Bul ɓil ɓe

Bul kluuri wããren wo

HADGE 10

Wer mayse ga ndo mo joŋ batem go là?

Wer mayse ga ndo mo joŋ batem go là?

“Wosela ɓuy mo yãã ga à mo joŋ batem se go.”—JOŊRE 2:38.

SIŊ 34 Je marcherai dans mon intégrité

KLUURI HADGE NO a

1-2. Mayse hres seɓaa de maaga jar joŋ batem mo la, day ndo laa ge mayse wo ti hadgen la ne?

 NDO ko jar maaga wo de gor joŋge batem we go ti boŋ yawlà? Ndo co’ sug ɓaara yiŋ jag go de jiili ɓaara ɓuy ti wiigi jag maa ɓog wo taŋgu joŋge batem no. Ndo ko jar ni ɓaara wo de bar ɓaara wo de fruygi ne hara ti deŋ. De maaga jar joŋ batemn laa wo le go ciŋ nen bii mono, ndo ko ra nen go de fruygi debaŋ, lan sug ɓo laa ma’ge do go ti ngeel ɓuy. Nen naw renam tum, jar nen ndar lay bla ɓuy hã wo see ɓaara go ne Jeo­fa nen tosge, blam ɓe joŋ wo batem go, kol wo go sedeewa ­Jeofa.

2 Ndo lay? Hayga ndo yaŋ ɗiggi maa joŋ batem go no, ndo kol jobo maa de woore nen Baa werga ndo de ‘kiɗ Baa [Jeofa, NWT]’ (Siŋ Wora 14:1,2) Hadge sen la diŋ maa ɓo, ndo klee noga kluu yaw. Amaa, naa maaga naa go sedeewa Jeofa, naa ɓuy de sãy ya’ wer hãge ɓil naa ciŋ maa joŋ joŋre ne Jeofa maa tum. Wersen so mono, naa ko we wer wããre po wo swa’ yoo maa tigriŋ wo, ga jor wo glog naa maa joŋ joŋre ne Jeofa.

NDO DA CWÃY WO DE DEELE

Kiŋgi go wara ndar pur ga Satan dem ɗu Jeofa maa de woore no, day hãã wara se yaŋ jag joŋge ɓe ɗa (Ko ti paragraf maa de 3-4)

3. Wer mayse ga jar maa ni Jeofan da wo cwãy wo de deele là? (Siŋ Wora 119:128, 163)

3 Jeofa wãã ne jar maa ɓen wo ga: “da we cwãy.” (Sakari 8:19) Yeso jor glog jar maa wer ɓen wo ga à mo hay wo seege tum de deele. (Matiye 5:6) Sen da wããge ga á mo hay wo da ge diŋ joŋge fẽẽre maa ti ngeel ɓe, maa de woore, lan maa bay ɗag nen Jeofa. Ndo mbo de da cwãy wo de deele yawlà? Sen cwãy tuu ga ndo da ra. Ndo caa hee de gete’e; de fẽẽre maa de bay woore wo, lan de debaycõõre. (Jaŋ Siŋ Wora 119:128, 163.) Gete’e diŋ joŋre Manhúulí, waŋ tamsir maa wara no. (Jaŋ 8:44; 12:31) Dage Manhúulí boŋ yoo maa tigriŋ wo diŋ ga se mo hay dem ɗuu Jeofa maa bay ɗag no. Manhúu­lí tĩĩ wer wãã ge ti Baa de bay woore le hãã ti wur maaga á giŋ ne le ɓil paradis maa Eden mono. Á da ga jar mo ɗig ga Jeofa diŋ waŋ maaga ɗig diŋ ti see ɓe tawa, ga bay de sãy hã fẽẽre maa de woore ne jar maa ɓen wo ti wa. (Tĩĩgi Were 3:1, 4, 5) Gete’ maaga Manhúulí caa ne Jeofa see joŋ ga jar hãã wara de ɗig gi ti ɓe de bay woore ɗa. De maaga jar teebeere bay wo we “da cwãy” wa no, Manhúulí de kãã ge maa kog ra ge joŋ wer fẽẽre maa hõnla ɓuy ga bay wo ti ngeel ɓe wa, de fẽẽre maa de ɓlagge wo.​—Rom wo. 1:25-31.

