Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 36

Haramagedoni, Makuru Marungi!

Haramagedoni, Makuru Marungi!

“Bakabasoroza hamu omu . . . Hara-Magedoni.”​—KUS. 16:16.

EKIZINA 150 Serra Ruhanga Nukwo Ojunwe

EBITURAYEGA *

1-2. (a) Habwaki Haramagedoni makuru marungi hali abantu? (b) Bikaguzo ki ebiturukwija kubazaaho?

WAKAHURRAHOGA abantu nibagamba ngu ‘Haramagedoni’ nikimanyisa obulemu nambere abantu balikozesa eby’okurwanisa by’amaani kurwanisangana bakahwerekereza ensi rundi ngu nikimanyisa ekigwererezi ky’amaani ekirihwerekereza ensi yoona? Baitu Baibuli neyoleka ngu Haramagedoni niija kurugamu ebirungi kandi erete okusemererwa! (Kus. 1:3) Obulemu bunu tibulihwerekereza abantu oihireho bulibajuna. Omu mulingo ki?

2 Baibuli neyoleka ngu obulemu bwa Haramagedoni bulijuna abantu kuraba omu kumaraho obulemi bw’abantu. Nibwija kuhwerekereza ababi boona hasigaleho abahikiriire bonka. Kandi nibwija n’okujuna ensi yaitu abantu batagihwerekereza. (Kus. 11:18) Kusobora kwetegereza kurungi ensonga zinu, leka tubazeeho ebikaguzo binu bbina: Haramagedoni nikyo kiki? Bintu ki ebirukwija kubanza kubaho etakatandikire? Kiki ekiratukonyera kuba bamu hali abo abarakiraho ha kiro kya Haramagedoni? Nitusobora tuta kwikara tuli besigwa nk’oku Haramagedoni eyeyongire kwirra haihi?

HARAMAGEDONI NIKYO KIKI?

3. (a) Ekigambo “Hara-Magedoni” nikimanyisa ki? (b) Kusigikira ha Okusuku’rwa 16:14, 16, habwaki ekigambo Haramagedoni kitarukumanyisa ekiikaro?

3 Soma Okusuku’rwa 16:14, 16. Ekigambo “Hara-Magedoni” kikozesebwa omurundi gumu omu Baibuli, kandi nikihindurwa kuruga omu kigambo ky’Oruheburaniya ekirukumanyisa Orusozi rwa Megido. (Kus. 16:16) Megido rukaba ruli rubuga omu Isaleri eya kara. (Yos. 17:11) Baitu kinu tikirukumanyisa ngu omu nsi harumu ekiikaro ekirukwetwa Haramagedoni. Ekigambo kinu nikimanyisa ebintu byona ebiribaho “abakama abensi zona” obubalyesorooza hamu kuhakaniza Yahwe. (Kus. 16:14) Baitu omu kicweka kinu nitwija kukozesa ekigambo ‘Haramagedoni’ kumanyisa obulemu obulibaho hanyuma y’abakama b’ensi kwesorooza. Nitukigumya tuta ngu Haramagedoni n’ekiikirra ekintu kindi hatali ekiikaro? Eky’okubanza, busaho orusozi omu nsi orurukwetwa Megido. Ekyakabiri ekiikaro ekyetoroire Megido kitaito muno kuhikwamu “abakama abensi zona” amahe gaabo hamu n’ebyokurwanisa byabo. Ekyakasatu, nk’oku turukwija kurora, obulemu bwa Haramagedoni bulitandika “abakama” b’ensi obubalitahirra abantu ba Ruhanga abali omu biikaro eby’ensi ebirukwahukana.

4. Habwaki obulemu obw’okumalirra Yahwe y’abuhaire ibara ly’ekiikaro kya Megido?

4 Habwaki obulemu obw’okumalirra Yahwe y’abuhaire ibara ly’ekikaro kya Megido? Habwokuba omu kiikaro kinu ekya Megido hamu n’omu kihanga kya Yezereri ekyali kiri haihi bakarwanirayo obulemu bwingi. Ekyokurorraho, haihi ‘n’amaizi ga Megido’ Ruhanga akakonyera Omucwi w’Emisango Baraki kusingura ihe ly’Abakanaani eryali niryebemberwa Sisera. Baraki hamu na nabbi Debora bakasiima Yahwe habwokukora ekyamahano akabakonyera kusingura obulemu obu. Bakazina nibagamba bati: “Aba haiguru bakarwana, enyunyuzi . . . zikarwana na Sisera. Ekyambu Kisoni kikabatwarra kimu.”​—Bac. 5:19-21.

