Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 35

Ab’oruganda na Banyaanya Itwe Abakuzire omu Myaka Batwale Kuba b’Omuhendo

Ab’oruganda na Banyaanya Itwe Abakuzire omu Myaka Batwale Kuba b’Omuhendo

“Omutwe ogumezere enju kondo yekitinisa.”​—NFU. 16:31.

EKIZINA 138 Abaine Enju omu Mutwe b’Ekitiinisa

EBITURAYEGA *

1-2. (a) Kusigikirra ha Enfumo 16:31, Abakristaayo abakuzire omu myaka tusemeriire kubarora tuta? (b) Bikaguzo ki ebiturukwija kugarumu omu kicweka kinu?

AMABAALE ag’omuhendo agarukwetwa diamond obugaba gatakasazirwe gaba gatarukwangasana kandi gatarukusikiiriza. Nahabweki omuntu kakuba arora diamond ezitakasazirwe nasobora kutakyetegereza nk’oku ziri z’omuhendo kandi nasobora n’okuzirabaho atazifiireho.

2 Kusisanaho na diamond ezi, ab’oruganda na banyaanya itwe abakuzire omu myaka, b’omuhendo muno. Baibuli erengesaniza enju ez’omu mitwe yabo n’ekondo. (Soma Enfumo 16:31; 20:29) Baitu kyanguhire eby’obuguuda binu kutabitaho omutima. Abato abetegereza omugaso ogw’abakuzire omu myaka batunga ekintu eky’omuhendo muno ekirukukira itungo. Omu kicweka kinu nitwija kugarukamu ebikaguzo bisatu: Habwaki Yahwe arora abaheereza be abesigwa abakuzire omu myaka nk’ab’omuhendo? Habwaki Abakristaayo abakuzire omu myaka b’omugaso omu kitebe kya Yahwe? Kiki ekitusobora kukora kugasirwa omu byokurorraho byabo?

ENSONGA HABWAKI YAHWE ARORA ABAHEEREZA BE ABAKUZIRE OMU MYAKA NK’AB’OMUHENDO

Abakuzire omu myaka abesigwa b’omuhendo hali Yahwe Ruhanga hamu n’abantu be (Rora akacweka 3)

3. Kusigikirra ha Zabuli 92:12-15, habwaki abakuzire omu myaka b’omuhendo hali Yahwe?

3 Abaheereza ba Yahwe abesigwa abakuzire omu myaka b’omuhendo hali uwe. Amanyire kiki kyonyini ekibali omunda, amanyire emiringo yabo enungi kandi y’omuhendo hali uwe. Asemererwa muno abakuzire omu myaka obubabaganaho n’abato amagezi agabatungire kuruga omu myaka nyingi bamazire nibamuheereza. (Yob. 12:12; Nfu. 1:1-4) Kandi n’okugumiisiriza kwabo Yahwe akutwara kuba kw’omuhendo. (Mara. 3:16) Bakatunga ebizibu omu bwomeezi bwabo, baitu baikara baine okwikiriza okugumire omuli Yahwe. Okunihira kwabo ha bintu eby’omu kasumi ak’omu maiso kweyongiire kuguma kukira omu kasumi nambere bayegiire amananu. Kandi Yahwe n’abagonza habwokuba bagumizaamu kurangirra ibara lye “nomu bugurusi.”​—Soma Zabuli 92:12-15.

4. Kiki ekisobora kugarramu amaani Abakristaayo bagenzi baitu abakuzire omu myaka?

4 Obworaaba otandikire kukaikura rundi kugurusa, oikale noijuka ngu Yahwe naijuka emirimo yoona eiwakozere omu busumi obwakara. (Baheb. 6:10) Oikaire noyekamba kusagika omulimo ogw’okutebeza, kandi eki nikisemeza muno So ow’omu iguru. Ogumiisiriize ebizibu bingi​—otwaliiremu n’ebi ebyakusaalize muno, osagikire emisingi ya Baibuli, ohikiriize obujunanizibwa bwingi, kandi otendekere abandi. Okozere kyona ekyorukusobora kworobera empinduka ezikozerwe omu kitebe kya Yahwe. Osagikire kandi wagarramu abandi amaani abali omu buheereza obw’akasumi koona. Yahwe Ruhanga n’akugonza muno habwokuba oli mwesigwa. N’araganiza ngu “tali siga abesigwa be”! (Zab. 37:28, NW) N’araganiza ati: “Nokuhikya okumeza enju [ndakuhimbaga].” (Is. 46:4) Nahabweki, otatekereza ngu habwokuba okuzire muno omu myaka tokyali w’omugaso omu kitebe kya Yahwe. Oli w’omuhendo muno!

