Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 35

Abaheereza Ba Yahwe Abebundaazi b’Omuhendo Haliwe

Abaheereza Ba Yahwe Abebundaazi b’Omuhendo Haliwe

“Mukama . . . [atekerezaaho] abaculezi.”​—ZAB. 138:6.

EKIZINA 48 Kurubata na Yahwe Buli Kiro

EBITURAYEGA *

1. Yahwe ayehurra ata obwarora abantu abebundaazi? Soborra.

YAHWE agonza abantu abebundaazi. Abantu abebundaazi mali nubo bonka basobora kuba n’enkoragana enungi hamu nawe. Baitu kandi, ab’emyehembo “abamanya nayema hara.” (Zab. 138:6) Nitugonza kukurakuraniza obwebundaazi habwokuba nitugonza kusemeza Yahwe n’okwikara tuli haihi nawe.

2. Omu kicweka kinu nitwija kubazaaho ki?

2 Omu kicweka kinu, nitwija kubazaaho ebikaguzo binu bisatu: (1) Obwebundaazi nikyo kiki? (2) Habwaki tusemeriire kukurakuraniza obwebundaazi? (3) Nidi nambere kisobora kutugumira kwoleka obwebundaazi? Nk’oku turukwija kurora, kakuba tuba bebundaazi nitwija kusemeza omutima gwa Yahwe kandi tugasirwe.​—Nfu. 27:11; Is. 48:17.

OBWEBUNDAAZI NIKYO KIKI?

3. Obwebundaazi nikyo kiki?

3 Obwebundaazi nukwo kukimanya ngu toli w’omugaso muno kukira abantu abandi n’okwerinda kuba n’emyehembo. Omuntu omwebundaazi akimanyire ngu Yahwe Ruhanga aine obusobozi kumukira kandi atekamu ekitiinisa abantu abandi abaine obusobozi. Omuntu omwebundaazi akimanyire ngu abantu abandi baine ebibarukumukiza.​—Baf. 2:3, 4.

4-5. Habwaki abantu abamu nibasobora kuzooka nka bebundaazi kandi kunu baine emyehembo?

4 Abantu abamu bazooka nk’abebundaazi kandi kunu tibali. Nibasobora kuba baine ensoni rundi batarukubaza muno. Rundi nibasobora kuba betwaza kurungi habwokuba bakakuzibwa kurungi. Baitu kandi omu mitima yabo nibasobora kuba baine emyehembo. Hanyuma y’akasumi booleka kiki kyonyini ekiri omu mitima yabo.​—Luk. 6:45.

5 Abantu abandi nibasobora kuba bataine ensoni kandi babaza buli kimu ekibarukutekereza baitu kandi bataine myehembo. (Yoh. 1:46, 47) Baitu abantu nka banu basemeriire kwegendereza habwokuba nibasobora kuhika bakatandika kweyesiga bonka. Tube twine ensoni rundi tutaziine itwena tusemeriire kwekamba kuba bebundaazi omu mutima.

Omukwenda Paulo akabaali mwebundaazi kandi tiyatekerezaaga ngu w’omugaso muno kukira abantu abandi (Rora akacweka 6) *

6. Nk’oku kyolekerwe omu 1 Abakolinso 15:10, ekyokurorraho ky’omukwenda Paulo nikitwegesa ki?

6 Leka tubazeeho ekyokurorraho eky’omukwenda Paulo. Yahwe akamukozesa muno kutandikaho ebitebe omu mbuga nyingi. Nasobora kuba yakozere ebintu by’amaani kukira abakwenda ba Yesu abandi boona. Nobukiraaba ngu Paulo akakora ebintu bingi, atetwale kuba w’omugaso kukira ab’oruganda abandi. N’obwebundaazi, akagamba ati: “Ninyowe muto owabakwenda, atasemeriire okwetwa omukwenda, baitu nkahiiga ekanisa ya Ruhanga.” (1 Kol. 15:9) Kandi akakyoleka kurungi ngu akatunga enkoragana enungi na Yahwe habwokuba Yahwe akaba omwolekere embabazi ezitamusemeriire hatali habw’ebintu eby’akaba akozere rundi habwokuba w’embaganiza. (Soma 1 Abakolinso 15:10.) Mali Paulo akataho eky’okurorraho kirungi eky’obwebundaazi obuyahandikiire Abakolinso ebbaruha. Atetwale kuba wa haiguru n’obukiraaba ngu abamu omu kitebe eki baali nibalengaho kwefoora b’amaani kumukira.​—2 Kol. 10:10.

