Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

Fesili Mai Tino Fai‵tau

Fesili Mai Tino Fai‵tau

Kaia e fakamatala io me ‵lomi ne Molimau a Ieova a te apositolo ko Paulo e pelā me ulu tula io me se uke ana laulu?

A te ‵tonuga loa, e seai se tagata i aso nei e mafai o mautinoa i a ia a foliga ‵tonu o Paulo. A ata ‵lomi i ‵tou tusi e se ne ata fua kolā ne fakavae ki sukesukega a tāgata ki mea mua kae ne ata kolā e fakasino atu ki te tino.

Kae e isi eiloa ne nisi fakaasiga o foliga a Paulo. E pelā me se fakaakoakoga, e fakasae mai ne te Zion’s Watch Tower i a Mati 1, 1902, se mea e tasi: “E uiga ki foliga ‵tonu o Paulo: . . . E ‵tusa mo ‘Galuega a Paulo mo Thecla,’ . . . telā ne tusi kāti i te 150 A. D., e isi se fakamatalaga gali e uiga ki a Paulo, kae se foliga tonu eiloa tenā. E fakamatala mai eiloa a ia e pelā me ‘toetoe, ulu tula, foliki‵liki ana vae, tuputupu ‵lei, kae soko ana fulumata; kae loa tena isu.’”

E fai mai te The Oxford Dictionary of the Christian Church (1997 edition) e uiga ki tusitusiga mua konā: “E se mautinoa eiloa me e aofia i ‘Galuega’ a nisi vaega o tala fakasolopito ‵tonu.” Ne tāua malosi eiloa a Galuega a Paulo mo Thecla i senitenali muamua, me ne fakamautinoa mai i tusitusiga Eleni e 80 kolā ne maua mai, e pelā foki mo nisi lōmiga i nisi ‵gana aka. Tela la, e fetaui ‵lei eiloa a fakamatalaga konei e auala i ata ‵lomi mo nisi fakamatalaga i aso mua e uiga ki foliga o te apositolo tenei.

Kae masaua me e tāua atu a nisi mea i lō a foliga o Paulo. I te taimi ne fai ei ne Paulo tena galuega talai, ne ‵losi atu a nisi tino fakatauemu me “i tena fakatasi mai ki a tatou e foliga mai me e vaīvāi fua a ia kae e seai se aoga o ana pati.” (2 Koli. 10:10) Kae e se ‵tau o puli i a tatou me ne fai a ia mo fai se Kelisiano e auala i se vavega ne fakaasi atu ne Iesu. E mafai foki o mafau‵fau tatou ki mea ne fai ne Paulo e pelā me “ko oti ne filifili ne au ke fakailoa atu a te igoa o [Iesu] ki fenua fakaa‵tea.” (Galu. 9:3-5, 15; 22:6-8) Kae mafaufau la ki te uke o mea aoga e mafai o maua ne tatou mai tusi o te Tusi Tapu kolā ne fakaosofia ne Ieova ke tusi ne Paulo.

Ne seki fakamatamata a Paulo ki mea ne fai ne ia a koi tuai o fai a ia mo Kelisiano; io me fakamatala mai ne ia ana foliga ‵tonu. (Galu. 26:4, 5; Fili. 3:4-6) Ne fai ‵tonu mai a ia: “Me ko au eiloa te ‵toe apositolo fatauva i apositolo katoa, kae e se ‵tau o taku au ki se apositolo.” (1 Koli. 15:9) Ne toe tusi fakamuli mai a ia: “Ne tuku mai ki a au, telā se tagata e malalo ifo i te ‵toe tino fatauva eiloa i tino tapu katoa, a te alofa tauanoa tenei, ko te mea ke folafola atu ne au ki fenua fakaa‵tea te tala ‵lei e uiga ki te maumea sē fuafuagina o te Keliso.” (Efe. 3:8) E mautinoa eiloa me sili atu te tāua o te fekau tenā i lō so se mea e uiga ki foliga ‵tonu o Paulo.