Genda ha biroho

Nikyetaagisa Kuba n’Ekiragiro Obwire Bwona?

Nikyetaagisa Kuba n’Ekiragiro Obwire Bwona?

Nikyetaagisa Kuba n’Ekiragiro Obwire Bwona?

OBWOKABA okyali muto, nikisobora kuba ngu bazaire baawe baakuhaga ebiragiro bingi. Obuwayeyongiire kukura, okakirora ngu baali nibakufaaho muno kandi nibakugondeza ebirungi. Na hati, oine ebintu ebimu ebibaakwegeseze eby’okyagenderaho, n’obukiraaba ngu tokyaikara nabo.

Isiitwe ow’omu iguru, Yahwe, atuha ebiragiro bingi kurabira omu Kigambo kye, Baibuli. Ekyokurorraho, atutanga kuramya ebisisani, obusiihani n’obusuma. (Okuruga 20:1-17; Engeso Ezabakwenda 15:28, 29) Obutweyongera kukura omu by’omwoyo “omu byona,” tukyetegereza ngu Yahwe natufaaho kandi natugondeza ebirungi kandi ngu ebiragiro bye tibugumire.​—Abefeso 4:15; Isaya 48:17, 18; 54:13.

Baitu, haroho enyikara nyingi nambere hataroho biragiro ebirukwoleka ekitusemeriire kukora. Nahabweki, abantu abamu behurra ngu b’obugabe kukora nk’oku bagondeze habwokuba busaho kiragiro kuruga omu Baibuli. Bagamba ngu Ruhanga obwaraaba yali nakirora ngu nikyetaagisa, yakutaireho ekirago.

Abantu abatekereza mulingo gunu bakira muno kukora encwamu ezibeyijukya hanyuma. Balemwa kukirora ngu Baibuli erumu ebintu ebirukwoleka entekereza ye hatali ebiragiro bye byonka. Obutweyongera kwega Baibuli n’okumanya omulingo Yahwe aroramu ebintu, tutunga omuntu ow’omunda atendekerwe Baibuli, kandi atukonyera kukora encwamu ezirukwoleka entekereza ya Yahwe. Obutukora kinu, tusemeza omutima gwa Yahwe kandi tutunga emigisa habw’encwamu zaitu enungi.​—Abefeso 5:1.

Eby’okurorraho Ebirungi Kuruga omu Baibuli

Obutusoma omu Baibuli ebirukukwata ha baheereza ba Ruhanga aba kara, turora enyikara nambere baatekerizeeho omulingo Yahwe aroramu ensonga n’obukiraaba ngu busaho kiragiro ekyabaga kibahairwe. Tekerezaaho ekyokurorraho kya Yusufu. Omu busumi muka Potifa yali n’amusoonasoona kusiihana nauwe, hali hataroho kiragiro kuruga hali Yahwe ekyali kihandiikirwe ekirukutanga obusiihani. Baitu n’obukiraaba ngu kyali kitaroho, Yusufu akarora obusiihani hatali nk’ekibi hali omuntu we ow’omunda kyonka baitu akakirora ‘nk’okusiisira Ruhanga.’ (Okubanza 39:9) Nikyeyolekera kimu ngu, Yusufu akayetegereza ngu kusiihani kwali kutarukwikiranganiza n’entekereza hamu n’ekigendererwa kya Ruhanga ekyayolekerwe omu Adeni.​—Okubanza 2:24.

Wetegereze ekyokurorraho ekindi. Obutusoma omu Engeso Ezabakwenda 16:3, turora ngu Paulo akabanza kusara Timoseo atakagenzere nauwe omu kubungira ebitebe. Omu rukarra orwa 4, tusoma ngu hanyuma Paulo na Timoseo bakagenda nibabungira ebitebe nibabatwarra ebyali bicwirwemu abakwenda n’abakuru omu Yerusalemu. Kimu hali byo nikyo ngu kikaba kitakyayetaagisa Abakristaayo kusarwa habwokuba bakaba batakyali hansi y’ekiragiro eky’okusarwa! (Engeso Ezabakwenda 15:5, 6, 28, 29) Habwaki Paulo yakirozere nk’ekirukwetaagisa Timoseo kusarwa? Habwokuba Abayudaaya boona omu biikaro ebyo baali bakimanyire ngu ise Timoseo akaba ali Muyonaani. Paulo akaba atarukugonza kutabaijura abandi rundi kubabiihiza. Akaba nagonza Abakristaayo baikale ‘nibesiimisa bonka hali emitima yoona ey’abantu omu maiso ga Ruhanga.’​—2 Abakolinso 4:2; 1 Abakolinso 9:19, 23.

