Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 37

Habwaki Tusemeriire Kworobera Yahwe Kandi Omu Mulingo Ki?

Habwaki Tusemeriire Kworobera Yahwe Kandi Omu Mulingo Ki?

“Titulikira muno okuhurra [Isiitwe]?”​—BAHEB. 12:9.

EKIZINA 9 Yahwe Nuwe Omukama Waitu!

EBITURAYEGA *

1. Habwaki tusemeriire kworobera Yahwe?

ITWENA tusemeriire kworobera * Yahwe habwokuba nuwe yatuhangire. Nahabweki nuwe asemeriire kuteraho ebihangwa bye byona ebiragiro. (Kus. 4:11) Ensonga endi habwaki tworobera Yahwe niyo ngu omulingo alemamu nugwo gurukukirayo oburungi. Kumara emyaka nyingi habaireho abalemi baingi abatungire obusobozi n’amaani ag’okulema abantu abandi. Baitu kakuba tulengesaniza omulingo baikaire nibalema n’omulingo Yahwe alemamu, nitukirorra kimu ngu Yahwe nuwe mulemi arukukirrayo kimu amagezi, okugonza, embabazi hamu n’okusalirirwa abandi.​—Kurug. 34:6; Bar. 16:27; 1 Yoh. 4:8.

2. Kusigikirra ha Abaheburaniya 12:9-11 habwaki tusemeriire kworobera Yahwe?

2 Yahwe tarukugonza tumworobere habwokuba nitumutiina baitu n’agonza tumworobere habwokuba tukimanyire ngu nuwe Isiitwe ow’okugonza. Omu bbaruha omukwenda Paulo yahandiikire Abaheburaniya, akasoborra ngu tusemeriire “kuhurra [Isiitwe]” habwokuba nikitugasira​—Soma Abaheburaniya 12:9-11.

3. (a) Twoleka tuta ngu nitworobera Yahwe? (b) Bikaguzo ki ebiturukwija kugarukamu?

3 Tworobera Yahwe obututamu amaani kukora byona eby’atugambira kandi obutwetantara kugonza kwecweramu intwenka ekihikire n’ekitahikire. (Nfu. 3:5) Obutweyongera kumanya emiringo ya Yahwe enungi kituletera kwanguhirwa kumworobera. Habwaki? Habwokuba byona eby’akora bisigikirra ha miringo ye. (Zab. 145:9) Nk’oku tweyongera kwega hali Yahwe, nukwo tweyongera n’okumugonza. Kandi obutumugonza, tuba tutarukwetaaga orukarra orw’ebiragiro ebirukukwata ha buli kimu kyona ekitusemeriire kukora n’ekitutasemeriire kukora. Tulengaho kuba n’entekereza nke ya Yahwe kandi twetantara kukora ebintu ebibi. (Zab. 97:10) Baitu obwire obumu nikisobora kutugumira kworobera Yahwe. Habwaki? Kandi abagurusi b’ekitebe, abazaire abasaija n’abazaire abakazi nibasobora bata kwegera ha kyokurorraho ekirungi eky’Omulemi Nehemiya, Omukama Daudi hamu na Malyamu nyina Yesu? Ekicweka kinu nikiija kugarukamu ebikaguzo binu.

HABWAKI NIKISOBORA KUTUGUMIRA KWOROBERA YAHWE

4-5. Kusigikirra ha Abarumi 7:21-23, habwaki nikisobora kutugumira kworobera Yahwe?

4 Ensonga emu habwaki nikisobora kutugumira kworobera Yahwe eri ngu tukaijukura ekibi kandi tituhikiriire. Nahabweki tikitwanguhira kugonza kworobera Ruhanga. Hanyuma ya Adamu na Hawa kujeemera Yahwe bakalya ha muti ogw’akaba abatangire, bakatandika kwecweramu ekihikire n’ekitahikire. (Kub. 3:22) N’omu kasumi kanu abantu abarukukira obwingi bajeemera Yahwe kandi nabo bagonza becweremu ekihikire n’ekitahikire.

5 N’abantu abamanyire Yahwe kandi abarukumugonza nikisobora kubagumira kumworobera. Omukwenda Paulo nawe kitamwanguhire. (Soma Abarumi 7:21-23.) Nka Paulo, naitwe nitugonza kukora ebihikire omu maiso ga Yahwe. Nahabweki tusemeriire kwekamba muno kurwanisa okwegomba okutwine okw’okukora ebintu ebitahikire.