Ow’oruganda Karl F. Klein, akabaali mwebundaazi kandi akaheereza ha Katebe Akalemi (Rora akacweka 7)

7. Ow’oruganda omu ow’akaba amanyirwe muno akooleka ata obwebundaazi?

7 Abaheereza ba Yahwe baingi bagarukwamu amaani obubasoma ebyafaayo by’Ow’oruganda Karl F. Klein ayaheerizeeho h’Akatebe Akalemi. Habwokuba Ow’oruganda Klein akaba ali mwebundaazi, akabazaaho obuceke bwe hamu n’ebizibu ebiyatungire omu bw’omeezi bwe obwakaba n’abazaaho ebyafaayo bye. Ekyokurorraho, omu 1922, obuyagenzere kutebeza nju ha nju habw’omurundi ogw’okubanza kikamugumira muno. Kandi hakarabaho emyaka ebiri atakongeraga kutebeza nju ha nju. Hanyuma obw’akaba naheereza ha Beseri, akaahura enzigu ow’oruganda obuyamuhabwire. Haroho n’obuyarwaire oburwaire bw’okwenuuba baitu bwamara bwakira. Baitu nabwo akatunga obujunanizibwa obundi bwingi omu kitebe. N’obukiraaba ngu Ow’oruganda Klein akaba amanyirwe muno akooleka obwebundaazi obuyabalizeho obuceke bwe! Ab’oruganda n’abanyaanya itwe baingi basemererwa muno obubaijuka Ow’oruganda Klein n’omulingo yabalize amananu obwakaba n’abazaaho ebyafaayo bye. *

HABWAKI TUSEMERIIRE KUKURAKURANIZA OBWEBUNDAAZI?

8. Ekyahandikirwe ekiri omu 1 Petero 5:6 nikitukonyera kita kwetegereza nk’oku kwebundaaza kisemeza Yahwe?

8 Ensonga enkuru habwaki tusemeriire kukurakuraniza obwebundaazi eri ngu, nikisemeza Yahwe. Omukwenda Petero akooleka kurungi ensonga enu. (Soma 1 Petero 5:6.) Ekitabu “Come Be My Follower” nikisoborraho ebigambo bya Petero kiti: “Emyehembo eri nk’obutwa. Nesobora kurugamu ebizibu bingi. Omuntu ow’emyehembo taine omugaso gwona omu maiso ga Yahwe n’obwaba nasobora kukora ebintu eby’amaani. Baitu obwebundaazi buletera omuntu arukuzooka nk’ataine mugaso kuba w’omugaso omu maiso ga Yahwe. . . . Obworaaba oli mwebundaazi Yahwe naija kukuha emigisa nyingi.” * Kusemeza omutima gwa Yahwe nikyo ekintu ekirukukirayo oburungi ekitusobora kukora.​—Nfu. 23:15.

9. Habwaki obwebundaazi buletera abantu abandi kugonza kufooka banywani baitu?

9 Obutuba bebundaazi tusemeza Yahwe kandi tugasirwa omu miringo nyingi. Obutwebundaaza kiretera abantu abandi kugonza kufooka banywani baitu. Kwetegereza kurungi ensonga enu, banza otekerezeeho abantu abongoza bafooke banywani baawe. (Mat. 7:12) Baingi omuliitwe titugonza abantu abaikara nibebembeza ebibarukugonza byonka kandi abatagonza kuhaburwa. Baitu kandi kitusemeza muno kunywana Abakristaayo bangezi baitu abooleka embabazi, abarukuganyira, abaine okugonza kandi abebundaazi. (1 Pet. 3:8) Nk’oku tugonza kunywana abantu abebundaazi nukwo n’abantu abandi baragonza kufooka banywani baitu obuturayebundaaza.

10. Habwaki abantu abebundaazi kibanguhira kugumira enyikara ezitanguhire?

10 Obwebundaazi butukonyera kutunga okusemererwa omu bwomeezi. Amananu gali ngu itwena nitwija kurora rundi kuraba omu nyikara ezitali z’obwinganiza. Sulemani Omukama ow’amagezi akagamba ati: “Nkabona abairu batembere embarasi, kandi abakuru nibagenda hansi nkabairu.” (Mug. 10:7) Obumu abantu abakugu rundi abaine ebisembo eby’embaganiza tibatunga ekitiinisa ekibasemeriire. Baitu nabwo Sulemani akakyetegereza ngu tusemeriire kugumira enyikara nk’oku eri, omu kiikaro ky’okukwatwa ekiniga habw’ebintu ebirukubaho. (Mug. 6:9) Obuturaaba tuli bebundaazi nikiija kutwanguhira kugumira ebintu ebibaho n’obuturaaba tutarukubigonza.

