Bul ɓil ɓe

Bul kluuri wããren wo

HADGE 20

SIŊ 67 “Prêche la Parole”

Men dage jor glog ɓo sii wããre Baa tum!

Men dage jor glog ɓo sii wããre Baa tum!

“Da ga à mo sii wããre ma de cõõren go ne wer jar ɓuy taŋgu ɗa.”MARK 13:10.

FẼN MAA KLUU ƁIL HADGE SEN LA

Dage jor glog naa maa sii wããren go de baa wùu, lan go de mnaysee naa ɓuy na jorge là.

1. Naa laa mayse ti taygeti maa kluu maa nen kiŋgi maa 2023 là?

 TI TAYGETI maa nen kiŋgi maa 2023 mono, a naa laa wããre ti fẽẽre maa po wo de woore ga à coor ra ti ɓaŋ hadge naa wo debaŋ, lan naa laa ɓo’ge sug po maa de woore wo ti ɓaŋ siigi wããre naan debaŋ pa. Naa hay laa ni pa ga jar maa po tay ge wo go wer jar maa ni Jeofan wo no, koh blam tawge Babilon maa kluu no. Naa hay laa pa ga tõõ wer nen Few Duugi 2023 mono, jar sii wããre Baa maaga bay wo diŋ piyoniyẽ wa hã wo joŋre siigi wããre Baa ɓaaran doo maa ɓaan no ga so. Coorge fẽẽre sen wo da wããge ga naa bay maa fũy see naa jag siigi wããren doo maaga naa hay siigi ɓe tangu no wa so yaw? Baywa hase!

2. Wer mayse ga tum de maaga naw hres ge boŋ, siigi wããre Baa kol diŋ fẽn maaga naa hay ya’ wer joŋge ɓe de peel ni là? (Mark 13:10)

2 De maaga naw hres go tum mokay, siigi wããre Baa naan kol diŋ mopo maaga naa hay ya’ wer joŋge ɓe de peel ni. Wer maylà? Werga wur tawge tamsirn bay de gwa’ge hãã wa so. Ɗig ba ti fẽn maaga Yeso wãã ti siigi wããre maa ti wur naw maa blam tawn wo mo ɗa. (Jaŋ Mark 13:10.) Yeso wãã de maŋ sen ɓil Matiye pa ga à sii gi wããre maa de cõõren yaŋ go ti jag sir ɓuy, blam sen, joŋ ge diŋ “tawge” tamsirn kay so. (Mat. 24:14) Wããre sen wãã diŋ ti tawge fẽẽre maa ti tamsir maa ni Manhúulin go no. Jeofa go de ngaɓ “nawn wo de wur” fẽẽre maaga hres ge wo wo peel la maŋ mo ɓuy. (Mat. 24:36; 25:13; Joŋre 1:7) Ngeel tee go tum mokay, naa de ya’ge see wur sen naw boŋ. (Rom. 13:11) Naa mo hay ya’ wer siigi wããre Baa hãã wur maaga tawge tamsirn a mono.

3. Mayse jor glog naa maa sii wããren go là?

3 Wiigi jag maaga wosela ɓuy mo hay ɗig ti ɓe mo ti’ la no: Wer mayse ga naa sii wããre maa de cõõren go là? Naa siin go werga dage jor glog naa. De maaga naa sii wããren go mono, naa naa go diŋ nen dage naa see wããre maa de cõõre no, see jare lan debaŋ ɓe diŋ wer dage naa see Jeofa wo de ɗuu ɓe. Naa frug wee nen ɓaara go boŋ boŋ ɓuy ɗa.

NAA SII WÃÃRE WERGA NAA DA WÃÃRE MAA DE CÕÕRE NO

4. Naa ɗig na ɗiggi de maaga naa laa wããre po maa de cõõre we là?

4 Ɗig ti maaga á joŋ see mo de maaga ndo laa wããre maa de woore nen naw ɓo mo ɗa—maapo diŋ ga jobo maa ɓi fẽẽle ɓo biŋ, noga jobo hã joŋre maaga ndo de sãy ɓe ti debaŋ mo: sen go tinoo tu ga ndo joŋ go de fruygi debaŋ maa wããge ɓe ne jar maa liŋ ni ɓay wo, noga bar ɓo maa ti ngeel ɓe wo deparday tu. Sen co mbe we jag ɓo de maaga ndo laa wããre maa de cõõre maa dedaŋ lan wo ɓuy, ga diŋ wããre maa de cõõre maa ti twaywaŋn mo lay yawlà?

