu kinu kirungiremu ebintu birungi. Ekyokurorraho, munyaanya itwe arukwetwa Tiffany anyakukora nka payoniya kuruga omu ihanga Australia akega Oruswahiri nukwo akonyere ekitebe ky’orulimi oru ekiri omu rubuga Brisbane. Nobukiraaba kitamwanguhiire kwega orulimi, atungire okusemererwa okurukukiraho omu bwomeezi bwe. Tiffany n’agamba: “Obworaaba nogonza kuba n’obuheereza oburukusemeza, genda omu kitebe ekirukukozesa orulimi orundi. Nikisisana nk’okurambura otarugire omu rubuga rw’owanyu. Kikukonyera kweyongera kumanya oruganda rwaitu orw’ensi yoona n’orora omulingo ruli omu bumu.”

Habwaki Abakristaayo bagonza kukonyera abafuruki? (Rora akacweka 10)

10 Haroho eka kuruga omu Japani eyakozere ekintu nikyo kimu. Omwisiki omuto arukwetwa Sakiko kuruga omu ka egi n’agamba: “Emirundi erukukira obwingi obu twabaga tuli omu buheereza, twatangatanganaga abantu kuruga omu ihanga lya Brazil. Obu twakozesaga Baibuli yabo ey’orulimi orukwetwa Portuguese kuboleka ebyahandiikirwe nka Okusuku’rwa 21:3, 4 rundi Zabuli 37:10, 11, 29 bahulirizaga kurungi kandi n’obundi nibarra.” Eka enu akarumirirwa abantu banu kandi yagonza kubakonyera kwega amananu. Ekibakozere, bakatandika kwega orulimi runu oruhyaka nk’eka. Obwire bukahika, eka enu yakonyera omu kutandikaho ekitebe omu rulimi runu. Emyaka enyakurabireho, bakonyire abafuruki bangi kufooka baheereza ba Yahwe. Sakiko n’agamba: “Kitanguhe kwega orulimi runu, baitu emigisa enyakurugiremu ekizire amaani agatwatairemu. Nitusiima muno Yahwe.”​—Soma Engeso Ezabakwenda 10:34, 35.

MUJWALE OBWEBUNDAZI

11, 12. (a) Habwaki tusemeriire kuba n’ebigendererwa ebihikire obu turukuba nitujwara omuntu omuhyaka? (b) Kiki ekiratukonyera kwikara tuli bebundazi?

11 Ekigendererwa kyaitu eky’okujwara omuntu omuhyaka kisemeriire kuba kuhaisa Yahwe ekitiinisa, hatali abandi kutamu itwe ekitiinisa. Oijuke ngu na maraika akaba ahikiriire akatunga emyehembo yasiisa. (Lengesaniza Ezekyeri 28:17.) Tituhikiriire, nahabweki kigumire muno kwetantara emyehembo. Baitu nabwo, nitusobora kujwara obwebundazi. Kiki ekiratukonyera?

12 Ekintu ekiratukonyera kuba bebundazi nukwo kusoma Baibuli buli kiro n’okwecumitirizaho ebiturukusoma. (Ekyebiragiro 17:18-20) Kukira muno twine kwecumitiriza ha bintu Yesu yatwegeseze hamu na ha kyokurorraho kye ekirungi eky’obwebundazi. (Matayo 20:28) Yesu akanabya ebigere by’abakwenda ekyayolekere ngu akaba mwebundazi. (Yohana 13:12-17) Ekintu kindi eki tusobora kukora nukwo kusaba Yahwe atuhe omwoyo gwe. Nigusobora kutukonyera kurwanisa entekereza yoona ei tusobora kuba twine ey’okwerora nk’abarukukira abandi.​—Abagaratiya 6:3, 4; Abafiripi 2:3.

Obu turaaba bebundaazi, ekitebe nikiija kubamu obusinge kandi nikiija kwikara omu bumu

13. Migisa ki eruga omu kwebundaza?

13 Soma Enfumo 22:4. Yahwe n’agonza tube bantu abebundazi. Obwebundazi burugamu emigisa nyingi. Obu tuba bebundazi, ekitebe kibamu obusinge kandi kiikara omu bumu. Ekintu ekindi, Yahwe atwoleka embabazi ze ezitutasemeriire. Omukwenda Petero akagamba: “Inywena mwetege omunda obuculezi . . .  baitu Ruhanga atanga abemyehembo, baitu abaha omugisa abaculezi.”​—1 Petero 5:5.

MUJWALE OBUCULEEZI N’OKUGUMISIRIZA

14. Noha anyakuli kyokurorraho ekirukukirayo eky’okuba muculeezi kandi mugumisiriza?

14 Biro binu, omuntu obwaba muculeezi kandi mugumisiriza, abantu batekereza ngu mudoma. Baitu ago tigali mananu. Emiringo emirungi enu eruga hali Yahwe, anyakukizireyo obusobozi n’amaani. Niwe akyakizireyo kuba kyokurorraho omu kuba muculeezi kandi mugumisiriza. (2 Petero 3:9) Ekyokurorraho, tekereza ha mulingo Yahwe yagumisiriize yagarukamu ebikaguzo byona Iburahimu na Loti bamukagwize kurabira omu bamaraika be. (Okubanza 18:22-33; 19:18-21) Kandi tekereza n’omulingo Yahwe yagumisiriize ihanga erijemu erya Isareri habw’emyaka erukuhingura omu 1,500.​—Ezekyeri 33:11.