4. Jeofa ngaɓ go ga se diŋ “Baa maa wãã cwãy” na ngaɓ ge là? (Ko foton lay)

4 Jeofa diŋ “Baa maa wãã cwãy,” á had cwãy ne jar maaga da wo ne go ɓil feh. (Siŋ Wora 31:5) Doo sen ne so mono , á kay ra, pog ra le go jag gete’ maa ni Manhúulín wo no. Jeofa had jar maa ɓen wo maaga á mo hay wo de deele, mo hay wo wãã cwãy lay. Sen kay ra maaga á mo ko wo see ɓaara go de gwange glog wa, maaga jiili ɓaara mo hay de suuli lay. (Jag jõõ wo 13:5, 6) Á joŋ mbe sen we see ɓo de maaga à hay had mo ge de Bible mo lay yawlà? Ndo hay laa ga jag liŋgi maa ni Jeofan wo de woore maa jar ɓuy, debaŋ ɓe maa ɓo. (Siŋ Wora 77:14) Patala ndo yãã ga ndo see de deele doo ga Baa da nono. (Matiye 6:33) Ndo yãã ga ndo sii cwãyn go, ga ndo ɓo’ wer ­Manhúulí go ti gete’ maaga á caa ne Baa naa Jeofa see mo go. Ndo joŋ ge sen na joŋ ge là?

5. Ndo naa nen dage cwãy wo de deelen go na naa ge là?

5 Ndo ɓo de kããge maaga seele ɓo mo hay wããge ne jar ga: ‘Ndi bay de sãy gete’ maa ni Manhúulí wo ti wa, ndi da ɓin diŋ cwãy. Ndi da ga Jeofa mo hay diŋ Waŋ ɓi, ndi da joŋ fẽẽre maaga wo nen ɓe ti ngeel ɓe mono.’ Ndo tĩĩ joŋ sen na de ɗeŋ maa hõn wo là? Ya’ see ɓo see Jeofa nen tosge, wãã ne hẽn ga ndo go de hã see ɓo maa joŋ joŋre ne hẽn maa tum, lan de naage nen hãge see ɓon go de joŋge batem. Dage cwãy wo de fẽẽre maa ti faage ɓe diŋ fẽn maa kluu maaga kay mo go gus maa joŋ batem.

NDO DA YESO KRISI

6. Siŋ Wora 45:5 ngaɓ fẽẽre po wo ga naa da Yeso wer ɓaara. Á diŋ mayse wo là?

6 Ndo da Yeso kris wer maylà? Naa da’ yiŋgi jag ti ɓe ɓil Siŋ Wora 45:5 (Jaŋ ne.) Yeso da cwãy, da ferge ti gesiŋ, da de deele lay. Ndo yaŋ da cwãy wo de deele no, sen ngaɓ go ga ndo de da Yeso Kris lay. Ɗig ti maaga Yeso oo ti cwãy wo de deele bay joŋ hẽẽne mo ɗa. (Jaŋ 18:37) Day Yeso da ferge ti gesiŋ na da ge là?

7. Mayse de cõõre jag ɓo ti ferge ti gesiŋ Yeson là?

7 Yeso hay had jar de ferge ti gesiŋ nen seele ɓe. Ko ba ɗa, á hay hã raage ɗu tum diŋ ne Jeofa, bay ne see ɓe wa. (Mark 10:17, 18; Jaŋ 5:19) Ferge ti gesiŋ Yeson joŋ see mo na joŋge là? Á bay ba jor glog ɓo maaga ndo mo da weel Baa no, lan ndo mo maŋ blam ɓe wa? Sen cwãy tu ga ndo de da ge ɓe. Wer mayse ga Yeso fer ti see ɓe gesiŋ là? Werga á da pan ɓe, lan se de sãy fer ti see ɓe gesiŋ doo pan ɓe no lay. (Siŋ Wora 18:36; Hebre wo 1:3) Á bay ba ya’ ndo ti jeŋ Yeso de maaga ndo laa ga á hay joŋ fẽẽre doo Jeofa ne taw taw wa yawlà?

8. Wer mayse ga naa de fruygi ti maaga Yeso diŋ Waŋ naa mo là?

8 Naa da Yeso wer ga á diŋ Waŋ maaga tee ɓe bay wa. Jeofa had mbarga ɓen diŋ se de see ɓe tu, day á hay ne maa wãã wããre jare. (Esay 50:4,5) Ɗig mbo ti dage maaga Yeso hay naa nen ɓe go ga hã wo go de ɓe jag húulí mo ɗa la. (Jaŋ 13:1) Ndo nen da Yeso werga á diŋ Waŋ ɓo. Á ɗe ga bar se diŋ jar maaga da wo ne, ga naa wo nen dage sen go de hooge sug ti jag liŋgi ɓen wo lay mono. (Jaŋ 14:15; 15:14, 15) Á diŋ raage ɗu ti maaga ndo diŋ bar mbarga Jeofa mono!

