Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 38

Abato—Obwomeezi Bwanyu Buraaba Buta?

Abato—Obwomeezi Bwanyu Buraaba Buta?

“Okwetegereza kulikulinda.”​—NFU. 2:11.

EKIZINA 135 Yahwe n’Agamba Ati: “Mwana Wange, Foka Wamagezi”

EBITURAYEGA a

1. Mutalibaine ki Yoasi, Uziya na Yosiya baatangatangaine?

 WAKWEHULIIRE ota kakuba ofooka omukama w’abantu ba Ruhanga okyali muto? Wakukozeseze ota obusobozi bwawe? Baibuli etugambira bamu abaafookere bakama ba Yuda bakyali bato. Ekyokurorraho, Yoasi akaba aine emyaka 7, Uziya akaba aine emyaka 16, kandi Yosiya akaba aine emyaka 8. Mali kinu kiine kuba kyali kitanguhire! N’obukiraaba ngu kyali kitanguhire, boona bakatunga obukonyezi obubaali nibetaaga kusobora kuba basinguzi.

2. Habwaki kirungi kwegaho ekyokurorraho kya Yoasi, Uziya na Yosiya?

2 Tituli bakama, baitu twine bingi ebitusobora kwegera hali Yoasi, Uziya na Yosiya. Nitusobora kwegera ha ncwamu ezihikire n’ezitahikire ezibaakozere. Ebyokurorraho byabo nibiija kutwegesa habwaki tusemeriire kukomamu abanywani abarungi, kwikara tuli bebundaazi, n’okwikara nituserra Yahwe.

KOMAMU ABANYWANI ABARUNGI

Nitusobora kuhondera ekyokurorraho kya Yoasi kuraba omu kuhuliiriza obuhabuzi obw’abanywani abarungi (Rora akacweka 3, 7) c

3. Yoasi akateeka ata omu nkora obuhabuzi bwa Nyakatagara Omukuru Yehoyada?

3 Yegera ha ncwamu za Yoasi enungi. Obwakaba akyali muto, Omukama Yoasi akakora encwamu ey’amagezi. Habwokuba akakura ataine ise, akahondera ekyokurorraho ekirungi ekya Nyakatagara Omukuru Yehoyada. Nyakatagara onu akatwaza Yoasi nka mutabani we. Ekyarugiremu, Yoasi akebembeza kuramya Yahwe kandi yakonyera n’abantu kukora nikyo kimu. Yoasi akakora n’entekaniza ez’okudabiriza yekaru ya Yahwe.​—2 Byom. 24:​1, 2, 4, 13, 14.

4. Tugasirwa tuta obutugonza ebiragiro bya Yahwe kandi tukabyorobera? (Enfumo 2:​1, 10-12)

4 Bazaire baawe obubaraaba nibakwegesa kugendera ha ndengo za Yahwe, eki kisembo eky’omuhendo ekibarukukuha. (Soma Enfumo 2:​1, 10-12.) Abazaire nibasobora kutendeka abaana baabo omu miringo nyingi. Tekerezaaho omulingo ise munyaanya itwe arukwetwa Katya yamukonyiire kukora encwamu enungi. Buli kiro obuyabaga namutwara ha isomero, baabazaahoga ekyahandiikirwe ekya buli kiro. Katya n’agamba ati: “Ebitwabazaahoga byankonyeraga kukora encwamu enungi obunahikwahoga enyikara ezigumire ha isomero.” Baitu kiki eky’osobora kukora kakuba oyehurra ngu oburagirizi bazaire baawe barukukuha nibukumaraho obugabe? Kiki ekisobora kukukonyera kubworobera? Munyaanya itwe arukwetwa Anastasia naijuka ngu bazaire be baatungaga obwire bwokumusoborra habwaki bateekahoga ebiragiro ebimu. N’agamba ati: “Eki kikankonyera kukirora ngu nibanteraho ebiragiro binu habwokuba nibangonza, hatali ngu habwokuba nibagonza kummaraho obugabe.”

