Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 43

Yahwe Nuwe Arukwebembera Ekitebe Kye

Yahwe Nuwe Arukwebembera Ekitebe Kye

“Tihali habwobusobozi, nobuhokuba habwamani, baitu habwomwoyo gwange, agambire [Yahwe] wamahe.”​—ZAK. 4:6.

EKIZINA 40 Ruhanga Wawe Noha? *

EBITURAYEGA

1. Kiki Abakristaayo ababatiziibwe ekibasemeriire kugumizaamu nibakora?

OKABATIZIBWA? Obukiraaba nukwo kiri, ekiro wabatiziibwe okooleka omu maiso g’abantu boona ngu noikiririza omuli Yahwe kandi oyetekaniize kumuheereza oli omu kitebe kye. * Baitu, okwikiriza kwawe omuli Yahwe kusemeriire kugumizaamu nikweyongera. Kandi osemeriire kwikara n’ogumya okwikiriza kwawe ngu Yahwe n’akozesa ekitebe kye kasumi kanu.

2-3. Yahwe n’ayebembera ata ekitebe kye omu kasumi kanu? Bazaaho ebyokurorraho.

2 Omu kasumi kanu, Yahwe n’ayebembera ekitebe kye omu mulingo ogurukwoleka emiringo ye, ekigendererwa kye, hamu n’emisingi ye. Katubazeeho emiringo ye esatu ei tukurora omu kitebe kye.

3 Ogw’okubanza, “Ruhanga tasorora.” (Eng. 10:34) Okugonza kukaleetera Yahwe kuhayo Omwana we ‘nk’ekicunguro ekya boona.’ (1 Tim. 2:6; Yoh. 3:16) Yahwe akozesa abantu be kutebeza amakuru amarungi hali abantu boona abahuliiriza, nukwo asobole kukonyera baingi kugasirwa omu kicunguro. Ogwakabiri, Yahwe ali Ruhanga ow’agonza ebintu ebitekaniziibwe kurungi kandi ow’obusinge. (1 Kol. 14:33, 40) Nahabweki, abaheereza be nabo basemeriire kumuheereza omu mulingo ogutekaniziibwe kurungi kandi ogw’obusinge. Ogwakasatu, Yahwe nuwe “Omwegesa Arukukirrayo kimu.” (Is. 30:20, 21, NW) Nahabweki, ekitebe kye kiteeka muno omutima ha kwegesa abantu Baibuli, abali omu bitebe, hamu naabo abatugenda kutebeza. Emiringo ya Yahwe egi esatu ekeyoleka eta omu kitebe Ekikristaayo ekyakara? Kandi ey’eyoleka eta omu kitebe kye kasumi kanu? Omwoyo ogurukwera nigusobora guta kukukonyera obworukuba noheereza hamu n’ekitebe kya Yahwe kasumi kanu?

RUHANGA TASOROORA

4. Nk’oku kyolekerwe omu Engeso Ezabakwenda 1:8, Yesu akaragira abahondezi be kukora ki, kandi bukonyezi ki obubakutungire?

4 Omu kyasa ky’okubanza. Obutumwa Yesu yatebiize bukaha abantu boona okunihira. (Luk. 4:43) Akaragira abahondezi be kugumizaamu n’omulimo oguyatandikireho ogw’okutebeza amakuru amarungi ‘okuhika ha mpero z’ensi.’ (Soma Engeso Ezabakwenda 1:8.) Baitu, omulimo gunu tibakusoboire kugukora omu maani gaabo gonka. Bakwetagisize omwoyo ogurukwera kandi nugwo “omukonyezi,” Yesu y’abaraganiize.​—Yoh. 14:26, NW; Zak. 4:6.

5-6. Omwoyo ogurukwera gukakonyera guta abahondezi ba Yesu?

5 Abahondezi ba Yesu bakatunga omwoyo ogurukwera ha Pentekote eya 33 C.E. Habw’obukonyezi obw’omwoyo ogurukwera, bakatandikiraho kutebeza kandi omu kasumi kake, enkumi n’enkumi z’abantu bakaikiriza amakuru amarungi. (Eng. 2:41; 4:4) Okuhiganizibwa obukwatandikire, abegeswa batatiine ohireho bakasaba Ruhanga abakonyere. Bakasaba nibagamba bati: “[Oheereze] abairu bawe okugamba ekigambo kyawe nobumanzi.” Hanyuma y’okusaba bakaijura omwoyo ogurukwera kandi bakaikara “nibagamba ekigambo kya Ruhanga nobumanzi.”​—Eng. 4:18-20, 29, 31.