5. Mbaganiza ki ey’eri hagati y’obulemu bwa Haramagedoni hamu n’obulemu Baraki y’arwaine?

5 Baraki na Debora bakamalirra ekizina kyabo n’ebigambo binu: “Nukwo abanyanzigwa bawe bona bahwerekerre bati, ai Mukama: baitu abo [abakugonza] babe nkizoba obulirugayo omu mani galyo.” (Bac. 5:31) Nikyo kimu n’omu bulemu obwa Haramagedoni. Abanyanzigwa ba Ruhanga boona balihwerekerra, baitu ab’amugonza balijunwa. Baitu haroho embaganiza hagati y’obulemu Baraki y’arwaine n’obwa Haramagedoni. Omu bulemu bwa Haramagedoni abaheereza ba Ruhanga tikiribetagisa kurwana. Kandi tibarukwija n’okwetaaga eby’okurwanisa habwokuba amaani gabo galiba “omu kwikara batatiniire n’omu kwesiga” Yahwe hamu n’amahe ge ag’omu iguru.​—Is. 30:15, NW; Kus. 19:11-15.

6. Yahwe nasobora kukozesa ki kuhwerekereza abanyanzigwa be omu bulemu bwa Haramagedoni?

6 Yahwe naija kukozesa ki kusingura abanyanzigwa be omu bulemu bwa Haramagedoni? Nasobora kukozesa emiringo nyingi. Ekyokurorraho, nasobora kukozesa omusisa, orubaale, hamu n’enkuba. (Yob. 38:22, 23; Ez. 38:19-22) Nasobora n’okuletera abanyanzigwa be kwitangana bonka na bonka. (2 Byom. 20:17, 22, 23) Kandi nasobora n’okukozesa bamalaika be kuhwerekereza ababi. (Is. 37:36) Omulingo gwona ogwaracwamu kukozesa, alisingura. Abanyanzigwa be boona balihwerekerra. Kandi abahikiriire boona balijunwa.​—Nfu. 3:25, 26.

BINTU KI EBIRIBANZA KUBAHO HARAMAGEDONI ETAKATANDIKIRE?

7-8. (a) Kusigikirra ha 1 Abasesalonika 5:1-6, abebembezi ab’ensi nibaija kukora kurangirra ki okw’embaganiza? (b) Habwaki kinu nikiija kuba kisuba eky’akabi?

7 “Ekiro kya Mukama” kitakahikire halibanza kubaho kurangirra ngu “mirembe busaho kabi.” (Soma 1 Abasesalonika 5:1-6.) Omu 1 Abasesalonika 5:2, “ekiro kya Mukama” nikimanyisa ‘omuhito omwingi.’ (Kus. 7:14) Tulimanya tuta ngu omuhito omwingi guli haihi kutandika? Baibuli neyoleka ngu halibaho okurangirra okwembaganiza. Okurangirra kunu kaliba kokurorraho akalyoleka ngu omuhito omwingi gwagenda kutandika.

8 Kurangirra ngu “mirembe busaho kabi” nukwo okurangirra okwabaziibweho kara omu Baibuli. Kiki ekiriretera abalemi b’ensi kukora okurangirra kunu? Abebembezi b’ediini nabo balibeteranizaaho omu kurangirra kunu? Nikisoboka. Baitu tukimanyire kurungi ngu badaimoni nubo barukwija kubiihabiiha abalemi b’ensi kukora okurangirra kunu. Ekisuba kinu kiriba ky’akabi muno habwokuba nikiija kuleetera abantu kutekereza ngu haroho obusinge kandi kunu omuhito omwingi ogutakabahoga omu byafaayo by’abantu nigugenda kutandika. Baitu, ‘okuhwerekerra okwa bwangu kulibaizira, nk’okurumwa okukwizira anyakwine enda.’ Kiki ekirihika ha baheereza ba Yahwe abesigwa? Nabo nibasobora kuhunirra omuhito omwingi obugulitandika baitu nibaija kuba betekaniize.