ABAKUZIRE OMU MYAKA B’OMUHENDO OMU KITEBE KYA YAHWE

5. Kiki abakuzire omu myaka ekibasemeriire kwikara nibaijuka?

5 Abakuzire nibasobora kukonyera ekitebe omu miringo nyingi. N’obukiraaba ngu nibasobora kuba batakyaine amaani nkagabakaba baine kara, begere ebintu bingi kuruga omu myaka eibamazire. Yahwe nasobora kugumizaamu n’abakozesa omu miringo erukwahukana nk’oku ebyokurorraho ebirukwongeraho kuruga omu busumi obwakara hamu n’obwa hati birukwoleka.

6-7. Bazaaho ebyokurorraho kuruga omu Baibuli eby’abantu abakuzire omu myaka abatungire emigisa habw’obwesigwa bwabo.

6 Omu Kigambo kya Ruhanga harumu ebyokurorraho ebirungi eby’abaheereza ba Yahwe abagumizeemu nibamukorra n’obukiraaba ngu bakaba bakuzire muno omu myaka. Ekyokurorraho, Musa nambere yatandikiire kuheereza nka nabbi wa Yahwe kandi nk’omwebembezi ow’akaba akomerwe hali ihanga lya Isaleri akaba aine emyaka nka 80. Nikisoboka kuba ngu Danieri obwakaba aine emyaka erukuhingura omu 90, Yahwe akaba nakyamukozesa nka nabbi we. Kandi n’omukwenda Yohana nasobora kuba akaba ali omu myaka 90 nambere Yahwe yamukozeseze kuhandiika ekitabu ky’Okusuku’rwa.

7 Abaheereza ba Yahwe abandi baingi abesigwa bakaba batali bantu ruranganwa kandi abantu tibabatekahoga omutima. Baitu Yahwe yabatekahoga omutima kandi akabaha empeera habw’obwesigwa bwabo. Ekyokurorraho, n’obukiraaba ngu Baibuli ebazaaho kake muno Simeoni omusaija ow’akaba “ahikiriire” kandi ow’ayehaireyo muno, Yahwe akaba amumanyire, kandi akamuha omugisa ogw’okurora Yesu akyali nkerembe hamu n’okuranga obunabbi oburukukwata ha mwana ogu na nyina. (Luk. 2:22, 25-35) Tekerezaaho na Ana omufaakati ow’akaba ali nabbi, akaba aine emyaka 84 baitu ‘[tiyayosaaga] omu yekaru.’ Habwokuba “tiyayosaaga ensorrokano,” kiro kimu akatunga omugisa ogw’amaani ogw’okurora Yesu akyali nkerembe. Simeoni na Ana bakaba bali b’omuhendo hali Yahwe.​—Luk. 2:36-38.

Munyaanya itwe Didur, hati owali omu myaka 80 n’agumizaamu kuheereza Yahwe n’obwesigwa (Rora akacweka 8)

8-9. Banyaanya itwe abafaakati baine mugaso ki?

8 Omu kasumi kanu, Abakristaayo baingi abakuzire omu myaka bateriireho abato ekyokurorraho ekirungi. Tekerezaaho ekyokurorraho kya munyaanya itwe Lois Didur. Akaba aine emyaka 21 yonka nambere yatandikiire kuheereza nka payoniya ow’embaganiza omu Canada. Hanyuma, uwe na iba John bakamara emyaka nyingi omu mulimo ogw’okubungira ebitebe. Kandi hanyuma bakaheereza ha Beseeri ya Canada kumara emyaka erukuhingura omu 20. Lois obwakaba aine emyaka 58, uwe na John bakasabwa kugenda kuheereza omu Ukraine. Kiki ekibakukozere? Bakutekeriize ngu tibasobora kugenda kuheereza omu ihanga lindi habwokuba bakuzire muno omu myaka? Bakaikiriza obujunanizibwa bunu kandi John akakomwa kuheereza h’Akatebe k’Itaagi. Hanyuma y’okumarayo emyaka musanju, John akafa, baitu Lois akacwamu kwikara omu buheereza bwe. Hati, Lois aine emyaka 81, baitu nakyagumizaamu kuheereza n’obwesigwa ha Beseeri ey’omu Ukraine, kandi boona nibamugonza muno.