6 Abegeswa ba Yesu bakahikwaho n’ebizibu ebindi. Ekyokurorraho, haali hataroho emizingo ey’Ebyahandiikirwe erukumara. Hakaba hataroho ebitabu eby’okukozesa kwegesa nk’ebitwine kasumi kanu. Kandi abegeswa bakaba baine n’okutebeza abantu abarukubaza endimi nyingi ezirukwahukana. N’obukiraaba ngu bakaba baine ebizibu ebi byona, abegeswa banu abekambi bakakora omulimo ogwali niguzooka nk’ogutarukusoboka. Omu myaka nka 30 yonka, bakaba bamazire kutebeza amakuru amarungi “omuli ebyahangirwe byona hansi yiguru.”​—Bak. 1:6, 23.

7. Emyaka erukuhingura omu 100 enyuma, abaheereza ba Yahwe bakamanya bata Ruhanga eky’akaba nabetaagisa, kandi kiki ekibakozere?

7 Omu kasumi kanu. Yahwe n’akyagumizaamu kwebembera n’okuha abantu be amaani. Oburagirizi oburukukira obwingi niburuga omu Kigambo kye ekyaterekereziibwe omwoyo gwe ogurukwera. Omu Baibuli, nitusangamu ebirukukwata ha buheereza bwa Yesu kandi n’ekiragiro y’ahaire abahondezi be eky’okugumizaamu n’omulimo oguyatandikireho. (Mat. 28:19, 20) Kara muno omu Julaayi 1881, magaziini enu ekagamba eti: “Tuteetwe, rundi tutasesweho amagita kutunga ebitiinisa hamu n’obuguuda baitu tukeetwa kuhayo obwomeezi bwaitu n’okutebeza amakuru amarungi.” Akatabu To Whom the Work Is Entrusted akatiirwe omu 1919, kakagamba ngu: “Omulimo niguzooka kuba gw’amaani muno, baitu gwa Mukama kandi nuwe aratuha amaani ag’okugukora.” Nk’Abakristaayo ab’omu kyasa eky’okubanza, ab’oruganda banu bakaba bamanzi bayekamba kukora omulimo obu nibakigumya ngu omwoyo ogurukwera nigwija kubakonyera kutebeza abantu aba buli mulingo. Naitwe omu kasumi kanu nitukigumya ngu omwoyo ogurukwera nigwija kutukonyera.

Ekitebe kya Yahwe kikozesa ebikwato ebirukukirayo oburungi ebiba biroho kutebeza amakuru amarungi (Rora akacweka 8-9)

8-9. Ekitebe kya Yahwe kikozeseze miringo ki kwongeramu amaani omu kutebeza amakuru amarungi?

8 Ekitebe kya Yahwe kikozeseze ebikwato ebirukukirayo oburungi ebiba biroho kutebeza amakuru amarungi. Ebikwato binu nibitwarramu ebitabu ebitiirwe, filimu eya “Photo-Drama of Creation,” phonographs, motoka eziroho emizindaaro, puroguraamu za rediyo, kandi hati nitukozesa intaneeti na kompyuta. Kandi ekitebe kya Yahwe hati nikihindura ebintu omu ndimi nyingi ezirukukirayo omu byafaayo! Habwaki? Nukwo abantu aba buli mulingo basobole kuhurra amakuru amarungi omu ndimi zaabo. Yahwe tasoroora; akaranga ngu amakuru amarungi nigaija kutebezebwa hali ‘amahanga goona, enganda, endimi, n’abantu.’ (Kus. 14:6, 7) N’agonza amakuru ag’Obukama gahike ha buli muntu.