5. Á joŋ see mo na joŋge de maaga ndo tõõ laa cwãy wããre maa ɓil wããre Baa mo là? (Ko foton wo lay)

5 Fer ɗiggi ti wur maaga ndo tõõ laa cwãy maa ɓil wããre Baa taŋgu tu mo ɗa. Ndo da’ ga Pan ɓo maa ciŋn da mo, da ga ndo mo hay goŋ sege ɓi feele maa ni se no, ga á taw bonn yaŋ wo go, lan ga naa mo kaŋ ɗiggi ga naa fer yaŋ yiŋgi de jar naa maaga wo go húuli ti sir maa de fayn pa. (Mark 10:​29, 30; Jaŋ 5:​28, 29; Rom. 8:​38, 39; Naa. 21:​3, 4) Cwãy maaga ndo had ra du’ wo jag jiili ɓo debaŋ. (Lug 24:32) Ndo hay da cwãy sen wo debaŋ, lan ndo da ga ndo mo siin go ne jar lay!—Tab ne de Jermi 20:9.

De maaga naa laa wããre maa de cõõren taŋgu tu mono, naa hay ɗaw cwãy se de wooren wo maa naa tawa ga! (Ko paragraf 5)


6. Saɓlaŋ Ernes wo de Rose had mayse mo là?

6 Naa ko wee saɓlaŋ hẽn naa Ernes b ga kiŋgi ɓe hay 10 de maaga pan ɓe húu go mo ɗa. Ernes hay wii jag see ɓe ga: “á raw na ciŋ yaw? Noga á taw go na maa tum tu yawlà? Ndi hay slag nen ti weere maaga pããre ɓaara hay wo tenen mono.” Ernes hay rawge tum yoo tipaale wo, laa kyogre gesiŋ ciŋ tipaale pan ɓe, lan tos ga: “Kem kem ɓo Baa, ndi de sãy maaga ndi ko ngeel maaga pan ɓi ni mono.” De maaga á hay de ngar kiŋgi 17 no kay mono, à wãã ne Ernes ga à de sãy had wããre Baa de hẽn ti, se yããn deparday tu. Ɓil ɓe joŋ go de fruygi debaŋ de maaga á laa ga jar húuli ko wo mopo ga, ga sen doo ga á wo de laa naa debaŋ nono, lan ga Baa wãã ga se fer ra yaŋ le go tenen wurpo mono. (Ekl. 9:​5, 10; Joŋre 24:15) Á da’ yiŋgi jag ti wiigi jag ɓe maaga hay gayge ɓe nen ɗiggi taŋgu nen kiŋgi pur mono! Ernes joŋ go de fruygi debaŋ ti cwãy maaga á hay laa rage ɓil wããre Baa mono. Wãy ɓe Rose ya’ had wããre Baa, day fẽn maaga á hay hadge ɓe co jag ɓe lay. Saara joŋ batem go nen kiŋgi maa 1978 no. Á joŋ wo deparday tu maa sii fẽẽre maaga saara laa ne jar maa liŋ ni ɓaara wo, ne bar ɓaara wo, lan ne jar maaga wo de sãy laage ɓe ti lay mono. Ernes wo de wãy ɓe Rose kay wo jar dedaŋ 70 maa gẽẽge go ciŋ ti wããre Baa, lan maa joŋ batem go.

7. Mayse hres de maaga cwãy maa ɓil Bible laa cẽw we ne naa jag jiili mo là? (Lug 6:45)

7 Sen diŋ cwãy tu ga wããre Baa gẽẽ we ne naa jag jiili no, naa hay ti boŋ ba’ bay siigi ɓe ne jar ga. (Jaŋ Lug 6:45.) Á joŋ see ne naa doo jar maa wer Yeso maa ti wur maa ɓen wo le, ga wãã wo ga: “fẽẽre maaga wùr ko ra, wùr laa ra, wùr men siɗ rage go gà.” (Joŋre 4:20) Naa da cwãyn debaŋ nen maaga naa joŋ de sãy siɗgi ɓe go ne jar ti debaŋ.