9 Abafaakati nka Lois nibasobora kutateekwaho omutima nka kara obubakaba bakyali n’abasaija baabo, baitu kuba bafaakati tikirukumanyisa ngu tibakyali b’omuhendo. Banyaanya itwe abaasagikire ba iba bo kumara emyaka kandi hati abarukugumizaamu kumuheereza n’obwesigwa bakyali b’omuhendo muno hali Yahwe. (1 Tim. 5:3) Ekindi, bagarramu abato amaani.

10. Kyokurorraho ki ekirungi Tony eky’ataireho?

10 Abakristaayo baingi abakuzire omu myaka, abarukwikara omu biikaro nambere balindira abakaikuru n’abagurusi, nabo b’omuhendo muno. Ekyokurorraho, ow’oruganda Tony naikara omu kiikaro nk’eki. Akabatizibwa omu Agusto 1942 aine emyaka 20 omu Pennsylvania, Amerika. Hanyuma y’akasumi kake akaragirwa kutaaha amahe kandi obuyayangire bakamuteeka omu nkomo kumara emyaka ebiri n’ekicweka. Uwe na mukazi we Hilda bakakuliza abaana baabo babiri omu mananu. Kumara emyaka, Tony akaheereza nk’omuroleerezi w’ekitebe (hati arukwetwa omuteraniza w’akatebe k’abagurusi) omu bitebe bisatu ebirukwahukana kandi nk’omuroleerezi w’orusorrokano orukooto orw’ekicweka. Yabungiraga enkomo kwebembera ensorrokano hamu n’okwegesa abeegi ba Baibuli. Hati Tony aine emyaka 98, baitu takalekere kukorra Yahwe. Aikara n’ayekamba kukora kyona ekyarukusobora kuheereza Yahwe kandi n’okukwataniza n’ekitebe ekyarumu!

11. Nitusobora tuta kwoleka ngu Abakristaayo abakuzire omu myaka abatarukusobora kuruga omu maka gaabo b’omuhendo?

11 Nitusobora tuta kuteekamu ekitiinisa Abakristaayo abakuzire omu myaka abatarukusobora kuruga omu maka gaabo? Obukirukuba nikisoboka, abagurusi b’ekitebe basobora kubakonyera kwija omu nsorrokano rundi kuzihuliiriza, hamu n’okutebeza. Nitusobora kwoleka ngu nitubafaaho kuraba omu kubabungira rundi kubaza nabo nitukozesa vidiyo. Nitugonza kuteekaho muno omutima abakuzire omu myaka abarukwikara omu kiikaro ekiri hara n’ekitebe nambere baarugire. Nitwetaaga kwegendereza nukwo tuteebwa abakuzire banu. Abamu omulibo nikisobora kubagumira rundi nibasobora kutekereza ngu tibasemeriire kutugambira ebirukubakwataho. Baitu nitwija kugasirwa muno kakuba tutunga obwire obw’okubakaguza kandi tukabahuliiriza obubaraaba nibatugambira okusemererwa okubatungire omu kitebe kya Yahwe.

12. Kiki ekitusobora kusanga omu kitebe kyaitu?

12 Nikisobora kutuhuniriza ngu omu kitebe kyaitu harumu Abakristaayo abakuzire omu myaka abataireho ekyokurorraho ekirungi. Munyaanya itwe Harriette akaheereza Yahwe n’obwesigwa kumara emyaka nyingi ali omu kitebe eky’owabu omu New Jersey, Amerika. Hanyuma akafuruka yagenda kwikara na muhara we. Ab’oruganda bakatunga obwire obw’okwongera kumumanya, kandi bakakizoora ngu aine okwikiriza okw’amaani. Akabagarramu amaani kurabira omu kubagambira ebyokurorraho kuruga omu buheereza ebiyarabiremu omu 1920 obw’akaba akyayegere amananu. Omu kasumi ako obuyabaga nagenda kutebeza, yagendaga na burashi y’amaino​—habwokuba akaire koona baali nibasobora kumuteeka omu nkomo. Omu 1933 akateekwa omu nkomo emirundi ebiri, kandi buli murundi yamaramuga wiiki. Omu kasumi ako, iba akaba atali omu h’Abakaiso ba Yahwe baitu akamusagika. Akarolerra abaana baabo abato basatu. Mali abakuzire omu myaka abesigwa nka Harriette basemeriire kuteekwamu ekitiinisa!

13. Kiki ekitwegere ha kiikaro ky’abagurusi n’abakaikuru omu kitebe kya Yahwe?

13 Ab’oruganda na banyaanya itwe abakuzire omu myaka b’omugaso muno hali Yahwe hamu n’ekitebe kye. Barozere emiringo erukwahukana Yahwe arukuhamu ekitebe kye hamu nabo nk’abantu emigisa. Beegere amasomo amakuru kuruga omu nsobi ezibaakozere. Barole ‘nk’iziba ery’amagezi’ kandi oyegere hali ebi ebibaarabiremu. (Nfu. 18:4) Kakuba otunga obwire obw’okubamanya, okwikiriza kwawe nikwija kweyongera kuguma kandi noija kwega bingi!