9 Kandi kiki ekitukorra abantu abatutasobora kutebeza habwokuba nibaikara omu byombeko biine obulinzi obw’amaani? N’ekigendererwa eky’okuhikyaho baingi h’abantu banu amakuru amarungi, ekitebe kya Yahwe kikatandikaho emiringo erukwahukana ey’okutebeza omu rwijwire. Ekyokurorraho omu 2001, Akatebe Akalemi kakaikiriza kukozesa obugaali obw’okutebeza hamu n’emiringo endi ey’okwoleka ebitabu, omu Bufaransa kandi hanyuma n’omu bicweka ebindi. Ebyarugiremu bikaba birungi. Omu 2011 omulingo omuhyaka ogw’okutebeza omu biikaro ebirabibwamu abantu baingi gukatandika kukozesebwa omu kicweka kimu ekya New York City omu Amerika. Omu mwaka ogw’okubanza, ebitabu 102,129 hamu na magaziini 68,911 bikagabwa. Kandi abantu 4,701 bakasaba kwegesebwa Baibuli! Kinu kikooleka ngu omwoyo ogurukwera gukaba nigusagika omulimo gunu. Nahabweki Akatebe Akalemi kakaikiriza kukozesa obugaali obw’okutebeza hamu n’emiringo endi ey’okwoleka ebitabu, omu nsi yoona.

10. Kiki ekitusobora kukora kusemezaamu obuheereza bwaitu?

10 Eky’osobora kukora. Teeka omu nkora okutendekebwa okututunga omu nsorrokano. Korra hamu butoosa na guruupu yaawe ey’obuheereza. Abatebezi ab’omu guurupu yaawe nibasobora kukukonyera kusemezaamu omu buheereza bwawe, kandi n’okukwekambisa kuraba omu byokurorraho by’abo ebirungi. Gumiisiriza omu buheereza. Nk’oku Ekyahandiikirwe ekyebembiire ekicweka kinu kirukutwijukya, nitusobora kukora Ruhanga eby’agonza hatali omu maani gaitu, baitu habw’obukonyezi bw’omwoyo ogurukwera. (Zak. 4:6) Kandi twijuke ngu naija kutuha amaani habwokuba gunu mulimo gwe.

YAHWE AGONZA EBINTU EBITEKANIZIIBWE KURUNGI HAMU N’OBUSINGE

11. Akatebe akalemi ak’omu kyasa eky’okubanza, kakakwataniza kata kusobora kwikazaaho obusinge omu bantu ba Ruhanga?

11 Omu kyasa ky’okubanza. Akatebe akalemi omu Yerusalemu kakakwataniza omu kutekaniza kurungi ebintu hamu n’okwikazaaho obusinge omu baheereza ba Ruhanga. (Eng. 2:42) Ekyokurorraho, ensonga ey’okusarwa obuyamukireho nk’omu mwaka gwa 49 C.E., akatebe akalemi hansi y’oburagirizi obw’omwoyo ogurukwera kakabazaaho ensonga egi. Kakuba ekitebe kyagumizeemu kyebaganizeemu habw’ensonga enu, tikyakusoboire kutebeza kurungi. N’obukiraaba ngu abakwenda hamu n’abagurusi abo baali Bayudaaya, bataikirize kutwalirizibwa n’omugenzo gunu ogw’Ekiyudaaya rundi abo abakaba nibagukurakuraniza. Baitu baikaikiriza Ekigambo kya Ruhanga n’omwoyo ogurukwera kubahabura. (Eng. 15:1, 2, 5-20, 28) Ekyarugiremu? Yahwe akaha omugisa encwamu yabo, hakabaho obusinge n’obumu, kandi omulimo ogw’okutebeza gukagumizaamu.​—Eng. 15:30, 31; 16:4, 5.