NYIKARA KI EZISOBORA KUTULETERA KULEMWA KUBA BEBUNDAAZI?

Habwaki nikisobora kuguma kwoleka obwebundaazi omu nyikara nk’enu? (Rora akacweka 11-12) *

11. Tusemeriire kwetwaza tuta obutuhebwa obuhabuzi?

11 Buli kiro, turaba omu nyikara ezirukwetaaga kwoleka obwebundaazi. Tekerezaaho enyikara zinu. Obutuhebwa obuhabuzi. Tusemeriire kukijuka ngu omuntu nambere arorra ngu nikyetagisa kutuhabura, tuba tusobeze kukira nk’oku turukutekereza. Omuntu obw’atuhabura, emirundi ekira obwingi tukira kugonza kwanga obuhabuzi obu. Nitusobora kutandika kujumirra omuntu ow’atuhabwire rundi omulingo ogw’atuhabwiremu. Baitu obuturaaba tuli bebundaazi nitwija kwetwaza kurungi.

12. Kusigirra ha Enfumo 27:5, 6, habwaki tusemeriire kusiima omuntu ow’atuhabura? Bazaaho ekyokurorraho.

12 Omuntu omwebundaazi asiima obubamuhabura. Tekerezaaho ekyokurorraho kinu: Ogenzere omu rusorrokano rw’ekitebe, kandi oli mukubaza n’ab’oruganda. Baitu omu mulingo ogw’amagezi omu halibo akutwara ha rubaju kandi akugambira ngu oine eby’okulya omu maino. Amananu gali ngu nohurra oswaire. Baitu kandi n’omusiima habw’okukugambira. Kandi nosobora n’okutekereza ngu hakire kakuba omuntu ondi akugambire kara. Omu mulingo nugwo gumu, tusemeriire kusiima muno Omukristaayo mugenzi waitu anyakwoleka obumanzi akaija akatuhabura. Omuntu ogu, tusemeriire kumurora nk’enganjani yaitu hatali nk’omunyanzigwa waitu.​—Soma Enfumo 27:5, 6; Bag. 4:16.

Habwaki nitwetaaga obwebundaazi abandi obubatunga obujunanizibwa omu kitebe? (Rora akacweka 13-14) *

13. Nitusobora tuta kwoleka obwebundaazi abandi obubatunga obujunanizibwa omu kitebe?

13 Abandi obubatunga obujunanizibwa omu kitebe. Omugurusi w’ekitebe oubarukweta Jason nagamba ati: “Abandi obubatunga obujunanizibwa, ntekereza ngu habwaki batabuhaire nyowe.” Naiwe haroho obw’oyehurra oti? Tikiri kibi omuntu kugonza kwongera ha buheereza bwe. (1 Tim. 3:1) Baitu tusemeriire kwikara twine entekereza ey’ehikire. Kakuba tutegendereza, nitusobora kutandika kwehemba omu mutima gwaitu. Ekyokurorraho, ow’oruganda nasobora kutandika kutekereza ngu nuwe aine obukugu obw’okukora ebintu ebimu omu kitebe kukira abandi. Rundi munyaanya itwe nasobora kutekereza ngu, ‘Iba nyowe nasobora kuhikiriza obujunanizibwa bunu kukira ow’oruganda ow’abwine.’ Baitu obuturaaba tuli bebundaazi, titurukwija kuba n’entekereza nk’enu.

14. Omulingo Musa yayetwaizeemu abandi obubatungire obujunanizibwa nigutwegesa ki?

14 Nitusobora kwegera ha mulingo Musa y’ayetwaizeemu abandi obubatungire obujunanizibwa. Musa yagonzaga muno obujunanizibwa bwe obw’okwebembera ihanga lya Isaleri. Baitu Musa aketwaza ata Yahwe obuyahaire abantu abandi obujunanizibwa obw’okuheereza nawe? Atakwatwe ihali. (Kubar. 11:24-29) Akebundaaza, y’aikiriza abantu abandi bamukonyere omu kucwa emisango. (Kurug. 18:13-24) Kinu kikakonyera Abaisaleri kutalinda akasumi kakooto emisango yabo etakahuliirwe habwokuba abacwi b’emisango baali bakanyire. Kinu kikoleka ngu Musa akaba nafaaho abantu abandi hatali ekitiinisa kye nk’omuntu. Mali akatuteraho ekyokurorraho ekirungi. Naitwe tusemeriire kwijuka ngu tuba b’omugaso muno hali Yahwe obwebundaazi baitu obubukira obukugu bwaitu. Yahwe ‘nobwaraaba ali haiguru, atekerezaaho abaculeezi.’​—Zab. 138:6.