9. Yahwe ali hwerekereza ensi ya Sitaani ha murundi gumu? Soborra

9 Yahwe tarukwija kuhwerekereza ensi ya Sitaani ha murundi gumu nk’oku yakozere omu busumi bwa Nuha. Baitu naija kubanza ahwerekerezeeho ekicweka kimu nukwo ekindi akihwerekereze hanyuma. Yahwe naija kubanza ahwerekereze Baburoni Orukooto, ekirukumanyisa ediini zoona ez’ebisuba. Nukwo omu bulemu bwa Haramagedoni naija kuhwerekereza ekicweka eky’ensi ya Sitaani ekisigaireho ekirukutwarramu eby’obulemi, amahe hamu n’eby’obusubuzi. Hati leka tubazeeho ebintu binu bibiri omu bwijwire.

10. Kusigikirra ha Okusuku’rwa 17:1, 6, na 18:24, habwaki Yahwe naija kuhwerekereza Baburoni Orukooto?

10 “Omusango gwomusihani ogu omukoto.” (Soma Okusuku’rwa 17:1, 6; 18:24.) Baburoni Orukooto rujumisize muno ibara lya Ruhanga. Omukazi onu ayegeseze ebisuba ebirukukwata hali Ruhanga. Nk’omukazi omusihani ediini ez’ebisuba ziremerwe kulinda obwesigwa bwazo hali Yahwe kuraba omu kusagika gavumenti z’abantu. Zikozesa obusobozi bwazo kubonabonesa n’okunyakura sente ez’abahondezi bazo. Ediini zinu zisesere esagama y’abantu baingi otwaliiremu n’ey’abaheereza ba Ruhanga. (Kus. 19:2) Yahwe alihwerekereza ata Baburoni Orukooto?

11. Ekisoro ekirukutukura nikimanyisa ki kandi Ruhanga naija kukikozesa ata kuhwerekereza Baburoni Orukooto?

11 Yahwe naija kukozesa ‘amahembe ikumi’ ag’ekisoro ekirukutukura kuhwerekereza “omusihani ogu omukoto.” Ekisoro eki nikikikirra ekitebe ky’Amahanga Ageteraine. Amehembe ikumi nigakikirra gavumenti ezisagika ekitebe kinu. Omu kasumi Ruhanga akarukugonza, gavumenti zinu niziija kwehindukirra Baburoni Orukooto. Zihwerekereze omusihani ogu kandi ‘zimuleke ali kwonka’ kuraba omu kutwara itungo lye hamu n’okwoleka abantu ebikorwa bye ebibi. (Kus. 17:3, 16) Okuhwerekereza kunu okwa bwango okurasisana nk’okubaireho “omu kiro kimu” kyonka nikwija kuhuniriza muno abasagikaga ediini zinu. Habwokuba omukazi onu aikaire n’ayepanka n’agamba ati: “Nyikaliire nkomukama, kunu tindi mufakati, kunu tindibona obujune na kake.”​—Kus. 18:7, 8.

12. Kiki Yahwe ekyatarukwija kwikiriza amahanga kukora, kandi habwaki?

12 Yahwe talikiriza amahanga kuhwerekereza abantu be. Habwokuba nibetwa ibara lye kandi borobiire ekiragiro kye eky’okuruga omu Baburoni Orukooto. (Eng. 15:16, 17; Kus. 18:4) Kandi bakonyire n’abantu abandi kwiruka bakarugayo. Nahabweki abaheereza ba Yahwe tibarukwija “okuhabwa ha mihitoye.” Baitu nabwo okwikiriza kw’abantu ba Ruhanga nikwija kulengwa.

Hoona nambere abaheereza ba Yahwe baliba bali, balimwesiga obubalitahirirwa (Rora akacweka 13) *

13. (a) Gogi nuwe oha? (b) Kusigikirra ha Ezekyeri 38:2, 8, 9, kiki ekiriretera Gogi kutahirra abantu ba Ruhanga?