9. Batem Krétiyẽ wo de maŋ maa ni Kris ti maylà?

9 Yeso wãã ga jar maa wer sen mo joŋ wo batem. (Matiye 28:19, 20) Á ti see ɓe joŋ batem lay. Amaa batem maa ɓen sar de maa ni jar maa wer ɓen wo no. (Ko ngeel maa de gaɗge no “ Sar batem maa ni Yeson de batem maa ni jar maa wer ɓen wo diŋ maylà.”) Amaa ti ngeel maa po sara de maŋ kẽẽ. De maaga á joŋ batem mono, Yeso hã see ɓe go maa joŋge diŋ dage pan ɓe. (Hebre wo 10:7) Doo sen no lay mono, jar maa wer Kris joŋ wo batem maa ngaɓge go ne jar ɓuy ga saara go de hã see saa­ra ne Jeofa Baa lay. Fẽn maaga daŋ go patala nen naw ɓaara diŋ joŋge dage Jeofa, bay diŋ dage ɓaara wa so. Á see wo doo ga Waŋ ɓaaran see no lay.

10. Wer mayse ga dage maaga ndo da Yeso jor glog ɓo joŋ batem ne?

10 Ndo hãã ɓil ga Yeso diŋ weel Baa maa boŋ no, day ndo de fruygi ti maaga Baa hay ne waŋ maa wãã wããre naa mono. Ndo de ko ge ga Yeso fer ti see ɓe gesiŋ day joŋre ɓe doo pan ɓe no taw taw tu. Ndo de koge ga á hay hã rege ne jar maaga wo koŋne; coɓ nen jar maa nen lawge wo; lan pẽɗ jar ceege wo. (Matiye 14:14-21) Ndo de ko ɗeŋ maaga á see de tayge maa ɓen peel wara mono. (Matiye 23:10) Day ndo de koge ga á diŋ waŋ so mono, á joŋge fẽẽre maa de woore yaŋ wo ne naa ti Twaywaŋ maa ni Baa de daŋ maa wara no. Ndo ngaɓ go ga ndo de dage ɓe na de joŋ mayse là? De maŋge blam ɓe. (Jaŋ 14:21) Taŋgu hã see ɓo go ne Jeofa nen tosge, lan ni ndo joŋ batem go.

NDO DA JEOFA BAA

11. Fẽn maaga de hay srog glog ɓo taŋgu joŋ batem diŋ maylà? Day wer mayga á diŋ se là?

11 Fẽn maa kluu maaga mo hay jor glog ɓo joŋ batem diŋ maylà? Yeso naa nen ɓe go nen jag liŋgi maa kluu maa ni Baa no: ‘Ndo da ge Jeofa Baa ɓon yaŋ go de jiili ɓo ɓuy, de mnaysee ɓo ɓuy, de ɗiggi ɓo ɓuy, de ẽgre ɓo ɓuy lay.’ (Mark 12:30) Ndo mbo na de da Baa doo ga á de ngaɓ ge la no yawlà?

Jeofa diŋ kããge fẽẽre maa de woore maaga fruy wo ndo wara lan hãã peel ɓuy mono (Ko ti paragraf 12-13)

12. Wer mayse ga ndo da Jeofa là? (Ko foton lay)

12 Fẽẽre maaga srog wo glog naa da Jeofa ɓaara ngaɓa deŋ. Taŋgu ɗa, ndo de koge ga á diŋ “kããge tenen” no, day “fẽẽre maa de eln wo mo deŋ ɓuy” hã ra le diŋ se. (Siŋ Wora. 36:10; Jag. 1:17) Fẽẽre maaga wo de cõõre jag ɓo ɓuy a wo le diŋ see ɓe.