6-7. Ensonga ki endi habwaki kitanguhire kworobera Yahwe? Bazaaho ekyokurorraho.

6 Ensonga endi habwaki nikisobora kutugumira kworobera Yahwe niyo ngu nitusobora kuba twakwasirweho muno enyetwaza n’entekereza y’abantu ab’omu kiikaro nambere twakuliire. Entekereza z’abantu ezirukukira obwingi tizirukwikiraniza na Yahwe eby’agonza kandi tusemeriire kwekamba muno kweyihamu entekereza nka zinu. Leka tubazeeho ekyokurorraho kimu.

7 Omu biikaro ebirukukira obwingi abato baingi bakira kusindikirizibwa kwebembeza sente omu bwomeezi bwabo. Munyaanya itwe omu arukwetwa Mary * akahikwaho ekizibu kinu. Obwakaba atakegere amananu akasomera omu masomero agarukukirayo oburungi omu ihanga lyabo. Nahabweki bazaire be bamwekambisaga muno kutunga omulimo ogurukusasura sente nyingi kandi oguramuhaisa ekitiinisa. Kandi nauwe nikyo akaba n’agonza. Baitu obuyamazire kwega ebirukukwata hali Yahwe n’okumugonza, akahindura ebigendererwa bye. Baitu kinu kitamwanguhire. Nagamba ati: “Obumu banyetera emirimo eya sente nyingi muno baitu kandi ei manyire niija kundemesa kuheereza Yahwe nk’oku ndukumuheereza hati. Baitu habw’omulingo nakuziibwemu kingumira muno kwanga emirimo enu. Kandi nyesengereza muno Yahwe ankonyere nsobole kwanga omulimo gwona ogusobora kundemesa kumuheereza nk’oku ndukusobora.”​—Mat. 6:24.

8. Nitugenda kubazaaho ki?

8 Obutworobera Yahwe niitwe tugasirwa. Baitu abo abaine obusobozi, nk’abagurusi b’ekitebe, abazaire abasaija, hamu n’abazaire abakazi obubamworobera bagasira n’abantu abandi. Leka tubazeeho ebyokurorraho kuruga omu Baibuli ebirukwoleka omulingo abo abaine obusobozi basobora kubukozesa omu mulingo ogurukusemeza Yahwe.

ABAGURUSI EKIBASOBORA KWEGERA HALI NEHEMIYA

Abagurusi b’ekitebe bakonyera omu mirimo ey’ekorwa ha Kyombeko ky’Obukama, nka Nehemiya okuyayejumbire omu kwombeka ebisiika bya Yerusalemu (Rora akacweka 9-11) *

9. Nyikara ki ezigumire Nehemiya eziyarabiremu?

9 Yahwe ahaire abagurusi b’ekitebe obujunanizibwa obw’okurolerra abantu be. (1 Pet. 5:2) Nahabweki omulingo Nehemiya yatwaizeemu abantu ba Yahwe nigusobora kubegesa bingi. Nk’omulemi wa Yuda, Nehemiya akaba aine obusobozi bwingi. (Neh. 1:11; 2:7, 8; 5:14) Baitu banza otekerezeeho enyikara Nehemiya eziyarabiremu. Akakyetegereza nk’oku abantu baali basiisire yekaru kandi balekere kusagika Abalevi omu byentahya nk’oku Ebiragiro byali nibyoleka. Abayudaaya baali balekere kworobera ekiragiro kya Yahwe ekirukukwata ha Sabiiti kandi n’abasaija abamu baali baswire abakazi abaali nibaruga omu mahanga agatakuramya Yahwe. Nehemiya akaba aine kuterekereza ensonga zinu.​—Neh. 13:4-30.

10. Nehemiya aketwaza ata obuyarabire omu nyikara ezigumire?

10 Nehemiya atakozese obusobozi bwe kuhambiriza abantu kuhondera entekereza ye. Baitu akasaba Yahwe amukonyere kandi yayegesa abantu Ebiragiro bya Yahwe. (Neh. 1:4-10; 13:1-3) Kandi Nehemiya akakwataniza n’abantu abandi kukora omulimo ogw’okwongera kwombeka ebisiika bya Yerusalemu.​—Neh. 4:15.