NAA SII WÃÃRE WERGA NAA DA JARE

8. Wer mayse ga naa da sii wããre maa de cõõre maa ni Baan ne jar là? (Ko ngeel maa de gaɗge  Da jare—Kol ra go jar maa wer Yeso.”) (Ko foton lay)

8 Doo Jeofa wo de Weel ɓen no lay mono, naa da jare. (Jõõ. 8:31; Jaŋ 3:16) Naa ko decoo jar maaga ‘bay wo de Baa wa’, lan jar maaga “ɗiggi […] ɓaara bay wo de kaŋge ga de el po yaŋ wo peel no kay wa mono.” (Efe. 2:12) Á wo nen re debaŋ, day naa de fẽn maa kay rage jag ɓe do—wããre maa ti twaywaŋ maa ni Baa no. Dage naa wo de koge decoo naa see jar sen jor wo glog naa maaga naa mo dur go de ẽgre naa ɓuy maa sii wããre maa de cõõren go ne hara. De maaga á laa wo wããre sen we no, sen joŋ nen maaga ɗiggi ɓaara mo hay wo de kaŋge peele, se kay ra maaga á mo hay wo de fruygi patala ɓaa, lan joŋ ga á mo da, wo “duniyã ma cwãy no”—kaŋ nen ga tenen maa tum ti sir maa defay maa ni Baa no.—1 Tim. 6:19.

Dage wo de koge decoo naa see jar jor wo glog naa maa durgi go de ẽgre naa ɓuy maa bag jag siigi wããren go (Ko paragraf 8)


9. Ɓo’ge sug maa hõn ga naa joŋn ge ti naw maa peeln mo là, day wer mayse là? (Esekiyel 33:​7, 8)

9 Dage naa see jar jor glog naa maa wããge ne hara ga tawge tamsir se maa de ɓlaggen go la maŋ. (Jaŋ Esekiyel 33:​7, 8.) Naa ko decoo jar ɓuy tu, jar maa ɓi feele naa maaga bay wo goŋ Jeofa wa ni lay. Jar debaŋ joŋ wo naw ɓaaran bay wo de koge ga fẽn po maa de hãã debaŋ hres ge yaŋ wa— “bon [maaga] joŋ ge yaŋ de hãã debaŋ daŋ bon maga joŋ wo le ti tĩĩgi wer tamsir le hãã patala mono, day joŋ ge de maŋ sen mokay ga so has lay” mono. (Mat. 24:21) Naa de sãy maaga á mo ko wo fẽn maaga hres ge ti wur caage kiida—jag-Baa maaga bay wo ti ngeel ɓe wa, lan caage wer fẽẽre maa de ɓlagge wo go ti Armagedoŋ mono. (Naa. 16:​14, 16; 17:​16, 17; 19:​11, 19, 20) Naa tos ga daŋge jar mo co’ wo sug wããre maaga naa siin ne hara mono, lan mo tay wo le see naa ti goŋge Baa maa de fããgen patala ɓaa. Day naa wãã ti jar maaga bay wo kaŋ ti ti ɓo’ge sug maaga naa de wããge ɓe patala wa, de jar maa ɓi feele naa maaga bay wo goŋ Jeofa wa ga hãy laylà?

10. Wer mayse ga á de el maaga naa mo hay tum ɓo’ sug jar là ?

10 Doo maaga naa hay ko le go ti hadge maa glog ne mono, dage Jeofa maapo diŋ ga se yãã jar maaga coo wo jiili ɓaara de maaga á ko wo tawge Babilon maa kluun go mono. Hayga á yaŋ ne no, á de el maaga naa mo ya’ wer ɓo’ sug ɓaara patala ɓaa. Ko ba wããre po mo ta’ la ɗa: Á fer wo yaŋ ɗiggi ti fẽẽre maaga naa hay wãã ra ne hara wara ti wur se no. (Tab de Esekiyel 33:33.) Maapo ga á fer wo yaŋ ɗiggi ti ɓo’ge sug maaga á hay laa wo ne jag naa, lan joŋ wo yaŋ de jor glog maa tayge see naa ti goŋge Baa maa ti ngeel ɓen taŋgu maaga wur maa de gayrin bay de ɗuugi wa ɗa mono. Doo jee gor ti daŋgay maa Filipn ga coo ɗiggi ɓe blam maaga “sirn […] daɗ “ no mono, maapo ga jar maaga bay wo yãã wããren wara wa coo wo ɗiggi ɓaara yaŋ blam tawge Babilon maa kluun, ga du’ gi sir wo go ɓuy mono.—Joŋre 16:​25-34.