13. Wer mayse ga cii Yeso maaga kaa go gesiŋ diŋ kado maaga daŋ go là?

13 Kado maaga daŋ go ga Baa hã ne naa diŋ cii Yeso maaga kaa go mono. Naa wãã doo sen wer maylà? Ɗig ti barge maa ti holaŋ ­Jeofa wo de Weel ɓen ɗa. Yeso wãã ga: “Pan ɓi da me” ; se wãã pa ga “Ndi de da pããbe no.” (Jaŋ 10:17; 14:31) Barge maa ti holaŋ ɓaaran ya’ ciŋ de kiŋgi maaga á joŋ wo see kããra miliyar pur mono. (Jag jõõ wo 8:22, 23, 30) Ɗig ti maaga á ce Baa de maaga á ko mbarga ɓen ti bone, go de húugi mo ɗa. Jeofa da jar maa ti tamsir la wo ɓuy, da ndo lay; hãã nen maaga se yãã ga mbarga sen mo hã see ɓe go maa­ga naa mo da’ tenen maa tum. (Jaŋ 3:16; Galad wo. 2:20) Fẽn maaga naa da Baa wer ɓe de daŋ sen bay wa so.

14. Ndo kaŋ peel ɓo maa joŋ ge nen naw ɓon ɓuy diŋ maylà?

14 Dage maaga ndo da Jeofa de ya’ ge ciŋ wer ga ndo tum had fẽẽre ti ɓe mono. Sen go cwãy tu ga ndo de sãy ya’ see ɓo see ɓe ti wara lan peel ɓuy. Day ndo de kããge maa joŋge ɓe. Á jor glog ɓo maaga ndo mo fruy ɓil se. (Jag jõõ wo 23:15, 16) Ndo fruy ɓil ɓe de wãã ge de jag tawa ga, amaa de joŋre ɓo ni lay. See­le ɓo ngaɓ ge go ga ndo da Jeofa cwãy. (1 Jaŋ 5:3) Sen diŋ fẽn maaga ndo mo hay kaŋ peel ɓo maa joŋge nen naw ɓon ɓuy mono.

15. Ndo naa nen dage ɓon go see Jeofa na naage là?

15 Ndo naa nen dage ɓon go see Jeofa na naage là? Taŋgu, Ndo hã see ɓo go nen tosge ne Baa maa cwãyn boŋ tu. (Siŋ Wora 40:9) Maa de ɓog no, ndo joŋ batem go maa ngaɓ ge ne jar ga ndo go de hã see ɓo ne Baa nen tosge. Doo maaga naa ko le ciŋ la mono, wur batem diŋ wur maa de fruygi de woore ga ti ɓo mo yõõ go ti ɓe wa. Caw ɓon joŋ diŋ maa ɓo ga so, amaa à kol go maa Jeofa. (Rom wo 14:8; 1 Piyer 4:1,2) Á bay ɗiggi maa joŋ hrag wa. Amaa se diŋ faage maaga wo de ɓo da’ ti desãy. Sen joŋ doo sen no na joŋ ge là?

16. Siŋ Wora 41:13 ngaɓ ga Jeofa joŋ mayse ne jar maaga wo de hã see ɓaara maa joŋ joŋre ne hẽn mo là?

16 Jeofa diŋ jee maa de yaŋ debaŋ. Koh ndo mo hã ba ne hẽn diŋ mayse ne, Se hã mo ti tu ɓe de daŋ se no. (Mark 10:29, 30) Á hã naw maa de cõõre mo, maaga ndo de sãy ɓe ti, lan maa ti ɗiggi ɓo yaŋ mo, nen ngeel maa debalan la ɓaa. Day sen diŋ tĩĩgi were ɓen ɗa yaw. Wur batem diŋ tõõge wer seele maaga tawge ti ɓe bay wa. Ndo de kããge maa joŋ joŋre ne pan dage ɓon maa tum. Dage maa ti holaŋ ɓay de pan ɓon mo hay gẽẽ ge ciŋ. Day ndo joŋ yaŋ tenen caw tum doo Jeofa no lay.​—Jaŋ Siŋ Wora 41:13.

17. Ndo hã mayse ne Jeofa ga á hay bay go de ɓe wa ɗa là?

17 De maaga ndo hã see ɓo go ne Baa nen tosge, lan ndo joŋ batem we go no, sen diŋ faa­ge de ɓo’ge mo maa hã fẽn ma de woore ne pan ɓo no. Hã fẽẽre maa de woore wo, de wur fruygin wo mo tum diŋ see. Ma joŋ suse’ ne hẽn mono, ndo mbo de kããge maa hã fẽn po maaga jee maaga go de fẽẽren doo ɓuy da’n ti boŋ ga ɗa mono​—Á diŋ joŋre maaga ndo joŋ ne hẽn go de jiili ɓo ɓuy mono. (Job 1:8; 41:11; Jag Jõõ wo 27:11) Á diŋ ɗeŋ maa boŋ ga daŋ go maa joŋ naw ɓon de woore mono! Cwãy tu, dage ɓo see Jeofa diŋ fẽn maaga jor glog ɓo taŋgu maa joŋ batem.