13 Kutahirra kwa Gogi. (Soma Ezekyeri 38:2, 8, 9.) Hanyuma y’ediini zoona ez’ebisuba kuhwerekerezebwa, omu nsi nihaija kusigaramu ediini emu yonka. Abaheereza ba Yahwe nubo bonka barukwija kusigaraho. Kinu nikiija kubihiza Sitaani. Naija kwoleka ekiniga kye n’akozesa emyoyo emibi. Emyoyo enu n’emanyisa ebisuba ba daimoni balikozesa kuletera amahanga agaliba gesoroize hamu kutahirra abantu ba Ruhanga. (Kus. 16:13, 14) Amahanga ganu agaliba gesoroize hamu nigetwa “Gogi, owomu nsi ya Magogi.” Kandi obugalitahirra abantu ba Yahwe, obulemu bwa Haramagedoni bulitandika.​—Kus. 16:16.

14. Gogi naija kwetegereza ki?

14 Gogi naija kuba nayesiga “omukono gwomubiri”​—ekirukumanyisa amahe ge. (2 Byom. 32:8) Nitwija kwesiga Yahwe, baitu amahanga galirora ekintu kinu nk’eky’obudoma. Habwaki? Habwokuba Baburoni Orukooto rukaba rw’amaani baitu baruhanga baarwo batarujune hali “ekisoro” hamu “namahembe ikumi”! (Kus. 17:16) Nahabweki Gogi alitekereza ngu kuhwerekereza abantu ba Ruhanga nikiija kwanguha muno. Alitahirra abantu ba Yahwe “nkekicu okukiswekerra ensi.” (Ez. 38:16) Baitu Gogi alikyetegereza ngu agwire omu mutego ogw’atasobora kurugamu. Kandi kusisanaho n’ekyahikire hali Faraho ha Nyanja Erukutukura, Gogi alikyetegereza ngu narwanisa Yahwe.​—Kurug. 14:1-4; Ez. 38:3, 4, 18, 21-23.

15. Yesu naija kukora ku omu bulemu bwa Haramagedoni?

15 Kristo hamu n’amahe ge balirwanirra abantu ba Ruhanga kandi balihwerekereza Gogi n’amahe ge. (Kus. 19:11, 14, 15) Baitu kiki ekirihika hali Sitaani omunyanzigwa wa Yahwe arukukirayo kandi ayaletiire amahanga kugenda kurwanisa abantu ba Yahwe omu bulemu bwa Haramagedoni? Yesu alinaga Sitaani hamu nabadaimoni be omu kiina ekitaine obugarukiro nambere alibabohera kumara emyaka rukumi.​—Kus. 20:1-3.

NOSOBORA OTA KUJUNWA OMU BULEMU BWA HARAMAGEDONI?

16. (a) Twoleka tuta ngu nitumanya Ruhanga? (b) Kumanya Yahwe nikiija kutukonyera kita omu bulemu bwa Haramagedoni?

16 Katube tuli bahyaka omu mananu rundi tumaziremu emyaka nyingi, obuturaaba tuli b’okujunwa tusemeriire kukyoleka ngu tumanyire Ruhanga kandi nitworobera “enjiri ya Mukama waitu Yesu.” (2 Bas. 1:7-9) Twoleka ngu tumanyire Ruhanga obutugonza eby’agonza, tukanoba eby’anoba kandi tukahondera emisingi ye. Omulingo ogundi ogutwoleka ngu tumumanyire nugwo ogw’okumugonza, kumworobera n’okuramya we wenka. (1 Yoh. 2:3-5; 5:3) Obuturakora ebintu binu byona Ruhanga nawe naija kutumanya kandi naija kutugonza. (1 Kol. 8:3) Ekirarugamu, alitujuna omu bulemu bwa Haramagedoni.