5. Ebikorwa byawe nibiija kuleetera abazaire baawe na Yahwe kwehurra bata? (Enfumo 22:6; 23:​15, 24, 25)

5 Obworateeka omu nkora obuhabuzi kuruga omu Baibuli, bazaire baawe nibaija kusemererwa. Ekirukukirayo obukuru, noija kusemeza Ruhanga kandi enkoragana yaawe nauwe niija kuguma. (Soma Enfumo 22:6; 23:​15, 24, 25.) Mali zinu ziri nsonga enungi ezisemeriire kutuleetera kwegera ha kyokurorraho kya Yoasi obwakaba akyali muto!

6. Yoasi akatandika kuhuliiriza baha kandi kiki ekyarugiremu? (2 Ekyebyomubusinge 24:​17, 18)

6 Yegera ha ncwamu za Yoasi embi. Hanyuma ya Yehoyada kufa, Yoasi akatunga abanywani ababi. (Soma 2 Ekyebyomubusinge 24:​17, 18.) Akacwamu kuhuliiriza abakuru ba Yuda abaali batarukugonza Yahwe. Naiwe n’osobora kuba noikiriza ngu Yoasi akaba asemeriire kwetantara abanywani abo ababi. (Nfu. 1:10) Baitu uwe akagumizaamu n’abahuliiriza. Zakaliya ow’akaba ali mwana wa isento obuyalengereho kumuhabura, Yoasi akacwamu kumwita. (2 Byom. 24:​20, 21; Mat. 23:35) Mali egi ekaba eri ncwamu mbi kandi ey’obudoma! Yoasi akatandika kurungi obwomeezi bwe, baitu eky’obusaasi akecwaho Yahwe kandi yafooka mwisi. Hakumalirra, abaheereza be bonyini nubo baamwisire. (2 Byom. 24:​22-25) Mali obwomeezi bwe bwakugumizeemu buli burungi kakuba yahuliirize Yahwe naabo abarukumugonza! Kiki ekyorukwegera ha kyokurorraho kinu?

7. Tusemeriire kukomamu banywani ba mulingo ki? (Rora ekisisani.)

7 Isomo limu erutukwegera ha ncwamu ya Yoasi, niryo ngu tusemeriire kutunga abanywani abarungi abarukugonza Yahwe kandi abarukugonza kumusemeza. Titusemeriire kunywana ab’emyaka yaitu bonka. Ijuka ngu Yoasi akaba ali muto muno hali munywani we Yehoyada. Obworukuba n’okomamu abanywani wekaguze: ‘Bankonyera kugumya okwikiriza kwange omuli Yahwe? Banyekambisa kuhondera endengo za Ruhanga? Bagambiraho abandi hali Yahwe n’amananu ag’omuhendo? Booleka ngu nibateekamu ekitiinisa endengo za Ruhanga? Bangambira ebindukugonza kuhurra, rundi batunga obumanzi obwokumpabura obundukuba ningenda kukora ekintu ekitahikire?’ (Nfu. 27:​5, 6, 17) Amananu gali, banywani baawe obubaraaba batarukugonza Yahwe, tibarukwija kukukonyera. Baitu kakuba baba nibagonza Yahwe, nibaija kukukonyera.​—Nfu. 13:20.

8. Obwaraaba okozesa emikura ey’okubalizaaho kiki eky’osemeriire kutekerezaaho?

8 Emikura ey’okubalizaaho n’esobora kutukonyera kwanguhirwa kubaza n’abanywani n’abanyabuzaale. Baitu, abantu baingi bagikozesa kuteekayo ebisisani na vidiyo ebirukwoleka ebibakozere rundi ebibaguzire. Obworaaba okozesa emikura y’okubalizaaho, wekaguze: ‘Ekigendererwa kyange kiri ky’okweyoleka? Kiri ky’okugonza kwombeka abandi, rundi ky’okugonza abandi bampaisanize? Ninyikiriza abantu abarukukozesa emikura enu kuhindura embaza, entekereza, n’ebikorwa byange?’ Ow’oruganda Nathan Knorr, ayaheeriize h’akatebe akalemi akaha obuhabuzi bunu: “Otalengaho kusemeza abantu. Noija kumalirra otaine ow’osemiize. Semeza Yahwe kandi noija kusemeza boona abamugonza.”

