Genda ha biroho

Oliyo n’Okurakurana?

Oliyo n’Okurakurana?

FERNANDO * akaba atiinire. Abagurusi babiri bakamusaba kubazaaho nauwe. Hanyuma y’emirundi nke omuroleerezi kubunga, abagurusi bakaba bamusoboroliire eky’asobora kukora kutunga obujunanizibwa oburukukiraho omu kitebe. Hanyuma y’obwire, Fernando atandika kwekaguza obwaraaba alihika akomwe kuheereza nk’omugurusi omu kitebe. Hati omuroleerezi nubwo abaire yakagaruka kubungira ekitebe. Ha murundi gunu abagurusi baragamba ki?

Fernando akahuliiriza omu h’abagurusi obw’akaba nabaza nauwe. Ow’oruganda akamusomera 1 Timoseo 3:1 kandi yamugambira ngu abagurusi bakaba batungire ebbaruha erukwoleka ngu akaba akomerwe kuheereza nk’omugurusi. Fernando akahunirra kandi yakaguza omugurusi ati: “Ogambire ki?” Ow’oruganda akamugarukiramu ekyakaba amugambiire, kandi Fernando yamwegerra. Hanyuma y’ebi, obukyarangirwe omu kitebe, boona bakasemererwa.

Kibi kugonza kutunga obujunanizibwa omu kitebe? Nangwa. Kusigikirra ha 1 Timoseo 3:1, niholeka: “Omuntu obwaba naserra oburolerezi buli agondeze omulimo omurungi.” Abasaija baingi Abakristaayo bateeka obuhabuzi bunu omu nkora kandi bakurakurana omu by’omwoyo kusobora kutunga obujunanizibwa omu kitebe. Kandi ekirugamu, abantu ba Ruhanga baba n’abagurusi baingi abarungi hamu n’abaheereza. Baitu habw’ebitebe kweyongera, haroho obwetaago bw’ab’oruganda kukurakurana. Omulingo oguhikire ogw’okukikora nugwo guha? Kandi abo abarukugonza kufooka bagurusi basemeriire kwikara nibakitekerezaaho muno nka Fernando?

KUKURAKURANA NIKIMANYISA KI?

Ekigambo ‘kuserra’ kihindurwa kuruga omu kigambo ky’Oruyonaani ekiine amakuru g’okugonza muno ekintu, rundi kwenyurra. Eki nikisobora kukuletera kutekerezaaho omuntu ow’aliyo nalengaho kunoga ekijuma ekirukusikiiriza ha muti. Baitu kukurakurana tikirukumanyisa kurwanira kuba ‘muroleerezi.’ Habwaki? Habwokuba ekigendererwa ky’abo abarukugonza kuheereza nk’abagurusi kisemeriire kuba ky’okukora “omulimo omurungi” hatali kwetungira ebitiinisa.

Ebirukwetaagisa ebiine akakwate n’omulimo gunu omurungi nibisangwa omu 1 Timoseo 3:2-7 na Tito 1:5-9. Obukirukuhika ha ndego zinu eza haiguru, Raymond ow’amazire emyaka nyingi naheereza nk’omugurusi nasoborra ati: “Hali nyowe, ekintwara kuba kikuru nikyo eki ekituli. Kubaza n’okwegesa bikuru, baitu tibirukukira okutabaho eky’okuhanwa, kuba omwerinzi, kukwata mpora, okukora ebintu omu mulingo ogutekaniziibwe kurungi, kukunira abagenyi, n’okwoleka okwetegereza.”

Kurakurana n’okorra hamu n’ekitebe omu miringo erukwahukana

Ow’oruganda ow’arukukurakurana ayeyoleka kuba ataine eky’okuhanwa obu nayetantara obugobya hamu n’okutasemera kwona. Naba ali mwerinzi, akwata mpora, nakora ebintu omu mulingo ogutekaniziibwe kurungi, kandi nayoleka okwetegereza; nahabweki, Abakristaayo basemeriire kumwesiga ngu n’asobora kubebembera n’okubakonyera omu bizibu. Habwokuba akunira abagenyi, agarramu amaani abato n’abahyaka omu mananu. Ahuumuza kandi akonyera abarwaire habwokuba agonza kukora ebirungi. Akurakuraniza emiringo enu kusobora kugasira abandi hatali kugonza kukomwa kyonka. *