17. Nikimanyisa ki kworobera “enjiri ya Mukama waitu Yesu”?

17 “Enjiri ya Mukama waitu Yesu” netwarramu ebintu byona ebiri omu Baibuli Yesu ebiyayegeseze. Tworobera enjiri enu obutugihondera omu bwomeezi bwaitu. Kinu nikitwarramu kwebembeza Obukama omu bwomeezi bwaitu, kuhondera endengo za Yahwe ez’okuhikirra hamu n’okutebezaaho Obukama bwe. (Mat. 6:33; 24:14) Kandi nikitwarramu kusagika bagenzi ba Kristo abaseserweho amagita omu kukora omulimo gwabo omukuru.​—Mat. 25:31-40.

18. Abakristaayo abaseserweho amagita balisasura bata ab’entaama ezindi habw’obukonyezi bwona obubabahaire?

18 Omu kasumi akatali ka hara Abakristaayo abaseserweho amagita balisasura ab’entaama ezindi habw’obukonyezi bwona obubabahaire. (Yoh. 10:16) Omu mulingo ki? Obulemu bwa Haramagedoni butakatandikire, abaseserweho amagita boona 144,000 baliba bamazire ira kutwarwa omu iguru batakyayongera kufa kandi bafookere bihangwa eby’omwoyo. Nabo balyeteranizaaho amahe ag’omu iguru agalisasangura Gogi kandi galinde “ekitebe ekingi” eky’abantu ba Yahwe. (Kus. 2:26, 27; 7:9, 10) Ab’ekitebe ekingi nibaija kusemererwa muno habwokuba bakasagika abaheereza ba Yahwe abaseserweho amagita obubakaba bakyali omu nsi!

NITUSOBORA TUTA KWIKARA TULI BESIGWA NK’OKU EMPERO EY’EYONGIRE KWIRRA HAIHI?

19-20. N’obuturaaba twine ebizibu, nitusobora tuta kwikara tuli besigwa nk’oku Haramaagedoni iriire haihi?

19 Omu biro binu ebya ha mpero, abaheereza ba Yahwe baingi nibalengwa omu miringo nyingi. Nobukiraaba nukwo kiri, nitusobora kugumisiriza twine okusemererwa. (Yak. 1:2-4) Ekintu kimu ekiratukonyera nukwo kwikara nitusaba twihire ha mutima. (Luk. 21:36) Titusemeriire kugarukira ha kusaba kwonka baitu tusome Baibuli buli kiro, tugyecumitirizeeho, kandi twecumitirizeeho n’obunabbi oburukukwata ha kasumi akaturumu. (Zab. 77:12) Obuturakora ebintu binu kandi tukekambira obuheereza, nikiija kutukonyera kwikara twine okwikiriza okugumire n’okunihira okw’amaani!

20 Tekerezaaho okusemererwa okw’olitunga Baburoni Orukooto oburuliba rumazire kuhwerekerezebwa kandi na Haramagedoni ehwoire! Ekintu ekindi, tekerezaaho omulingo olisemererwamu abantu boona obubaliba nibatamu ibara lya Ruhanga ekitiinisa kandi bakyetegeriize ngu nuwe asemeriire kulema obuhangwa bwona! (Ez. 38:23) Ego, Haramagedoni makuru marungi hali abo boona abamanyire Ruhanga, aborobera Omwana we, kandi abagumisiriza kuhika ha mpero.​—Mat. 24:13.

EKIZINA 143 Ikara n’Okora, n’Orora Kandi Olindiriire

^ kac. 5 Abaheereza ba Yahwe abesigwa bamazire akasumi kaingi balinzire Haramagedoni. Omu kicweka kinu nitwija kubazaaho Haramagedoni nikyo kiki, ebintu ebirukwija kubanza kubaho etakahikire, n’omulingo tusobora kwikara tuli besigwa nk’oku empero iriire haihi.

^ kac. 71 KUSOBORRA EBISISANI: Ebintu ebirukuhuniriza obubiribaho, (1) nitwija kugumizaamu nitutebeza nk’oku turukusobora, (2) tuligumizaamu n’entekaniza ey’okwesomesa kandi (3) tulikara nitwesigira kimu ngu Yahwe naija kutulinda.

^ kac. 85 KUSOBORRA EBISISANI: Abapolisi nibatahirra eka y’Abakristaayo abarukukwesigira kimu ngu Yesu na bamalaika be nibarora byona ebirukubaho.