TUSEMERIIRE KWIKARA TULI BEBUNDAAZI

9. Yahwe akakonyera Uziya kukora ki? (2 Ekyebyomubusinge 26:​1-5)

9 Yegera ha ncwamu za Uziya enungi. Omukama Uziya akaba ali mwebundaazi obwakaba akyali muto. “Akekamba okuserra Ruhanga.” Omu myaka 68 eyiyamazire, emyaka erukukira obwingi Yahwe akamuha emigisa. (Soma 2 Ekyebyomubusinge 26:​1-5.) Uziya akasingura amahanga maingi ag’abanyanzigwa kandi yagumya eby’okwerinda bya Yerusalemu. (2 Byom. 26:​6-15) Ebi byona Ruhanga ebiyamukoliire bikamuleetera kusemererwa.​—Mug. 3:​12, 13.

10. Kiki ekyahikire hali Uziya?

10 Yegera ha ncwamu ya Uziya embi. Omukama Uziya akaba amanyiriire kugambira abandi eby’okukora. Obundi kinu kikamuleetera kutekereza ngu akaba n’asobora kukora kyona ekyarukugonza. Kiro kimu, Uziya akataaha omu yekaru ya Yahwe yayetumiisiriza kwoterra emyamirro, ekintu abakama bakaba batarukwikirizibwa kukora. (2 Byom. 26:​16-18) Nyakatagara Omukuru Azaliya akalengaho kumuhabura baitu Uziya akabiihirwa muno. Eky’obusaasi, Uziya ataikale ali mwesigwa hali Yahwe, kandi akamufubira yateerwa ebigenge. (2 Byom. 26:​19-21) Mali obwomeezi bwe bwakubaire bwembaganiza kakuba yaikaire ali mwebundaazi!

Omu kiikaro ky’okwehaisaniza habw’ebitusoboire kukora, ekitiinisa tusemeriire kukigarurra Yahwe (Rora akacweka 11) d

11. Bintu ki ebisobora kwoleka ngu tuli bebundaazi? (Rora ekisisani.)

11 Uziya obuyafookere w’amaani akaleka kusiima ebirungi byona Yahwe ebyakaba amukoliire. Kiki ekiturukwega? Tusemeriire kukiijuka ngu emigisa yoona n’obujunanizibwa obututunga biruga hali Yahwe. Omu kiikaro ky’okwepanka habw’ebitusoboire kuhikiiriza, ekitiinisa tusemeriire kukigarurra Yahwe. b (1 Kol. 4:7) Tusemeriire kukiijuka ngu tituhikiriire kandi ngu itwena nitwetaaga kuhaburwa. Ow’oruganda anyakuli omu myaka y’enkaaga n’agamba ati: “Nyegere kutehurra kubi rundi kutahwamu amaani abandi obubarora ensobi eyindukuba nkozere. Obuntunga okuhanwa, nyikiriza ensobi yange kandi nteeka omu nkora obuhabuzi.” Kinu nikitwegesa ngu obututiina Yahwe kandi tukaikara tuli bebundaazi, obwomeezi bwaitu buba burungi.​—Nfu. 22:4.

IKARA N’OSERRA YAHWE

12. Yosiya obwakaba akyali muto akaserra ata Yahwe? (2 Ekyebyomubusinge 34:​1-3)

12 Yegera ha ncwamu za Yosiya enungi. Yosiya akaba aine emyaka 16 obuyatandikire kuserra Yahwe. Akaba nagonza kwega hali Yahwe n’okukora ebyagonza. Baitu eki kitamwanguhire. Habwokuba okuramya okw’ebisuba kwali kweyongiire kikamwetaagisa kwoleka obumanzi kugarraho okuramya okw’amananu, kandi eki nikyo yakozere. Obwakaba atakahikize emyaka 20, Yosiya akatandika kwihaho okuramya okw’ebisuba omu Yuda.​—Soma 2 Ekyebyomubusinge 34:​1-3.