Kisemeza Akatebe k’abagurusi kuhabura n’okugarramu amaani, baitu bujunanizibwa bwa buli muntu kuhikiiriza ebirukwetaagisa nukwo asobole kukurakurana. Henry, ow’amazire emyaka nyingi naheereza nk’omugurusi nagamba ati: “Obworaaba n’okurakurana teekamu amaani, kandi oyoleke ngu mali ohikire kutunga obujunanizibwa.” Obwakaba nabazaaho Omugambizi 9:10, akasoborra ati: “‘Kyona omukono gwawe ekigusanga okukora, okikolege namani gawe.’ Obujunanizibwa bwona abagurusi obubaraakuha, buhikirize kurungi muno. Gonza omulimo ogukuhairwe omu kitebe, n’obuguraaba gw’okusingorra. Omu bwire obuhikire, emirimo ey’orukukora, n’amaani ag’orukuteekamu nibiija kurorwa.” Obworaaba n’ogonza kuheereza nk’omugurusi, ba mwekambi kandi mwesigwa omu buheereza bwawe bwona. Osemeriire kuba muntu omwebundaazi hatali ow’emyehembo rundi arukugonza kukira abandi.​—Mat. 23:8-12.

WETANTALE EBIKORWA N’ENTEKEREZA ETAHIKIRE

Bamu hali abo abarukugonza kutunga obujunanizibwa omu kitebe nibasobora kutandika kugambira abagurusi ngu nabo baakugondeze kufooka bagurusi rundi obundi nibasobora n’okulengaho kusonasona akatebe ka bagurusi ngu obundi kamutekerezeeho kuba mugurusi. Abandi babiihirwa abagurusi obubabaha obuhabuzi. Abantu nk’abo baine kwekaguza ngu: ‘Ningonza kukurakuraniza ebindukugonza byonka, rundi ningonza kurolerra entaama za Yahwe n’obwebundaazi?’

Abarukugonza kukurakurana tibasemeriire kwebwa ngu basemeriire kwikara bali “abokurorraho hali igana.” (1 Pet. 5:1-3) Ogu anyakuli ekyokurorraho hali ekitebe ayetantara ebikorwa n’entekereza ey’etahikire. Akurakuraniza okugumiisiriza n’obwaba akomerwe kuba mugurusi rundi nangwa. Kufooka omugurusi tikitanga omuntu kukora ensobi. (Kubar. 12:3; Zab. 106:32, 33) Ekindi, ow’oruganda n’asobora kuba ‘atemanyireho kigambo,’ baitu abandi nibasobora kuba baine ekibarukumuroraho. (1 Kol. 4:4) Nahabweki, kakuba abagurusi bamuha obuhabuzi oburukusigikirra ha Baibuli, asemeriire kubahuliiriza kandi atabiihirwa. Hanyuma ayekambe kukorra ha buhabuzi obumuhairwe.

BAITU KANDI KAKUBA KITWARA AKASUMI AKARAIHIRE?

Ab’oruganda baingi barora ngu kitwara akasumi akaraihire kusobora kubakoma kuba bagurusi. Obworaaba oikaire ‘noserra kuba omuroleerezi’ kumara emyaka nyingi, haroho obw’oyeralikirra? Obukiraaba nukwo kiri, tekerezaaho ebigambo binu ebyaterekerezibwe omwoyo ogurukwera: “Okunihira okurukwikaraho gusununura omutima: baitu ekinihirwa obukihika kiri nkomuti gwobwomezi.”​—Nfu. 13:12.

Omuntu n’asobora kuhurra arwaire omu mutima obwatahika ha kigendererwa eky’abaire nanihira. Iburahimu nukwo yayehuliire ati. Yahwe akamuraganiza omwana omwojo, baitu emyaka y’okuzaara ekarabaho kandi uwe na Sara baali bataine baana. (Kub. 12:1-3, 7) Omu myaka ye ey’obugurusi, Iburahimu akagambira Ruhanga ati: “Ai [Yahwe] Ruhanga, orampa ki, baitu ningenda ntanyina ­mwana  . . . tompaire oruzaro.” ­Yahwe akamugumya ngu omurago ogw’okumuha omwana omwojo gwali nigwija kuhikirra. Baitu nabwo hakahwaho emyaka endi 14 Ruhanga atakahikiriize ekiyamuraganiize.​—Kub. 15:2-4; 16:16; 21:5.

Iburahimu obwaka nalindirra Yahwe kuhikiiriza eky’akaba amuraganiize, okusemererwa kukamuhwaho? Nangwa. Atagurukyagurukye omurago gwa Ruhanga. Akagumizaamu nalindirra ebyakurugiremu. Omukwenda Paulo akahandiika ati: “Nukwo obuyamazire okugumisiriza yahabwa omurago.” (Baheb. 6:15) Hakumalirra, Ruhanga ow’obusobozi bwona akaha emigisa omusaija ogu omwesigwa n’okukiraho nk’oku akaba nakinihira. Kiki eky’osobora kwegera hali Iburahimu?