Timoseo na Paulo bakaba baine entekereza ya mulingo gunu. Soma enkarra eziri omu Abarumi 14:15, 20, 21 na 1 Abakolinso 8:9-13; 10:23-33, orole omulingo Paulo akaba nafaaho eby’omwoyo eby’abantu abandi, kukira muno abo abaakutabaijukire habw’ekintu ekyali kitali kibi. Kandi Paulo akahandiika hali Timoseo ati: “Tinyina ondi nomu anyina omutima okuingana nogu, alitaho omutima ebigambo byanyu. Baitu bona nibaserra ebyabu bonka, tibiri bya Yesu Kristo. Baitu mumanyire okuyasimirwe ngu akahereza hamu nanyowe habwenjiri nkomwana hali ise.” (Abafiripi 2:20-22) Mali abasaija banu Abakristaayo batuteeraho okurorraho ekirungi kasumi kanu! Omu kiikaro ky’okucwamu nk’oku baakugondeze obuhabaga hataroho kiragiro, bakegera ha ngonzi za Yahwe n’Omwana we obu nibooleka ngu nibafaaho omulingo encwamu zaabo zirakwataho abantu abandi omu by’omwoyo.

Tekerezaaho Yesu Kristo, ekyokurorraho kyaitu ekikuru. Omu Kutebeza kwe Okwa ha Rusozi, akasoborra ngu omuntu obw’ayetegereza ensonga habwaki ekiragiro kihairwe, akyorobera n’obukiba nikihinguraho hali ekyo ekiba kiragiirwe. (Matayo 5:21, 22, 27, 28) Yesu, Paulo, Timoseo, rundi Yusufu busaho n’omu hali bo ayabaire n’entekereza erukugamba ngu omuntu n’asobora kukora eky’arukugonza n’obuharukuba hataroho ekiragiro. Kusobora kugendera ha ntekereza ya Ruhanga, abasaija banu bakahondera Yesu ebiyagambire ngu nibyo biragiro bibiri ebirukukirayo obukuru​—kugonza Ruhanga n’okugonza mutaahi wawe.​—Matayo 22:36-40.

Kandi Abakristaayo Kasumi Kanu?

Kyamananu ngu titusemeriire kusoma Baibuli nk’omuntu ow’arukusoma ekihandiiko ekindi kyona​ nitutekereza ngu buli kimu kyona kiine kuba kisoboroirwe kurungi. Tusemeza muno omutima gwa Yahwe obutucwamu kukora ebintu nitusigikirra ha ntekereza ye atatuhaire biragiro. Oihireho, omu kiikaro ky’okutugambiraga ekyarukugonza tukole, nitusobora ‘kumanya eki Yahwe ekyarukugonza.’ (Abefeso 5:17; Abarumi 12:2) Habwaki kinu kisemeza Yahwe? Habwokuba nikyoleka ngu titurukuteeka omutima ha biturukugonza kukira kumusemeza. Ekindi, nikyoleka ngu nitusiima engonzi ze kuhikira kimu ha rulengo ngu nitugonza kumwegeraho, ekiretera okugonza oku kutwekambisa. (Enfumo 23:15; 27:11) Ekindi, kakuba ebintu ebitukora biba nibisigikirra ha byahandiikirwe, kitukonyera kuba kurungi omu by’omwoyo n’omu by’omubiri.

Leka turole omulingo tusobora kukozesa omusingi gunu.

Ebitucwamu Kwesemeza Nabyo

Tekerezaaho enyikara nambere omusigazi agenda kugira ebizina ebiyagura. Ebyahuliire omu biizina binu bimusemiize, baitu kandi omutima aguteeka ha bigambo ebiri ha kyesweko kya CD egi habwokuba birumu nibisegura kandi by’obusiihani. Ekindi, akimanyire ngu ebizina by’omuzini ogu ebirukukira obwingi birumu ekininga kandi bikurakuraniza omwoyo gwa mulingo ogu. Habwokuba omusigazi onu nagonza Yahwe, alengaho kumanya Yahwe eky’arukukitekerezaaho. Nitusobora tuta kumanya Ruhanga eky’arukugonza omu nyikara enu?