NAA SII WÃÃRE BAA WERGA NAA DA JEOFA, LAN DA ƊUU ƁE

11. Naa joŋ joŋge maaga naa hã togoɗge, raage ɗuu, maŋge ti kluu ciŋ ne Jeofa là? (Naage nene 4:11)(Ko foton wo lay)

11 Re maaga daŋgo ga naa sii wããre maa de cõõren wer ɓe diŋ ga naa da Jeofa, lan da ɗuu ɓe maa de fããge no. Naa ko siigi wããre naan doo ɗeŋ maa togoɗ Baa naa maaga naa da ne nono. (Jaŋ Naage nene 4:11.) Ɗiggi naa mo hay doo jar peele Baa maa ciŋ wo ga wãã wo ga: Jeofa Baa de kããge maaga jar goŋge ɓen mo togoɗ wo ne, raa wo ɗuu ɓe, maŋ wo ti kluu ɓen ciŋ. Naa hã rage ɗuun wo de togoɗgen ne hẽn de maaga naa wãã ne jar ti fẽn maaga ngaɓ wo go cwãy ga á “joŋ fẽẽren ɓuy diŋ [se]”, lan ga naa tenen diŋ werga á hã tenen ne naa mono. Naa hã ẽgre naa go ɓuy ne Jeofa de maaga naa hã wur maa do naan ne hẽne, hã ẽgre naa, lan fẽẽre maa do naa wo go ɓuy maa sii wããre ɓen, de maaga ẽgre naa kãã we mono. (Mat. 6:33; Lug 13:24; Kol. 3:23) Maaga naa mo wããn go gus mono, naa da wããge ne jar ti Baa maaga naa dan debaŋ mono. Naa ko see naa de joŋ doole maa wããge ti ɗuu ɓe, lan ga á diŋ Baa maa ẽla ne jare. Wer maylà?

Naa hã ẽgre naa go ɓuy ne Jeofa de maaga naa hã wur maa do naa, ẽgre naa, lan fẽẽre maa do naa wo go ɓuy maa sii wããre ɓen de maaga ẽgre naa kãã we mono (Ko paragraf 11)


12. Naa joŋ joŋge maa fãã ɗuu Jeofa go ti siigi wããre naan là?

12 Dage naa see Jeofa jor glog naa maa fãã ɗuu ɓe go. (Mat. 6:9) Sen da wããge ga naa de sãy wããge ne jar ga fẽẽre maaga Manhùuli wãã ra ti Jeofa wo diŋ gete’e. (Tĩĩ. 3:​1-5; Job 2:4; Jaŋ 8:44) Ti siigi wããre mono, naa fãã ɗuu Baa go de bay yõõ ti, de wãã cwãy ti ɓe ne jar maaga wo de sãy co’ sug naa ti mono. Naa de sãy maaga wosela ɓuy mo ko go ga joŋre ɓe maaga daŋgo diŋ dage, ga ɗeŋ wããge re jar maa ɓen de deele lan ti ngeel ɓe, lan ga twaywaŋ maa ɓen caa ge wer bonn yaŋ wo go, day a ge yaŋ de jam wo de ti desãy ne jar téebeere wo. (Siŋ. 37:​10, 11, 29; 1 Jaŋ 4:8) Maaga naa hã sedeewa go ti Jeofa mono, naa go de fããge diŋ ɗuu ɓe. Naa de fruygi debaŋ ti maaga naa bag jag fẽn maaga ɗuu naa Sedeewa Jeofa da wããge ɓe go mono. Wer mayse ga naa wãã no là?