13. Kwehayo hali Yahwe nikiija kukwataho kita obwomeezi bwawe?

13 N’obukiraaba ngu okyali muto n’osobora kwegera ha kyokurorraho kya Yosiya kuraba omu kwegaho Yahwe. Eki nikiija kukwekambisa kwehayo haluwe. Kwehayo hali Yahwe nikiija kukwataho kita obwomeezi bwawe? Luke, ayabatiziibwe aine emyaka 14, akagamba ati ha kiro ekiyayehaireyo hali Yahwe: “Kuruga hati, ninyija kwebembeza Yahwe omu bwomeezi bwange kandi ndengeho kumusemeza.” (Mar. 12:30) Noija kutunga emigisa obworacwamu kukora ekintu nikyo kimu.

14. Bazaaho ebyokurorraho ebirukwoleka omulingo ensinganto barukwegera hali Omukama Yosiya.

14 Nk’ensinganto, mitalibaine ki ey’osobora kutunga obworaaba n’oheereza Yahwe? Johan, ayabatiziibwe aine emyaka 12, abazaaho omulingo abeegi bataahi be baamusindikirizaaga kunywa etaaba nakozesa ekyoma. Kusobora kusingura okusindikirizibwa kunu, Yohan akalengaho kwijuka omulingo kuginywa kusobora kusiisa obwomeezi bwe n’enkoragana ye na Yahwe. Rachel, ayabatiziibwe aine emyaka 14, abazaaho ekimukonyera kugumira emitalibaine eyatunga ha isomero. N’agamba ati: “Ndengaho kuteeka omutima ha bintu ebiine akakwate n’eby’omwoyo. Ekyokurorraho, obutuba nitusoma isomo lya history, nyijuka ekintu ekyabaireho omu Baibuli rundi obunabbi. Rundi obwire obumu obumba nimbaza n’omuntu ha isomero, ndengaho kutekerezaaho ekyahandiikirwe ekinsobora kumusomera.” N’osobora kutunga emitalibaine erukwahukana n’ey’Omukama Yosiya, baitu n’osobora kuba w’amagezi kandi mwesigwa nkauwe. Kutunga emitalibaine okyali nsinganto nikiija kukukonyera kwetekaniriza emitalibaine ey’osobora kutunga omu busumi obw’omumaiso.

15. Kiki ekyakonyiire Yosiya kuheereza Yahwe n’obwesigwa? (2 Ekyebyomubusinge 34:​14, 18-21)

15 Obuyahikize emyaka 26, Omukama Yosiya akatandika kudabiriza yekaru. Obubakaba nibakora omulimo gunu, “ekitabu ekyebiragiro bya [Yahwe] ebyahairwe habwomukono gwa Musa” kikazoorwa. Omukama obuyahuliire ebigambo binu, ahonaaho akateeka omu nkora ebihandikirwemu. (Soma 2 Ekyebyomubusinge 34:​14, 18-21.) Naiwe wakugondeze kusoma Baibuli buli kiro? Obworaaba n’olengaho, n’okyegondezaamu? Olengaho kuhandiika enkarra ezisobora kukukonyera? Luke, outusangirwe tubalizeeho alengaho kuhandiika ebintu ebirukumusemeza obwaba nasoma. Kukora ekintu nikyo kimu nikisobora kukukonyera kwijuka enkarra rundi amasomo ag’oyegere. Obworayeyongera kumanya n’okugonza ebiri omu Baibuli, noija kweyongera kugonza kuheereza Yahwe. Kandi nk’oku Ekigambo kya Ruhanga kyakonyiire Yosiya kukora ekihikire, naiwe nikiija kukukonyera.

16. Habwaki Yosiya yakozere ensobi ey’amaani, kandi eki nikitwegesa ki?

16 Yegera ha ncwamu ya Yosiya embi. Yosiya obwakaba aine emyaka 39, akakora encwamu eyamurugiiremu kufa. Akeyesiga wenka omu kiikaro ky’okuserra obuhabuzi hali Yahwe. (2 Byom. 35:​20-25) Kinu nikitwegesa ki? Katube tuli bato rundi bakuru, rundi tumazire akasumi akaraihire nitwesomesa Baibuli, tusemeriire kugumizaamu nituserra Yahwe. Eki nikitwarramu butoosa kumusaba obuhabuzi, kwesomesa Ekigambo kye n’okuhuliiriza obuhabuzi obw’Abakristaayo abakuzire omu by’omwoyo. Obu nubwo turukwija kwetantara kukora ensobi ez’amaani kandi nitwija kweyongera kuba n’okusemererwa.​—Yak. 1:25.