GASIRWA OMU BYOKURORRAHO EBY’ABAKUZIRE OMU MYAKA

Nk’oku Erisa yagasiirwe kuruga omu kuba na Eriya, ab’oruganda na banyaanya itwe nibasobora kugasirwa omu kuhuliiriza ebintu abamazire akasumi kaingi nibaheereza Yahwe ebibaarabiremu (Rora akacweka 14-15)

14. Ekyebiragiro 32:7 nirwekambisa abato kukora ki?

14 Niiwe olengeho kutandika kubaza n’abakuzire omu myaka. (Soma Ekyebiragiro 32:7.) Ky’amananu ngu nibasobora kuba batakyahweza kurungi, nibarubata mpora, nibabaza mpora, baitu bato ha mutima, kandi bekoliire “ibara erirungi” hamu na Yahwe. (Mug. 7:1) Ijuka ensonga habwaki bali b’omuhendo hali Yahwe. Gumizaamu n’obateekamu ekitiinisa. Ba nka Erisa, akahambiriza yaikara haihi na Eriya ha kiro bamaliriire kuba hamu. Emirundi esatu, Erisa akagamba ati: “Tinkusige.”​—2 Bakam. 2:2, 4, 6.

15. Bikaguzo ki ebitusobora kukaguza abakuzire omu myaka?

15 Yoleka ngu n’ofaaho abakuzire omu myaka kuraba omu kubakaguza ebikaguzo. (Nfu. 1:5; 20:5; 1 Tim. 5:1, 2) Bakaguze ebikaguzo nka binu: “Kiki ekyakugumize ngu okaba ozoire amananu?” “Ebyorabiremu bikukonyire bita kweyongera kwirra haihi na Yahwe?” “Kiki ekikukonyire kwikara oine okusemererwa omu kuheereza Yahwe?” (1 Tim. 6:6-8) Hanyuma huliiriza obubaraaba nibakugambira ebibaarabiremu.

16. Kubaza hamu nikugasira kuta omukuru n’omuto?

16 Abakuru n’abato obubabaza hamu, boona bagasirwa. (Bar. 1:12) Inywe abato nimwija kweyongera kukigumya ngu mali Yahwe afaaho abantu be, kandi abakuru nibaija kwehurra ngu nitubagonza. Nikiija kubasemeza obubarabagambira omulingo Yahwe abahairemu emigisa.

17. Habwaki nitusobora kugamba ngu abakuzire omu myaka abesigwa beyongera kusemera buli mwaka?

17 Omuntu obwayeyongera kukura oburungi obwa h’amaiso bukira kuhwaho, baitu abo abaikara bali besigwa hali Yahwe, beyongera kusemera omu maiso ge buli mwaka. (1 Bas. 1:2, 3) Habwaki eki ky’amananu? Habwokuba omu myaka eibamazire, baikirize Yahwe kubatendeka kandi n’okubakonyera kukurakuraniza emiringo enungi. Obuturayeyongera kumanya ebirukukwata h’ab’oruganda na banyaanya itwe abakuzire omu myaka, tukabatamu ekitiinisa, kandi tukabegeraho, nitwija kweyongera kubarora nk’ab’omuhendo muno!

18. Nitwija kubazaaho ki omu kicweka ekirukwongeraho?

18 Ekitebe kyeyongera kuguma, abato obubatwara abakuru kuba b’omuhendo kandi n’abakuru obubatwaza abato omu mulingo nugwo gumu. Omu kicweka ekirukwongeraho, nitwija kubazaaho omulingo abakuzire omu myaka basobora kwoleka ngu nibatwara abato omu kitebe kuba ab’omuhendo.

EKIZINA 144 Amaiso Gaawe Gaikaze ha Mpeera!

^ kac. 5 Ab’oruganda na banyaanya itwe abakuzire omu myaka b’omuhendo muno. Ekicweka kinu nikiija kutwekambisa kwongera kubasiima kandi n’okubazaaho omulingo tusobora kugasirwa muno omu magezi gaabo hamu n’okwegera ha bintu ebibaarabiremu. Kandi nikiija n’okugumya abakuzire omu myaka ngu, ekitebe kya Yahwe kibatwara kuba b’omuhendo.