13. Wer mayse ga ɓil naa go de fruygi ti maaga à ɗe naa ga Sedeewa Jeofa mo là? (Esay 43:​10-12)

13 Jeofa ɗe naa le maaga naa mo hay “sedeewa” se. (Jaŋ Esay 43:​10-12.) Kiŋgi go wara mbage, leder tayge jar maa peel Sedeewa Jeofa wo wãã ga: “rage ɗuu maa kluu ga naa nen fruygi wer ɓe diŋ maaga à ɗe naa ga sedeewa Jeofa mono.” c Wer mayse ga á doo sen ne là? Naa ko saɓlaŋ po ɗa. Ɗig ba doo ga jobo caa re mo see ga ndo joŋ fẽn po maaga bay ni naŋ wa ɗa. Day ndo patala de sãy jobo maaga mo joŋ sedeewa go ti ɓo ne jar ga ndo joŋ fẽn maa de maŋ sen ga. Ndo baa na wose ne? Sen go tinoo tu ga diŋ jobo maaga ndo de koge ɓe, ndo de kaŋ ɗiggi ti ɓe, lan ga seele ɓe de woore nen maaga jar hã ɓil yaŋ ti ɓe mono. Maaga Baa hoo naa doo sedeewa ɓe mono, á ɓo’ nen go ga se go de ko naa de woore, lan ga se de kaŋ ɗiggi ti naa maaga naa mo hay hã sedeewa go ti se, ga se boŋ tu diŋ Baa maa cwãy no. Naa sedeewa ɓen, naa ko see naa de ra ɗuu debaŋ. Wersen, naa joŋ go ɓuy maa hã sedeewa ti ɓe de ɓo’ wer gete’ maaga à caa ra ti ɓe mo go. Naa joŋ we de maŋ sen no, ni naa de joŋge diŋ fẽn maaga ɗuu naan da wããge ɓe mono: Naa diŋ Sedeewa Jeofa!—Siŋ. 83:19; Rom. 10:​13-15.

NAA JOŊ GE TUM SII WÃÃREN HÃàGO TI WUR TAWGE TAMSIRI

14. Fẽẽre maa de woore maa hõn wo de gor naa ti naw maa peeln la maŋ là?

14 Naa go de gorge deparday maa ko fẽẽre maaga hres ge wo ti naw maa peeln la maŋ mono! Wer bosa’ maa ni Jeofan, naa de kaŋ ɗiggi ga jar debaŋ yãã ge wo cwãyn yaŋ taŋgu maaga bon maa de hãn tõõ wer mono. De daŋ sen pa, naa de fruygi debaŋ ti maaga koh nen bon se maa de hããn ga diŋ bon maaga tee ɓe joŋ ti boŋ ga, jar debaŋ men wo feele maa ni Manhùulin yaŋ go, lan tay ge wo yaŋ go see naa maa goŋ Jeofa mono!—Joŋre 13:48.

15-16. Naa mo hay tum ya’ wer joŋ maylà, day hãã hunlà?

15 Yĩw yĩw ɗa mono, naa de joŋre do deɓaŋ maa joŋge, joŋre sen diŋ joŋre maaga naa fer joŋge ɓe ga so. Á diŋ joŋre siigi wããre maa de cõõre maa ti twaywaŋ maa ni Baan go ti tamsir ɓuy no. Lan naa mo hay joŋ tum ɓo’ sug jar ti fẽẽre maaga a ge wo le peel no lay. Jar mo hay laa go ɓuy ga tawge tamsir maa de ɓlaggen go de age. De maaga wur caage kiidan a we no, jar ɓuy ko yaŋ so ga wããre maaga naa hay siigi ɓe hay a le diŋ jag Jeofa.—Ese. 38:23.

16 Day naa de hay go de baa wer maa joŋge na diŋ mayse so là? Wer dage—dage wããre maa de cõõre no, dage jare, lan deɓaŋ ɓe dage Jeofa Baa lan dage ɗuu ɓe—naa hay tum sii wããren go de ẽgre naa ɓuy, de bay yõõ ti, lan de baa wùu, hãã ti wur maaga Jeofa wãã ga “Kãã ni ne ma’ so no!”

Siŋ 54 ”‏Faagen mo ti’ no”‏

a Taygeti maa kluu maa nen kiŋgi joŋ ti naw maa 7 nen Few Kage 2023, ti tiŋ taygeti Sedeewa Jeofa wo maa kluu wo Newburgh ɓi sir New York, Etasuni. Blam ɓe à kal program ɓen go ɓil JW Broadcasting®—Caage ɓil ɓe maa 1 nen Few Duugi maa 2023 lan maa de 2 nen Few Ceere maa 2024.