Omu bbaruha eiyahandiikiire Abagaratiya, Paulo akabazaaho engeso ez’omubiri n’ekyana eky’omwoyo gwa Ruhanga ogurukwera. N’osobora kuba n’omanya ebiri omu kyana ky’omwoyo gwa Ruhanga ogurukwera: okugonza, okusemererwa, obusinge, okugumiisiriza, embabazi, oburungi, okwikiriza, obuculeezi, okwetanga. Baitu biki ebiri omu ngeso ez’omubiri? Paulo akahandiika ati: “Baitu engeso ezomubiri nizimanywa, nzinu, obusihani, okutasemera, orwanju, okuramya ebisisani, okuroga, obunyazigwa, okukungana, ihali, ekiniga, empaka, okubaganizibwamu, ebyokuhabisa, itima, obutamizi, okuzana okubi, nebirukusisa biti: nimbanza okubagambira hali ebi, nkokunabandize okubagambira nti aba abakora ebirukusisa biti tibaligwetwa obukama bwa Ruhanga.”​—Abagaratiya 5:19-23.

Wetegereze ebigambo ebirukumalirra omu rukarra rw’ebintu ebibaziibweho​—“ebirukusisa biti.” Paulo atabazeeho orukarra rw’engeso zoona ezirukurorwa nk’ez’omubiri. Tikiri ngu omuntu n’asobora kugamba ngu, ‘Nyine obugabe bw’okwejumbira omu ngeso ez’omubiri ezitabazibweho omu rukarra runu.’ Oihireho, omuntu arukusoma enkarra zinu naaba aine kukozesa amagezi nukwo amanye ebintu ebindi ‘ebirukusisana biti’ n’obukiraaba ngu tibihandiikirwe omu rukarra. Abantu batarukwegarukamu abarukukora ebintu ebitabazibweho baitu ‘ebirukusisana biti’ tibaligwetwa Obukama bwa Ruhanga.

Nahabweki, twine kumanya rundi twetegereze ebintu ebitarukusemeza Yahwe. Eki kigumire? Kakuba dakitaali akugambira kulya ebijuma na ddodo kandi oyetantale ice cream n’ebintu ebirukusisana nk’ebi. Mali kyakukugumiire kumanya keeki obweraaba eri bimu ha bintu nk’ebi? Hati yongera oyetegereze kyana eky’omwoyo n’engeso ez’omubiri. Ebizina ebitusangirwe tubalizeeho nibigwa nkaha? Mali tibiine kakwate koona n’okugonza, oburungi, okwetanga rundi n’emiringo endi emirungi ey’ekyana ky’omwoyo gwa Ruhanga. Omuntu tiyakwetaagire kiragiro kurora ngu ebizina bya mulingo gunu tibirukwiranganiza n’entekereza ya Ruhanga. Emisingi niyo emu n’ekwata ka bintu turukusoma, filimu, puroguraamu za tiivi, emizaano ya ha kompyuta, emikura ya intaneeti n’ebindi.

Kuzooka Kurungi

Baibuli etuha n’emisingi erukukwata ha njwara n’enzooka yaitu. Emisingi enu ekonyera buli Mukristaayo kuzooka omu mulingo ogusemeriire. Omuntu arukugonza Yahwe arora gunu nk’omugisa ogw’okukora hatali ekirukumusemeza wenka, baitu ekirukusemeza Ise ow’omu iguru. Nk’oku tusangirwe turozere, n’obukiraaba ngu Yahwe tatuhaire biragiro by’okuhondera omu nsonga ezimu, tikirukumanyisa ngu tarukufaaho ebintu eby’abantu be bakora. Enjwara eyahukana kusigikirra ha biikaro, obwire obumu n’omu biikaro ebirukusisana, enjwara ikara n’ehinduka. Baitu nabwo, Ruhanga aha abantu be emisingi ey’erabakonyera obwire bwona n’omu nyikara zoona.