12. Kiki ekirukwoleka ngu ekitebe kya Yahwe kasumi kanu kitekaniziibwe kurungi kandi kirumu obusinge?

12 Omu kasumi kanu. Ekitebe kya Yahwe kikonyire abantu ba Yahwe kwikara batekaniziibwe kurungi kandi baine obusinge. Kara muno omu 1895, magaziini eya Watch Tower eya Novemba 15 ekaba erumu ekicweka ekiine omutwe “Bitekaniziibwe Kurungi,” ekyali nikisigikirra 1  Abakolinso 14:40. Ekicweka eki kikagamba: “Abakwenda bakahandiikira ekanisa eya kara bingi ebirukwata ha kukora ebintu omulingo ogutekanizibwe kurungi . . . Kirungi kugumizaamu nituhondera n’obwegendereza ebintu ‘ebyahandiikirwe ira, obw’okwegesa itwe.’” (Bar. 15:4) Ekitebe kya Yahwe kasumi kanu, kyekamba muno kurora ngu ekitebe kitekaniziibwe kurungi kandi kirumu obusinge nk’ekitebe Ekikristaayo ekyakara. Ekyokurorraho: Kakuba ogenda omu nsorrokano ez’ekitebe ekindi omu ihanga lyawe, rundi omu ihanga erindi, n’oba omanyire omulingo Omunaara gw’omulinzi gurayebemberwamu n’ekicweka ekimurayega. Eki kikuleetera kwehurra otekaine! Omwoyo gwa Ruhanga ogurukwera nugwo gwonka ogusobozesa obumu nka bunu.​—Zef. 3:9.

13. Yakobo 3:17 nirutuleetera kwekaguza bikaguzo ki?

13 Eky’osobora kukora. Yahwe n’agonza abaheereza be “balinde obumu obw’omwoyo omu businge obutwikaza hamu omu bumu.” (Bef. 4:1-3, NW) Nahabweki wekaguze: ‘Nyekamba kukurakuraniza obusinge n’obumu omu kitebe? Nyorobera ab’oruganda abarukwebembera omu kitebe? Abandi nibasobora kunyesiga, kukira muno obumba nyine obujunaanizibwa omu kitebe? Ndinda obwire, kandi nyine ekihika eky’okukonyera abandi?’ (Soma Yakobo 3:17.) Kakuba okyetegereza ngu osemeriire kuhinduramu, saba Yahwe akuhe omwoyo gwe ogurukwera. Kakuba ogumizaamu n’oikiriza omwoyo ogurukwera kuhindura engeso hamu n’ebikorwa byawe, abandi omu kitebe nibaija kweyongera kukugonza kandi n’okusiima eby’okora.

YAHWE ATWEGESA KANDI ATUHA EBITURUKWETAAGA

14. Kusigikirra ha Abakolosai 1:9, 10, Abakristaayo ab’omu kyasa eky’okubanza bakaba nibetaaga ki, kandi Yahwe akakibaha ata?

14 Omu kyasa eky’okubanza. Yahwe agonza muno kwegesa abantu be. (Zab. 32:8) N’agonza bamumanye, bamugonze, kandi bomeere ebiro n’ebiro. Binu byona tibyakusobokere kakuba Yahwe akaba atarukutwegesa. (Yoh. 17:3) Yahwe akakozesa ekitebe Ekikristaayo eky’omu kyasa eky’okubanza kwegesa abantu be. (Soma Abakolosai 1:9, 10.) Omwoyo ogurukwera kandi ogu nugwo “omukonyezi” Yesu y’abaraganiize, nagwo gukabakonyera. (Yoh. 14:16, NW) Gukakonyera abageswa kwetegereza kurungi Ekigambo kya Ruhanga, kwijuka ebintu bingi Yesu ebiyabagambiire hamu n’ebiyakozere. Hanyuma ebintu binu bikahandiikwa omu bitabu eby’enjiri. Okumanya kunu kukagumya okwikiriza kw’Abakristaayo abo kandi kwabaleetera kweyongera kugonza Ruhanga, Omwana we, hamu n’okugonzangana.

15. Miringo ki ey’orozere Yahwe n’ahikirizaamu omurago gwe ogurukusangwa omu Isaya 2:2, 3?

15 Omu kasumi kanu. Yahwe akaranga ngu “omu biro bya hanyuma,” abantu kuruga omu mahanga goona bakaba nibagenda kwija ha rusozi rwe orw’akokurorraho kwegesebwa emihanda ye. (Soma Isaya 2:2, 3.) Kasumi kanu niturora ngu obunabbi bunu buli omu kuhikirra. Nitukirorra kimu ngu okuramya okw’amananu nikukirra kimu okw’ebisuba. Kandi Yahwe n’aheereza abantu be ekiihuro ekikooto omu by’omwoyo. (Is. 25:6) N’akozesa “omwiru omwesigwa kandi ow’amagezi,” kutuha obutumwa bunu omu miringo nyingi. Ekyokurorraho, nitusoma ebitabu, nituhuliiriza embazo, niturora vidiyo, kandi ezindi ziri omu mulingo gwa katuuni. (Mat. 24:45, NW) Nitwehurra nka Erihu munywani wa Yobu, ayagambire ati: “Noha omwegesa nka [Ruhanga]?”​—Yob 36:22.