11. Kusigikirra ha 1 Abasesalonika 2:7, 8, abagurusi basemeriire kutwaza bata abandi omu kitebe?

11 Abagurusi b’ekitebe basobora kutatunga ebizibu nke bya Nehemiya yatungire baitu nibasobora kwegera ha kyokurorraho kye omu miringo nyingi. Ekyokurorraho, bekamba muno kukonyera ab’oruganda n’abanyaanya itwe. Kandi tibaikiriza obusobozi obubaine kubaletera emyehembo. Baitu batwaza ab’oruganda n’abanyaanya itwe omu mulingo ogw’embabazi. (Soma 1 Abasesalonika 2:7, 8.) Babaza n’ab’oruganda omu mulingo ogw’embabazi habwokuba nibabagonza kandi tibaine myehembo. Andrew, ow’amazire emyaka nyingi naheereza nk’omugurusi nagamba ati: “Nkyetegeriize ngu ab’oruganda n’abanyaanya itwe bakwatwaho muno omugurusi obw’abanywana kandi akaboleka embabazi. Kinu kiretera ab’oruganda kukwataniza n’abagurusi.” Ow’oruganda ondi oubarukweta Tony nawe anyakumazire emyaka nyingi naheereza nk’omugurusi. Nagamba ati: “Ndegaho kuhondera obuhabuzi obuli omu Abafiripi 2:3 kandi nyekamba muno kwikara nindora abandi nk’abakuru okunkira. Kinu kinkonyera kwetantara kwetwaza nka ngambanyeka.”

12. Habwaki kikuru abagurusi b’ekitebe kuba bebundaazi?

12 Abagurusi basemeriire kwegera ha kyokurorraho kya Yahwe eky’obwebundaazi. Nobukiraba ngu Yahwe nuwe Mulemi ow’obuhangwa bwona, ‘ayebundaaza wenka okurora’ kandi ‘n’okwimukya omuseege omu cucu.’ (Zab. 18:35; 113:6, 7) Kandi Baibuli n’eyegesa ngu Yahwe anoba ab’emyehembo.​—Nfu. 16:5.

13. Habwaki omugurusi asemeriire ‘kutanga orulimi rwe’?

13 Omugurusi w’ekitebe ow’ayorobera Yahwe ‘atanga orulimi rwe.’ Kakuba atakikora n’asobora kubaza omu mulingo ogutali gw’embabazi obwarukuba n’abaza n’omuntu, anyakumurabizeemu amaiso. (Yak. 1:26; Bag. 5:14, 15) Andrew outusangirwe tubalizeeho, nagamba ati: “Obumu ngonza kugarukamu kubi ow’oruganda rundi munyaanya itwe owaba atantairemu ekitiinisa nk’omugurusi. Baitu nyecumitirizaaho ebyokurorraho eby’abantu abesigwa abarukubazibwaho omu Baibuli, kandi kinkonyire kumanya habwaki kiri kikuru kuba muntu mwebundaazi kandi omuculeezi.” Abagurusi b’ekitebe booleka ngu niborobera Yahwe obubabaza n’Abakristaayo abandi omu mulingo gw’embabazi otwaliremu n’abagurusi bataahi babo.​—Bak. 4:6.

ABAZAIRE ABASAIJA EKIBASOBORA KWEGERA HA KYOKURORRAHO KY’OMUKAMA DAUDI

14. Bujunanizibwa ki Yahwe obw’ahaire abazaire abasaija kandi n’agonza bakoleki?

14 Yahwe ahaire omusaija obujunanizibwa bw’okuba mutwe gw’eka, kutendeka, hamu n’okuhana abaana. (1 Kol. 11:3; Bef. 6:4) Baitu nabwo obusobozi bwe bwine obugarukiro habwokuba najunanizibwa hali Yahwe, ay’atandikireho eka. (Bef. 3:14, 15) Abazaire abasaija booleka ngu niborobera Yahwe obubakozesa obusobozi bwabo omu mulingo ogurukusemeza Ruhanga. Kandi nibasobora kwegara hali Omukama Daudi kakuba besomesaaho ebiyarabiremu.