NDO GOR MAYSE ƊA LÀ?

18. Ndo mo hay wii jag see ɓo ti mayse wo là?

18 Day patala so mono, ndo joŋ batem go so yawlà? Ko sen diŋ ndo boŋ tu. Amaa wiigi jag maa kay la kay mo yaŋ: Ndi gor mayse ɗa pa là? (Joŋre 8:36) Fer ɗig ti ti fẽẽre maa swa’ maaga naa hay ko le ciŋ la mono. Taŋgu ɗa, ndo da cwãy wo de deele. Wii jag see ɓo ga: ‘Ndi da ga ndi mo hay tenen caw ti wur maaga wosela ɓuy le’ wãã cwãy we, lan joŋ fẽẽre maa ti ngeel ɓe wo mo lay yawlà?’ Maa de ɓog ɓe no, ndo da Yeso Krisi. Wii jag see ɓo ga: ‘Ndi mbi de dage ga weel Baan mo hay diŋ Waŋ ɓi yawlà, day ndi mbi de maŋ blam ɓe yawlà?’ Maa de swa’ diŋ maaga daŋ go mono: ndo da Jeofa. Wii jag see ɓo ga: ‘Ndi mbi de fruy jiili Jeofa de joŋge joŋre ne hẽn doo Baa ɓi no yawlà?’ Hayga ndo yiŋ jag we ti wiigi jag sen wo mo deŋ ɓuy ga ‘ãã’ no, mayse maŋ jag ɓo go maa joŋ batem ɗa pa là?​—Joŋre 16:33.

19. Wer mayse ga ndo mo hay daw see ɓo ti joŋge batem wa là? Naa wer ɓe de saɓlaŋ po ɗa. (Jaŋ 4:34)

19 Hayga joŋge batem yaŋ daw mo ge jag jii­li ɗa no, ni ndo ko saɓlaŋ maaga Yeso maŋ mo ta’ la ɗa. (Jaŋ Jaŋ 4:34.) Yeso ngaɓ joŋge dage pan ɓe de rege. Wer may ne? Rege de cõõre jag naa. Yeso hay go de koge ga fẽẽre maaga Jeofa wii ra do naa mo ɓuy wo de el maa naa. Jeofa bay da ge ti boŋ ga naa mo joŋ fẽn maaga a de re ne naa ti wa. Jeofa da ga ndo mo joŋ batem yawlà? Ãã. (Joŋre 2:38) Hay go de bawge jag jiili ɓo ga ndo da’ see ɓo yaŋ de maaga ndo joŋ batem we go no. Hayga ndo bay we daw ge maa re rege maa de cõõre wa no, wer mayse ga ndo daw ti joŋge batem là?

20. Naa ko ge ti hadge maa peeln la diŋ maylà?

20 Ndo gor mayse ɗa là? Jar debaŋ wãã ga: “Ndi bay go de bag jag see ɓi wa ɗa.” Cwãyn diŋ ga hãge see ɓo go ne Jeofa wo de joŋge batem diŋ fẽẽre maaga daŋ wo go ga ndo nen joŋ ra ge mono. Á wii ɗiggi ti debaŋ, wii wuri, lan wii durgi debaŋ maa bag jag see ɓo go. Amaa hayga ndo yaŋ de sãy batem ti no, ndo tõõ bag jag see ɓo patala ɓaa bag ge là? Naa da’ ge yiŋgi jag yaŋ ti wiigi jag sen ti hadge maa peel la no.

Siŋ 28 Ô Jéhovah, qui sera ton ami?

a Batem diŋ fẽn maa de woo­re debaŋ maa jee maaga à de had Bible ne hẽn mono. Mayse jor glog jobo maa joŋ batem go là? Dage. Day dage mayse là, lan dage woselà? Nen hadge sen la, naa da’ yiŋgi jag yaŋ ti wiigi jag sen wo no, lan naa ndal yaŋ ti maaga batem coo naw naa na coo ge la.