ABATO​—NIMUSOBORA KUBA N’OBWOMEEZI OBURUMU OKUSEMERERWA

17. Biki ebiturukwegera ha bakama basatu aba Yuda?

17 Haroho ebintu bingi ebirukusemeza eby’osobora kukora obworukuba okyali muto. Ebirukukwata ha Yoasi, Uziya na Yosiya nibyoleka ngu abato nibasobora kukora encwamu enungi, n’okusemeza Yahwe omu bwomeezi bwabo. Ky’amananu ngu obwire obumu, ebintu tibirukwija kutugendera kurungi. Baitu nitusobora kwegera ha ncwamu enungi abakama banu ezibaakozere, kandi twetantale ensobi ezibaakozere. Obuturakora eki, nitunihira ngu nitwija kutunga obwomeezi oburungi.

Daudi obwakaba akyali muto, akairra haihi na Yahwe. Akasemeza Yahwe kandi nauwe kikamuleetera okusemererwa (Rora akacweka 18)

18. Byokurorraho ki kuruga omu Baibuli ebirukwoleka ngu n’osobora kuba n’obwomeezi oburumu okusemererwa? (Rora ekisisani.)

18 Baibuli erumu ebyokurorraho ebindi eby’ensinganto abaatungire enkoragana enungi na Yahwe, kandi obwomeezi bwabo bukaba burungi. Daudi akaba ali omu halibo. Obwakaba akyali muto akacwamu kuheereza Yahwe kandi hanyuma akafooka omukama omwesigwa. Ky’amananu ngu haroho obuyakoraga ensobi, baitu Ruhanga akaikara namurora nk’omwesigwa. (1 Bakam. 3:6; 9:​4, 5; 14:8) Kwesomesaaho ha kyokurorraho kya Daudi nikiija kukwekambisa kugumizaamu n’oheereza Yahwe. Rundi n’osobora kweteraho ekigendererwa ky’okwesomesaaho ekyokurorraho kya Marako rundi ekya Timoseo. Noija kukirora ngu bakaheereza Yahwe kurugira kimu obubakaba bakyali bato, kandi baikara bali besigwa haluwe. Encwamu yabo ekasemeza Yahwe kandi nabo ekabaleetera okusemererwa.

19. Noija kwegondeza omu bwomeezi bwa mulingo ki?

19 Omulingo obwomeezi bwawe buraaba omu kasumi ak’omu maiso nikiija kusigikirra ha ncwamu ezorakora hati. Obworayesiga Yahwe, naija kukukonyera kukora encwamu ez’amagezi. (Nfu. 20:24) Noija kuba n’obwomeezi oburumu okusemererwa n’okumarwa. Ijuka ngu Yahwe asiima byona ebyomukorra. Mali, kuheereza Yahwe nugwo mulingo gwonka ogurukukirayo oburungi ogw’osobora kukozesaamu obwomeezi bwawe!

EKIZINA 144 Amaiso Gaawe Gaikaze ha Mpeera!

a Abato, Yahwe akimanyire ngu nimuhikwaho emitalibaine ey’esobora kubalemesa kuba n’enkoragana enungi nauwe. Nimusobora muta kukora encwamu ez’amagezi ezirasemeza Isiinywe ow’omu iguru? Nitwija kubazaaho ebyokurorraho by’aboojo basatu abaafookere bakama omu Yuda. Wetegereze eby’osobora kwegera ha ncwamu zaabo.

b Rora ekasanduuko Beware of the ‘Humble Brag’ akali omu kicweka ekiine omutwe, “How Important Is Online Popularity?” ha jw.org.

c KUSOBORRA EBISISANI: Munyaanya itwe ow’akuzire omu by’omwoyo naaha munyaanya itwe omuto amagezi.

d KUSOBORRA EKISISANI: Munyaanya itwe ow’aine ekicweka ha rusorrokano orukooto asaba Yahwe kumukonyera kandi hanyuma ekitiinisa akimugarurra.