15. Yesu akatuteraho kyokurorraho ki eky’okuba muntu omuculeezi kandi omugumisiriza?

15 Yesu akaba muculezi. (Matthew 11:29) Akagumisiriza muno obuceke bw’abegeswa be. Obwakaba n’atebeza omu nsi, emirundi erukukira obwingi abantu bamuhangirraga. Baitu akaguma ali muculeezi kandi mugumisiriza kuhika ha kufa. Obwakaba ali ha muti omu burumi bw’amaani, akasaba Ise kuganyira abasaija abamuhanikire. Akagamba: “Tibamanyire ekibarukukora.” (Luka 23:34) Kandi n’obwakaba ayetuntwire rundi ali omu burumi, akasigara ali muculeezi kandi mugumisiriza.​—Soma 1 Petero 2:21-23.

16. Nitusobora kwoleka tuta ngu tuli baculeezi kandi bagumisiriza?

16 Paulo akabazaho ogumu ha miringo tusobora kuba baculeezi kandi bagumisiriza. Akagamba: “Mweyongere kugumisirizangana n’okuganyirangana inywenka omuntu n’obwakuba aine ensonga hali mugenzi we. Nk’oku Yahwe nauwe yabaganyire, nainywe nukwo mukole muti.” (Abakolosai 3:13, NW) Baitu kusobora kuganyira abandi, tusemeriire kuba bantu baculeezi kandi abagumisiriza. Kinu nikiija kuletaho obumu omu kitebe.

17. Habwaki tusemeriire kuba baculeezi kandi bagumisiriza?

17 Yahwe n’agonza tube baculeezi kandi tugumisirize abantu abandi. Emiringo enu neyetagisibwa obu turaaba tuli b’okwikara omu nsi empyaka. (Matayo 5:5; Yakobo 1:21) Obu tuba baculeezi kandi tukagumisiriza, kihaisa Yahwe ekitiinisa kandi kikonyera abandi nabo kwetwaza omu mulingo nugwo gumu.​—Abagaratiya 6:1; 2 Timoseo 2:24, 25.

MUJWALE OKUGONZA

18. Okugonza n’okutasoroora biine kakwate ki?

18 Emiringo ei tubalizeho yoona ine akakwate n’okugonza. Ekyokurorraho, omwegeswa Yakobo akahabura ab’oruganda habwokuba bakaba nibatwaza kurungi abantu abaguuda baitu abanaku nibabatwaza kubi. Akasoborra ngu ekintu kinu kikaba nikicwa ekiragiro kya Ruhanga ekirukugamba “ogonzege mutahi wawe, nkokwoyegonza wenka.” Akongera yagamba: “Baitu obumusororamu abantu, nimukora [ekibi].” (Yakobo 2:8, 9) Obu turaaba nitugonza abantu, titurukwija kusoroora omuntu nitusigikirra ha nsoma ye, erangi, rundi kuba ruranganwa. Titurukugondeza kimu kwijwamu ekitekerezo ky’okusoroora. Nikitwetagisa abantu barole ngu ekijwaro kyaitu tikirumu okusoroora.

19. Habwaki kiri kikuru tujwale okugonza?

19 Ekintu ekindi, okugonza “nikugumisiriza, kuba nembabazi” kandi “tikwenyumiza kwonka.” (1 Abakolinso 13:4) Tusemeriire kugumisiriza, kuba n’embabazi, n’okwebundaaza nukwo kitukonyere kweyongera kugambiraho abantu abandi amakuru amarungi. (Matayo 28:19) Kandi emiringo enu etukonyera kukoragana n’ab’oruganda n’abanyaanya itwe boona omu kitebe. Itwena obu turayoleka okugonza kwa mulingo gunu, ebitebe byaitu nibiija kuba omu bumu, kandi nikiija kuhaisa Yahwe ekitiinisa. Abantu abandi nibaija kurora obumu bwaitu bubasikirize kwega amananu. Baibuli emalirra n’esoborraho eti omuntu omuhyaka: ‘Baitu oihireho ebi byona, mujwale okugonza, oku nukwo kugumiza kimu obumu.”​—Abakolosai 3:14, NW.

MWIKALE NIMUFORWA BAHYAKA

20. (a) Bikaguzo ki ebi tusemeriire kwekaugaza? Habwaki? (b) Nyikara ya mulingo ki ei tusemeriire kulindirra?

20 Itwena tusemerire kwekaguza, ‘Mpinduka ki zindi ezi nsemeriire kukora kujuramu omuntu owaira n’okurora ngu tinagarukamu kumujwara?’ Tusemeriire kusaba Yahwe kandi tumwesengereze kutukonyera. Tusemeriire kurwanisa kuleka ebitekerezo ebibi rundi ebikorwa ebibi nukwo tusobole ‘kugwetwa Obukama bwa Ruhanga.’ (Abagaratiya 5:19-21) Kandi twine kwekaguza, ‘Nyikara nimpindura entekereza yange kuba ha rulengo rw’egi erukusemeza Yahwe?’ (Abefeso 4:23, 24) Kusigikirra nk’oku tutahikiriire, tusemeriire kutamu amaani maingi kurora twajwara kandi twaikara tujwaire omuntu omuhyaka. Kinu kiri kintu eki tusemeriire kwikara nitukora. Obwomeezi kabuliba burungi akasumi obu kalihika buli muntu omu nsi obwalijwara omuntu omuhyaka kandi akoleka omu bwijwire emiringo nk’eya Ruhanga!

^ kac. 3 Omu busumi bwa kara, abantu abanyakweserwe abasikuzi bakaba bantu abatwarwaga kuba b’enyuma kandi bagaywaga.