15. Enyikara z’ab’oruganda n’abanyaanya itwe baingi zihindukire zita?

15 Enyikara yaitu obwehinduka. Omu myaka eyehingwireho, ab’oruganda n’abanyaanya itwe abaali bamazire emyaka nyingi omu buheereza bw’embaganiza, bakaheebwa obujunanizibwa obuhyaka. Ekyokurorraho, omu 2014, ab’oruganda abaheerezaaga nk’abaroleerezi ba distrikiti hamu n’abakazi babo bakasindikwa omu buheereza obundi obw’akasumi koona. Omu mwaka ogu gwonyini ekitebe kikacwamu ngu ow’oruganda obw’arahikya emyaka 70, naba atakyaikirizibwa kuheereza nk’omuroleerezi w’ekicweka. Kandi ab’oruganda abaine emyaka 80 n’okuhinguraho tibakyaikirizibwa kuheereza nk’abateraniza b’akatebe k’abagurusi b’ekitebe. Ekindi emyaka nke ey’erabireho ab’oruganda n’abanyaanya itwe abaheerezaga ha Beseri bakasindikwa kuheereza nka bapayoniya ab’akasumi koona. Kandi abandi bakaruga omu buheereza obw’embaganiza habw’oburwaire, obujunanizibwa bw’amaka rundi habw’ensonga ezindi.

16. Ab’oruganda n’abanyaanya itwe bakoleka bata obwebundaazi enyikara yabo obuyahindukire?

16 Ab’oruganda n’abanyaanya itwe baingi kitabanguhire kuraba omu mpindahinduka zinu. Busaho kugurukyagurukya baagonzaga muno obuheereza bwabo, kukira muno obubaali bamaziremu emyaka nyingi. Empindahinduka zinu hamu n’enyikara yabo empyaka bikaleetera abamu obujune bwingi. Baitu hanyuma y’akasumi bakahika bamanyira. Kiki eky’abakonyire? Ekyakizire kubakonyera nukwo kugonza Yahwe. Bakakimanya ngu bateheyo hali Yahwe habw’okugonza obujunanizibwa, ekitiinisa rundi obuheereza obw’embaganiza. (Bak. 3:23) Kibasemeza kugumizaamu nibaheereza Yahwe n’obwebundaazi omu nyikara zoona. Banagira Yahwe okutuntura kwabo kwona nibakigumya ngu n’abafaaho.​—1 Pet. 5:6, 7.

17. Habwaki nikitusemeza ngu Ekigambo kya Ruhanga nikitwekambisa kukurakuraniza obwebundaazi?

17 Mali nitusiima muno habw’obuhabuzi oburungi kuruga omu Baibuli oburukututererra kuba abebundaazi. Obutukurakuraniza omulingo gunu omurungi abantu abandi kibasemeza kwikara haihi naitwe kandi naitwe kitugasira muno. Kitukonyera kugumira ebizibu ebitutunga omu bwomeezi bwaitu. Kandi ekirukukira byona kitukonyera kwirra haihi na Isiitwe ow’omu iguru. Mali nikitusemeza muno kukimanya ngu Yahwe n’obwaraaba ali ‘Owahaiguru,’ kandi ‘Omukuru’ agonza abaheereza be abebundaazi kandi b’omuhendo haliwe.​—Is. 57:15.

EKIZINA 45 Okwecumitiriza okw’Omutima Gwange

^ kac. 5 Kikuru muno tukurakuranize obwebundaazi. Obwebundaazi nikyo kiki? Habwaki tusemeriire kwega kuba bebundaazi? Habwaki kisobora kutugumira kwikara tuli bebundaazi kakuba enyikara yaitu ehinduka? Omu kicweka kinu nitwija kugarukamu ebikaguzo binu.

^ kac. 7 Rora ekicweka “Yahwe Ampaire Emigisa Nyingi” ekiri omu Watchtower eya Okitobba 1, 1984.

^ kac. 8 Rora esuura. 3, akacweka. 23.

^ kac. 53 KUSOBORRA EBISISANI: Omukwenda Paulo, ali muka y’ow’oruganda kandi ayoleka obwebundaazi obu n’abaza n’abantu boona otwaliremu n’abaana abato.

^ kac. 57 KUSOBORRA EBISISANI: Ow’oruganda anyakukuzire omu myaka aikiriize ow’oruganda omuto kumuhabura.

^ kac. 59 KUSOBORRA EBISISANI: Ow’oruganda anyakukuzire omu myaka takwatwa ihali habwokuba ow’oruganda omuto nuwe aine obujunanizibwa omu kitebe.