Omulingo nyineka asabamu gusemeriire kwoleka ab’omu ka ye ngu mwebundaazi (Rora akacweka 15-16) *

15. Habwaki abazaire abasaija basemeriire kwecumitirizaaho ekyokurorraho eky’Omukama Daudi?

15 Yahwe akakoma Daudi kwebembera eka ye hamu n’ihanga lyona erya Isaleri. Daudi akaba aine obusobozi bwingi habwokuba akaba ali mukama. Haroho obuyakozesaga kubi obusobozi bunu n’akora ensobi ez’amaani. (2 Sam. 11:14, 15) Baitu Daudi akooleka ngu n’ayorobera Yahwe obuyaikirize kuhanwa. Akasaba hali Yahwe kuruga ha mutima kandi y’amugambira nk’oku akaba n’ayehurra. Kandi akalengaho muno kworobera obuhabuzi bwa Yahwe. (Zab. 51:1-4) Ekindi, akaba ali mwebundaazi muno n’aikiriza kuhaburwa abantu abandi otwaliremu n’abakazi. (1 Sam. 19:11, 12; 25:32, 33) Daudi atongere kugarukamu ensobi ez’akaba akozere kandi y’ayebembezaga kuheereza Yahwe omu bwomeezi bwe.

16. Abazaire abasaija nibasobora kwegera ki ha kyokurorraho Daudi?

16 Tekerezaaho ebintu ebimu abazaire abasaija ebibasobora kwegera ha kyokurorraho ky’Omukama Daudi. Eky’okubanza tibasemeriire kukozesa kubi obusobozi Yahwe obwabahaire. Basemeriire kwikiriza ensobi zaabo kandi baikirize obuhabuzi kuruga omu Baibuli abandi obubabaha. Kinu obubakikora ab’omu maka gaabo babatamu ekitiinisa habw’obwebundaazi bwabo. Obworaaba nosabira hamu n’eka yawe, saba kuruga ha mutima ogambire Yahwe nk’oku orukwehurra. Kinu nikiija kubakonyera kumanya nk’oku orukumwesigira kimu. Kandi ekirukukira obukuru webembeze kuheereza Yahwe omu bwomeezi bwawe. (Bir. 6:6-9) Ekyokurorraho kyawe ekirungi nikyo kisembo ekirukukirayo eky’osobora kuha ab’omu ka yawe.

ABAZAIRE ABAKAZI EKIBASOBORA KWEGERA HA KYOKURORRAHO KYA MALYAMU

17. Yahwe ahaire abazaire abakazi bujunanizibwa ki?

17 Yahwe ahaire abazaire abakazi obujunanizibwa bukuru muno omu ka kandi nabo abahaire obusobozi hali abaana baabo. (Nfu. 6:20) Abazaire abakazi ebibakora n’ebibaza nibisobora kukwataho omwana obwomeezi bwe bwona. (Nfu. 22:6) Wetegereze abazaire abakazi ekibasobora kwegera ha kyokurorraho kya Malyamu nyina Yesu.

18-19. Abazaire abakazi nibasobora kwegera ki ha kyokurorraho kya Malyamu?

18 Malyamu akaba amanyire kurungi Ebyahandiikirwe. Yatekamuga Yahwe ekitiinisa kandi akaba aine enkoragana enungi nawe. Akaba ayetegekere kworobera Yahwe n’obukyakwetagisize kuhindurra kimu obwomeezi bwe.​—Luk. 1:35-38, 46-55.

Omuzaire omukazi obw’aba ajwahire rundi abihiirwe, asemeriire kwekamba muno kwoleka ab’omu ka ye okugonza (Rora akacweka 19) *

19 Abazaire abakazi nibasobora kwegera ha kyokurorraho kya Malyamu omu miringo nyingi. Ogw’okubanza, basemeriire kwikara baine enkoragana nungi na Yahwe kuraba omu kwesomesa Baibuli hamu n’okusaba habw’abo bonka. Ekyakabiri, basemeriire kwikara betegekere kukora empindahinduka ezirasemeza Yahwe omu bwomeezi bwabo. Ekyokurorraho, nosobora kuba okakuzibwa abazaire abakwatwaga bwangu ekiniga kandi abacomeraga abaana babo. Nahabweki nosobora kukura notekereza ngu gunu nugwo mulingo osemeriire kukuzaamu abaana baawe. Nobwomara kwega ebirukukwata hali Yahwe nikisobora kukugumira kulema ekiniga kyawe hamu n’okugumisiriza kuba abaana bawe bakubihiza kukira muno obw’oba ojwahire. (Bef. 4:31) Obwoyehurra oti, kikuru muno osabe Yahwe akukonyere. Omuzaire omu oubarukweta Lydia, nagamba ati: “Obwire obumu, kinyetagisa kusaba aho naaho nukwo ntacomera mutabani wange obwaba anjemiire. Haroho obumba nigenda kumugambira ekintu ekibi baitu nkigarukiza hagati kandi nsaba Yahwe omu mutima ankonyere. Okusaba kinkonyera kulema ekiniga kyange.”​—Zab. 37:5.