Obworaaba wakugondeze kuheereza nk’omugurusi baitu kandi tikikabaireho n’obukiraaba ngu emyaka nyingi ehingwireho, gumizaamu n’oyesiga Yahwe. Otaleka kusemerererwa omu buheereza bwawe. Warren, ow’akonyire ab’oruganda baingi kukurakurana omu by’omwoyo n’asoborra ati: “Nikyetaagisa obwire kurabaho kusobora kukirora ngu ow’oruganda akurakuraine kandi hati n’asobora kukomwa kuheereza nk’omugurusi. Obwire obuburabaho, entekereza n’enyetwaza y’ow’oruganda erorwa kusigikirra ha mulingo ayetwazaamu, omulingo akoramu ebintu n’omulingo ahikirizaamu obujunanizibwa obumuhairwe. Abantu abamu batekereza ngu kakuba atunga obujunanizibwa omu kuheereza nubwo aba musinguzi. Baitu entekereza egi tehikire kandi n’esobora kukurugirramu akabi. Obworaaba n’oheereza Yahwe n’obwesigwa hoona nambere okuba oli rundi kyona eky’okukora, n’oba oli musinguzi.”

Ow’oruganda omu akamara emyaka erukuhingura omu ikumi atakakomerwe kuheereza nk’omugurusi. Obw’akaba n’abazaaho ebigambo ebiri omu kitabu ky’Ezekyeri, esuura 1, obu natugambira ebiyayegere akagamba ati: “Yahwe navuga ekigaali kye, nikyo ekitebe kye, nasigikirra ha sipiidi ey’agondeze. Ekirukukirayo obukuru, tikali kasumi itwe akaturukugonza baitu akasumi ak’arukugonza. Omu nsonga ey’okugonza kuheereza nk’omugurusi nikiba kitali hali nyowe ekindukugonza rundi ekindukugonza kuba. Ekindukugonza nikisobora kuba ngu Yahwe tinikyo n’arora ngu ninyetaaga.”

Obworaaba n’onihira kukora omulimo omurungi ogw’okuba mugurusi, kurakurana obu n’olengaho kuleeta okusemererwa omu kitebe. Kandi obw’orarora ngu obwire nibugenda mpora, lengaho kurwanisa okweralikirra ogumiisirize. ­Raymond, outusangirwe tubalizeeho nagamba ati: “Obwoba n’ogonza kukira abandi kikuleetera kuhurra otamazirwe. Abo abakira kweralikirra tibatunga okusemererwa okuruga omu kuheereza Yahwe.” Weyongere kukurakuraniza ekyana ky’omwoyo gwa Ruhanga ogurukwera kukira muno okugumiisiriza. Wekambe kukura omu by’omwoyo kurabira omu kusoma ebyahandiikirwe. Yongera ha buheereza bwawe omu kutebeza amakuru amarungi n’oyegesa abantu Baibuli. Webembere eka yaawe omu bintu eby’omwoyo n’okuramya okw’eka. Wegondeze omu kumara obwire hamu n’ab’oruganda na banyaanya itwe. Obworayeyongera kuhika ha kigendererwa kyawe, noija kwegondeza omu bintu orakora kusobora kukihikaho.

Kwekamba kusobora kutunga obujunanizibwa omu kitebe mugisa kuruga hali Yahwe; busaho muntu wena omu kitebe kya Yahwe arukugonza abo abarukukurakurana kwetuntura bakaburwa okusemererwa omu kumuheereza. Ruhanga asagika kandi aha emigisa abamuheereza n’ebigendererwa ebirungi. Kandi nk’oku kiri ha migisa ye, “tayongeraho bujune.”​—Nfu. 10:22.

N’obukiraaba ngu omazire obwire n’okurakurana, haroho ebindi eby’osobora kukora kwombeka enkoragana yaawe na Yahwe. Obw’orayeyongera kukurakuraniza emiringo ey’erukwetaagisibwa kandi okekamba omu kitebe otarukunagiriiza ab’omuka yaawe, Yahwe tarukwija kwebwa byona eby’okozere omu kumuheereza. Kuheereza Yahwe kakukusemezege, n’obworatunga bujunanizibwa bwa mulingo ki.

^ Amabara agamu gahindwirwe.

^ Emisingi enyakuli omu kicweka kinu n’ekwataho naabo abarukugonza kufooka abaheereza. Ebirukubetaagisa nibisangwa omu 1 Timoseo 3:8-10, 12, 13.