Ekyokurorraho, omu 1 Timoseo 2:9, 10 nihagamba hati: “Nukwo abakazi becume bonka nebyokujwara ebisemiire, hamu nobuculezi nokwerinda; hatali okuzigisa isoke nezabu, nobuzakuba eruru, nobubyakuba ebyokujwara ebyomuhendo omwingi; baitu nemirimo emirungi, nkokukisemeriire abakazi abegamba bonka okutina Ruhanga.” Nahabweki, Abakristaayo boona basemeriire kutekerezaaho muno enzooka abantu omu kiikaro kyabo eibanihirramu abo “abegamba bonka okutina Ruhanga.” Kukira muno, Omukristaayo asemeriire kutekerezaaho omulingo enzoka ye erakwataho omulingo abandi bararoramu obutumwa bwa Baibuli obw’arukubatebeza. (2 Abakolinso 6:3) Omukristaayo anyakuli ekyokurraho ekirungi tarukwija kuta muno omutima ha by’arukugonza rundi obugabe bwe, oihireho naija kwetantara kuhugura rundi kutabaijura abantu abandi.​—Matayo 18:6; Abafiripi 1:10.

Omukristaayo obwakirora ngu enzooka rundi enjwara ye etalibaniza rundi etabaijura abantu abandi, n’asobora kwegera ha kyokurraho ky’omukwenda Paulo obu nayebembeza eby’omwoyo eby’abantu abandi kukira ebye eby’arukugonza. Paulo akagamba ati: “Mukuratire nyowe, nka nyowe okunkuratira Kristo.” (1 Abakolinso 11:1) Kandi akagamba ati hali Yesu: “Na Kristo atesemeze wenka.” Ensonga Paulo akaba nagambira Abakristaayo boona neyetegerezebwa kurungi, akagamba ati: “Itwe abamani kituhikiriire okwetweka obugara bwabatanyina amani, okutesemeza itwenka. Omuntu wena omulitwe asemezege omutahiwe omu burungi obwokwekambisa.”​—Abarumi 15:1-3.

Kukurakuraniza Busobozi Bwaitu obw’Okwetegereza

Nitusobora tuta kukurakuraniza obusobozi bwaitu obw’okwetegereza nukwo tusobole kusemeza Yahwe n’obwarukuba atatuhaire biragiro by’okuhondera ha nsonga? Obutusoma Ekigambo kye buli kiro, tukakyesomesa, kandi tukecumiitiriza ha bitusomere, nikiija kutukonyera kukurakuraniza obusobozi bwaitu obw’okwetegereza. Kukurakurana nk’oku tikubaho mu kiro kimu. Nk’omwana okwakura, kukurakurana omu by’omwoyo kutwara obwire kandi tikusobora kurorwa bwangu bwangu. Nahabweki nikyetaagisa kugumiisiriza, kandi titusemeriire kuhwamu amaani kakuba tutarora empindahinduka aho naaho. Baitu kandi, kurabaho obwire bwingi kyonka tikirukwija kutukonyera kukurakuraniza obusobozi bwaitu obw’okwetegereza. Obwire obu tusemeriire kubukozesa omu kwesomesa Ekigambo kya Ruhanga obutoosa nk’oku kyolekerwe iruguru, kandi tusemeriire kukora kyona ekiturukusobora kuteeka omu nkora ebitusomere.​—Abaheburaniya 5:14.

Nikisobora kugambwa ngu ebiragiro bya Ruhanga birenga obuhulizi bwaitu, baitu emisingi erenga okukurakurana kwaitu omu by’omwoyo n’ekihika ekitwine kumusemeza. Obuturakura omu by’omwoyo, nitwija kuteeka omutima ha kuhondera ekyokurorraho kya Yahwe n’Omwana we. Nitwija kuba n’ekihika eky’okukora encwamu nitusigikirra ha ntekereza ya Ruhanga nk’oku Ebyahandiikirwe byoleka. Obuturasemeza Isiitwe ow’omu iguru omu byona ebiturukukora, okusemererwa kwaitu nikwija kweyongera.

[Ebisisani]

Enjwara eyahukana kusigikirra ha biikaro, baitu emisingi ya Baibuli esemeriire kutwebembera omu kukora encwamu