Osemeriire kugumya ngu ebyorukwega nugo amananu kandi ogateeke omu nkora (Rora akacweka 16) *

16. Kiki eky’osobora kukora kukura omu by’omwoyo?

16 Eky’osobora kukora. Omwoyo ogurukwera nigwija kukukonyera kuteeka omu nkora ebyorukusoma n’ebyorukwega kuruga omu Baibuli. Saba nk’omuhandiiki wa Zabuli ayagambire ati: “Onyegese omuhanda gwawe, ai Mukama; ndagenderaga omu mananu gawe: Oteranize ahamu omutima gwange okutina ibara lyawe.” (Zab. 86:11) Nahabweki, gumizaamu noyeriisa ebyokulya eby’omwoyo Yahwe ebyarukutuha kurabira omu Kigambo kye hamu n’ekitebe kye. Baitu oijuke ngu ekigendererwa kyawe tikisemeriire kuba ky’okutunga okumanya kwonka, baitu kisemeriire kuba ky’okugumya ngu ebyorukwega nugo amananu kandi n’okugateeka omu nkora. Omwoyo gwa Yahwe ogurukwera nigusobora kukukonyera kukikora. Kandi kikuru muno ogarremu ab’oruganda na banyaanya itwe amaani. (Baheb. 10:24, 25) Habwaki? Habwokuba inywena muli muka emu ey’eby’omwoyo. Saba Ruhanga akuhe omwoyo gwe ogurukwera gukukonyere kuha eby’okugarukamu omu nsorrokano ebiruga ha mutima kandi n’okukusobozesa kukora kurungi obworaaba oine orubazo. Omu miringo enu oyoleka Yahwe n’Omwana we ngu nogonza “entama” zaabo ez’omuhendo.​—Yoh. 21:15-17.

17. Miringo ki ey’osobora kwoleka ngu nosagika ekitebe kya Yahwe n’obwesigwa?

17 Omu kasumi akatali kahara, ekitebe ekirukwebemberwa omwoyo gwa Yahwe nikyo kyonka ekirukwija kusigaraho. Nahabweki wekambe kukorra hamu n’ekitebe kya Yahwe. Yoleka ngu nogonza abantu boona nk’oku Ruhanga akora, kuraba omu kutebeza buli omu wena ow’otangaana. Hondera ekyokurorraho kye eky’okugonza ebintu ebitekaniziibwe kurungi hamu n’obusinge obu noyekamba kukurakuraniza obumu omu kitebe. Kandi huliiriza Omwegesa wawe Arukukirrayo kimu obu noyekamba kweriisa ebintu eby’omwoyo eby’atuha. Ensi ya Sitaani obweraaba nehwerekerra, torukwija kutiina. Baitu noija kuba mumanzi kandi obe omu hali abo abarukusagika ekitebe kya Yahwe n’obwesigwa.

EKIZINA 3 Amaani Gaitu, Okunihira Kwaitu, Obwesige Bwaitu

^ kac. 4 Nokigumya ngu Yahwe nuwe arukwebembera ekitebe kye kasumi kanu? Omu kicweka kinu, nitwija kubazaaho omulingo Yahwe yayebembiiremu ekitebe Ekikristaayo omu kyasa eky’okubanza, n’omulingo arukugumizaamu kwebembera abantu be n’omu kasumi kanu.

^ kac. 1 AMAKURU G’EKIGAMBO: Ekitebe kya Yahwe kiine ebicweka bibiri, ekicweka eky’omu iguru, hamu n’eky’omu nsi. Omu kicweka kinu, ekigambo “ekitebe” nikimanyisa ekicweka eky’omu nsi.

^ kac. 52 KUSOBORRA EBISISANI: Munyaanya itwe owali payoniya hanyuma y’okurora vidiyo ezirukwoleka abo abarukuheereza omu mahanga nambere hali obwetaago, kimuleetera kugonza kuhondera ekyokurorraho kyabo. Hanyuma ahika ha kigendererwa kye eky’okuheereza omu kiikaro nambere hali obwetaago.