20. Abakazi abamu batunga kizibu ki kandi nibasobora kukisingura bata?

20 Ekizibu ekindi abazaire abakazi ekibatunga nukwo kulemwa kumanya omulingo basobora kwoleka abaana babo okugonza. (Tit. 2:3, 4) Abakazi abamu bakakurra omu maka nambere abazaire babo baali bataine enkoragana enungi n’abaana babo. Obworaaba naiwe nukwo wakuziibwe, tosemeriire kukora ensobi nk’ey’abazaire baawe bakozere. Omuzaire omukazi anyakworobera Yahwe asemeriire kwega omulingo asobora kwolekamu abaana okugonza. Nobukiraaba ngu nikisobora kumugumira kuhindura entekereza ye, enyehurra ze hamu n’engeso ze. Baitu nikisoboka kukora empindahinduka zinu kandi obw’orazikora iwe n’eka yawe nimwija kutunga okusemererwa.

IKARA NOYOROBERA YAHWE

21-22. Kusigikira ha Isaya 65:13, 14, birungi ki ebiruga omu kworobera Yahwe?

21 Omukama Daudi akaba amanyire emigisa ey’eruga omu kworobera Yahwe. Akahandika nagamba ati: “Ebyokwegesa bya Mukama byokuhikirra, bisemeza omutima: ekiragiro kya Mukama nikyera kihwezesa amaiso. Kandi nibyo bihabura omuiru wawe: omu kubikwata harumu empera nyingi.” (Zab. 19:8, 11) Omu kasumi kanu niturora embaganiza eyeri hagati yabo aborobera Yahwe hamu nabo banga kuhondera obuhabuzi bwe oburungi. Abo aborobera Yahwe ‘bazina habw’okusemererwa okw’omu mutima.’​—Soma Isaya 65:13, 14.

22 Abagurusi omu kitebe, abazaire abasaija hamu n’abazaire abakazi obuborobera Yahwe, obwomeezi bwabo bweyongera kusemera, amaka gabo gabamu okusemererwa kandi n’ekitebe kyeyongera kubamu obumu. Baitu ekirukukira obukuru, kisemeza omutima gwa Yahwe. (Nfu. 27:11) Kandi kinu nikyo ekintu ekirukukirayo kutuleetera okusemererwa.

EKIZINA 123 Kworobera Entekaniza Ruhanga ey’Ataireho

^ kac. 5 Ekicweka kinu nikiija kubazaaho ensonga habwaki tusemeriire kworobera Yahwe. Kandi nikiija n’okubazaaho omulingo abagurusi, abazaire abasaija, hamu n’abazaire abakazi basemeriire kukozesaamu obusobozi Yahwe obw’abahaire. N’omulingo basobora kwegera ha kyokurorraho ky’Omulemi Nehemiya, Omukama Daudi hamu na Malyamu nyina Yesu.

^ kac. 1 AMAKURU AG’EKIGAMBO: Abantu abamu behurra kubi obubahurra ekigambo kworobera habwokuba bakahambirizibwaho kworobera omuntu ondi. Baitu habwokuba abaheereza ba Yahwe nubo becweramu kumworobera, ekigambo kinu tikibaletera kwehurra kubi.

^ kac. 7 Amabara agamu omu kicweka kinu gahidwirwemu.

^ kac. 62 KUSOBORRA EBISISANI: Omugurusi w’ekitebe nakorra hamu na mutabani we omu kudabiriza Ekyombeko ky’Obukama, nk’oku Nehemiya yayejumbire omu kwongera kwombeka ebisiika bya Yerusalemu.

^ kac. 64 KUSOBORRA EBISISANI: Nyineka aliyo nayebembera eka ye omu kusaba.

^ kac. 66 KUSOBORRA EBISISANI: Omwojo ow’amazire obwire bwingi nazaana emizaano eyaha kompyuta alemerwe kukora emirimo ye ey’omu ka hamu n’ebibamuhaire ha isomero. Nyina anyakurugire ha mulimo ajwahire, amuhana omulingo ogutali gw’ekiniga kandi tarukumujuma.